O većini stvari u osnovnoj, srednjoj školi i na fakultetu učimo dok još nije vrijeme za to. Naše znanje, dubina naše kognicije onemogućava nas da o nekim stvarima promislimo „dublje“ i jednostavno stavimo stvari na svoje mjesto.

Tako je i meni, iako sam jako svjestan važnosti samosvijesti, ona prošla „ispod radara“ dok mi stvarno neka saznanja nisu zatrebala. U ovom trenutku, moje znanje i sposobnost promišljanja dozvolilo mi je da nedostatak samosvijesti stavim u kontekst dva problematična klinca.

Što je u stvari samosvijest?

Da ste me pred trideset godina pitali što je samosvijest, odgovorio bih nekako ovako „Samosvijest je svjesnost o sebi, našim mislima, osjećajima i ponašanju. To je sposobnost da budemo i razumijemo tko smo kao osoba. Samosvijest uključuje prepoznavanje vlastitih želja, potreba, vrijednosti i uvjerenja i možda najbitnije, kako naše ponašanje i (ne)djelovanje utječe na nas same i ljude oko nas.

Danas bih odgovorio malo drugačije.

Samosvijest je složen pojam koji se odnosi na našu sposobnost refleksije i svjesnosti o sebi. To uključuje prepoznavanje vlastitih misli, osjećaja i ponašanja te razumijevanje kako nas ti unutarnji aspekti definiraju kao pojedince. Samosvijest se sastoji od dvije komponente: unutarnje samosvijesti (svijesti o vlastitim mislima, osjećajima, motivacijama) i vanjske samosvijesti (svijesti o tome kako nas drugi ljudi percipiraju).

Unutarnja samosvijest omogućuje nam da budemo svjesni naših misli i osjećaja te da prepoznamo vlastite potrebe, vrijednosti i ciljeve. Ova vrsta samosvijesti omogućuje nam da bolje razumijemo sebe i donosimo svjesne odluke koje su usklađene s onim tko smo u stvari mi.

Vanjska samosvijest odnosi se na našu sposobnost prepoznavanja kako nas drugi ljudi vide, percipiraju i, u konačnici, reagiraju na nas. To uključuje razumijevanje naše uloge u društvu, društvene norme i očekivanja drugih ljudi od nas. Vanjska samosvijest omogućuje nam da budemo svjesni našeg utjecaja na druge i da prilagodimo naše ponašanje i komunikaciju prema potrebama i očekivanjima ljudi oko nas. Ili barem onih do kojih nam je stalo.

Samosvijest je važna za naše emocionalno, mentalno i društveno (normalno) funkcioniranje. Omogućuje nam da razvijamo samo prihvaćanje, samopouzdanje i autentičnost u svojim interakcijama s drugima. Kroz razvijanje samosvijesti, možemo postati bolje povezani sa sobom i drugima, te svjesno živjeti svoj život prema vlastitim vrijednostima i ciljevima. U konačnici, samosvijest nam omogućava da razumijemo druge.

Uvjetovanje i samosvijest

Koliko je lijepo da je čovjek društveno biće, toliko to može biti i, na neki način, loše. Loše može biti zbog toga što čovjeka, u nekoj mjeri, oblikuje njegovo iskustvo. A dalje može biti loše jer je osoba podložna uvjetovanju.

Što je to uvjetovanje?

Uvjetovanje se može objasniti kao proces u kojem se oblikuje ponašanje i doživljaj osobe na temelju vanjskih utjecaja i očekivanja drugih ljudi. To se događa kroz sustav nagrada, kazni, usmjeravanja i poticanja, a koje nam dolaze iz naše okoline, kao što su roditelji, obitelj, škola, društvo ili kultura. Ili još nešto što mi trenutno ne pada na pamet.

Uvjetovanje se često javlja od najranije dobi kada djeca uče što je prihvatljivo ili neprihvatljivo ponašanje na temelju reakcija svoje okoline. Ako dijete dobiva pohvale i nagrade kada ispunjava očekivanja drugih, vjerojatnije će ponavljati takvo ponašanje. S druge strane, ako dijete doživljava kazne, kritike ili odbacivanje kada ne ispunjava očekivanja drugih, vjerojatnije će izbjegavati takvo ponašanje. Ili neće.

Uvjetovanje također može dolaziti kroz društvene norme i očekivanja koja se prenose putem kulture i društvenih skupina. Primjerice, određeni spolