Kod zapošljavanja neki će se rekruteri koristiti samo tehnikom polu strukturiranog ili strukturiranog intrevjua, neki će se odlučiti i za psihometrijsku procjenu prije samog intervju. Osobno bih preferirao i psihometrijsku procjenu, ali i jedna i druga je odluka u redu, ako je donesena kao informirana odluka.

Oni koji će se osloniti i na psihometrijsko testiranje, obavezno će pogledati i rezultate procjene BIG5. BIG5, BFI, Model velike petorke  trenutno je najviše prihvaćena teorija osobnosti odnosno instrument u psihometriji. O tome sam više pisao u Oceanovih 11(5).  Ono što će nam sigurno zadržati pogled su dimenzije savjesnosti odnosno emocionalne stabilnosti.

U načelu nam je važno imati više vrijednosti na obje dimenzije jer to znači da nam je zaposlenik manje impulzivan, usmjeren ka cilju i organiziran te više smiren, samopouzdan i da lakše kontrolira negativne emocije i stres.

Međutim, što nam znače ti rezultati kod mračnih strana ličnosti, npr. u kontekstu mračne trijade. Mračna trijada je uvijek golicala svačiju maštu i ostati će nepresušan izvor analiza i u sklopu industrijsko-organizacijeske psihologije. Danas o tim mračnim stranama je zgodno progovarati i u kontekstu emocionalno inteligentnih lidera, inkluzije, zdrave korporativne klime… Mračna trijada je koncept koji se sastoji od tri crte ličnosti (makijavelizma, narcizma i psihopatije), koje nisu uključene u većinu dominantnih osobinskih modela ličnosti, no predstavljaju koristan izvor informacija o individualnim razlikama u ličnosti i to u sklopu, to je posebno bitno naglasiti,  ne kliničke populacije.

Mračna trijada ličnosti, relativno novi psihološki pojam, predstavlja kompleksan koncept koji je rezultat suradnje između psihologa Delroya Paulhusa i njegovog tadašnjeg studenta Kevina Williamsa. Ovaj pojam obuhvaća tri ključne crte ličnosti koje nerijetko zajedno nalazimo – makijavelizam, subklinički narcizam i subklinička psihopatija (Paulhus i Williams, 2002).

• Makijavelizam: Manipulacija i ciničnost

Makijavelizam, jedna od ključnih komponenti mračne trijade, opisuje ljude koji su skloni manipulaciji, obmanjivanju te iskorištavanju drugih radi ostvarivanja vlastitih interesa. Osobe s izraženim makijavelističkim karakteristikama često gaje ciničan stav prema moralnim normama i usmjerene su isključivo prema vlastitom interesu (Furnham, Richards i Paulhus, 2013). Naziv potječe od talijanskog renesansnog diplomata i pisca Machiavellija, čiji je savjet vladarima bio obilježen nerijetko okrutnim i nemoralnim metodama očuvanja vlasti, poput eliminacije političkih suparnika (Muris, Merckelbach, Otgaar i Meijer, 2017).

• Narcizam: Grandioznost i dominantnost

Narcizam, drugi element mračne trijade, manifestira se kroz osjećaj osobne grandioznosti, superiornosti te dominacije nad drugima (Furnham, Richards i Paulhus, 2013). Naziv dolazi od grčkog mita o Narcisu, mladom lovcu koji je bio zaslijepljen vlastitom ljepotom i veličinom, ignorirajući pri tome ljubav i naklonost drugih ljudi (Campbell, Miller i Buffardi, 2010). Osobe s narcističkim crtama često teže prema održavanju slike o vlastitoj iznimnosti, ignorirajući potrebe i osjećaje drugih.

• Psihopatija: Nedostatak Empatije i impulzivnost

Psihopatija, smatrana “najmračnijom” crtom mračne trijade, obuhvaća nedostatak empatije, osjećaja srama, krivnje i grižnje savjesti. Psihopati su često impulzivni, traže uzbuđenje te pokazuju nedostatak moralnih inhibicija (Furnham, Richards i Paulhus, 2013). Koncept psihopatije potječe iz psihijatrijske prakse, gdje je nastao sustavnim promatranjem pacijenata s izraženim psihopatskim karakteristikama (Muris i sur., 2017).

Kada govorimo o psihopatiji, možda je bolje govoriti o specifičnim obilježjima ličnosti nego o pojednostavljeno o visokoj ili niskoj emocionalnoj stabilnosti. Ipak, evo kako se neki aspekti često povezuju s ovim poremećajima:

• Psihopatija:

Psihopati su često poznati po niskoj emocionalnoj stabilnosti, što znači da imaju tendenciju da budu impulzivni te često pokazuju nedostatak osjećaja krivnje ili kajanja za svoje postupke i ne moraju nužno u dimenziji emocionalne stabilnosti biti pozicionirani nisko.

• Narcizam:

Narcisi se često percipiraju kao emocionalno nestabilni, ali u drugačijem smislu nego kod psihopata. Oni su često vrlo osjetljivi na samoću, gdje je njihova emocionalna stabilnost ugrožena kada im se ne pridaje dovoljna pažnja ili kada se njihova grandiozna slika o njima samima dovede u pitanje.

Kada govorimo o savjesnosti, situacija isto može biti drugačija.

• Psihopatija:

Psihopate obično imaju nisku razinu savjesnosti. To znači da im je teško održavati strukturu u svom životu, iako to žele te da su impulzivni i ne pokazuju snažan osjećaj odgovornosti prema drugima. Zbog pokušaja održavanja strukture u svom životu, savjesnost im čak može biti i visoka (ali prema sebi).

• Narcizam:

Ovdje također može biti varijacija. Neki narcisi mogu pokazivati visoku razinu savjesnosti u smislu da žele postizati visoke ciljeve i biti uspješni, dok drugi, s obzirom na svoju grandioznu sliku o sebi, možda ne pokazuju toliko pažnje organizaciji i odgovornosti.

I naravno, sve ovo se odnosi na jedan jednini uvjet, a to je da su na pitanja u sklopu BIG5, koja su samoprocjenska odgovarali točno 🙂

Istraživanje autora Paulhusa i Williamsa (2002) analiziralo je prisutnost crta ličnosti mračne trijade u odnosu na dimenzije BIG5 modela ličnosti. Makijavelizam, narcizam i psihopatija pokazuju umjerene do visoke međusobne korelacije (0.25 do 0.50), dok je jedina značajna povezanost s BIG5 modelom ličnosti bila negativna korelacija između crte ugodnosti i crta mračne trijade (od -0.25 do -0.47).

Nadalje, istraživanje Murisa i suradnika (2017) repliciralo je izvorne rezultate, otkrivajući prosječne interkorelacije crta mračne trijade od umjerenih do visokih. Narcizam i makijavelizam koreliraju u prosjeku 0.34, narcizam i psihopatija 0.38, a makijavelizam i psihopatija 0.58. Korelacije s ugodnošću kreću se od -0.21 do -0.46. Što se tiče BIG5 modela ličnosti, narcizam pozitivno korelira s ekstraverzijom, dok postoji manja negativna povezanost makijavelizma i psihopatije sa savjesnošću. Osobe s obilježjima mračne trijade prosječno su manje ugodne i savjesne od ostatka populacije.

Neki noviji radovi koriste HEXACO model ličnosti s dodatnom dimenzijom iskrenost/poniznost. Prosječne korelacije crta mračne trijade s ovom dimenzijom iznose od -0.41 do -0.61, ukazujući na to da su osobe s izraženim crta mračne trijade manje iskrene, poštene i skromne, te sklone pohlepi u usporedbi s prosjekom populacije.

Intervju

Bilo kako bilo BIG5 nam ne može biti samostalni pokazatelj toga koliko je neka osoba visoko ili nisko u spektru mračne trijade ličnost, ali može ukazivati na oprez tijekom vođenja intervjua.

Prije nego krenem dalje zadržati ću se na riječi anksioznost odnosno tjeskoba. Naime, osobe s nižim rezultatima emocionalne stabilnosti odnosno sklonosti neuroticizmu, češće mogu biti anksiozne odnosno imati osjećaj tjeskobe.

Riječ “tjeskoba” često se koristi kao sinonim za “anksioznost”. Oba izraza opisuju psihičko stanje koje obuhvaća osjećaj zabrinutosti, straha, nervoze ili napetosti. Anksioznost može imati različite razine ozbiljnosti, od blažih osjećaja tjeskobe do ozbiljnijih anksioznih poremećaja. U općem govoru, ovi izrazi se često koriste kao sinonimi, a  kako bi se opisale slične emocionalne reakcije odnosno stanja povezana s budućim  potencijalno stresnim situacijama.

Odsutnost tjeskobe tijekom razgovora za posao može ukazivati na mračnu osobnost.

Kandidati s mračnim stranama ličnosti, konkretno narcizmom i psihopatijom, vrlo su malo vjerojatni da će pokazati znakove tjeskobe tijekom razgovora za posao; zapravo, obično se predstavljaju kao vrlo ugodni u situacijama visokog stresa gdje su u središtu pažnje.

Situacije poput razgovora za posao ne bi trebale biti doživljavane kao one koje ne nose određenu količinu stresa te opisati takvog kandidata kao osobu s “izvrsnom sposobnošću upravljanja emocijama” ili “dobrim upravljanjem stresom”, jer to može biti baš pogrešno.

Prilikom razgovora za menadžerske pozicije, preveliko samopouzdanje i miran stav često se zamjenjuju za dobre vještine vođenja i to nužno ne mora voditi ka dobrom lideru.

Iako upravljanje vlastitim emocijama možemo predstaviti kao dobru vještinu upravljanja ljudima, odsutnost emocija nije znak dobrog liderstva.

Dobri lideri trebaju emocije kako bi se povezali sa zaposlenicima.

Pokazivanje znakova stresa i tjeskobe tijekom razgovora za posao nije znak slabosti, to je znak normalne ljudske reakcije na situaciju visokog stresa.

Osobe sa tamnim stranama ličnosti ne mogu doživjeti mnoge ljudske emocije.

Na žalost, Istraživanja su pokazala snažnu pozitivnu pristranost prema kandidatima koji ne pokazuju znakove stresa ili tjeskobe tijekom razgovora.

Kombinacija karizmatičnosti, grandioznih obećanja, sposobnosti samo promocije te vrlo niske tjeskobe tijekom intervjua, zatim nedostatak empatije, skromnosti i iskrenosti ne bi trebala ukazivati na nešto super cool.

Takve kandidate ne treba doživljavati kao uspješnije i pripisati im  vjerojatniji uspjeh.

Preferiranje kandidata koji ostaju strogo mirni i strogo kontrolirani tijekom razgovora za posao povećava rizik od zapošljavanja osobe s mračnom stranom ličnosti.

I zato, strukturirani razgovori koristeći pitanja zasnovana na prošlim ponašanjima i procjenjujući kompetencije povezane s pozicijom, pomoći će nam smanjiti pristranosti na koje su nas naveli kandidati s mračnim crtama ličnosti, jer… nemojmo zaboraviti na manipulativnost.

Strukturirani intervju

• “Možete li opisati situaciju u kojoj ste morali prilagoditi svoj pristup radu kako biste postigli ciljeve tima? Kako ste identificirali potrebu za promjenom i kako je vaš doprinos pridonio uspjehu projekta?”

Ovo pitanje cilja na procjenu prilagodljivosti, inicijative i doprinosa kandidata timskim ciljevima. Kandidat bi trebao prenijeti konkretno iskustvo te opisati svoju sposobnost prilagođavanja promjenama i uspješnog timskog rada.

• “Recite nam o nešto o situaciji kada ste morali upravljati konfliktnom situacijom među članovima tima. Kako ste identificirali izvor konflikta, i koje korake ste poduzeli kako biste ga riješili i očuvali angažiranost i produktivnost tima?”

Ovo pitanje istražuje vještine rješavanja konflikata, komunikacije i vođenja tima. Kandidat bi trebao pružiti primjer situacije u kojoj se suočio s konfliktom te opisati svoj pristup rješavanju problema i izgradnji pozitivnog radnog okruženja.

Kroz ovakva pitanja, strukturirani intervju omogućuje procjenu stvarnih postignuća, ponašanja i kompetencija kandidata, pomažući rekruterima donijeti informirane odluke o zapošljavanju bez obzira na eventualne pristranosti (koje imamo).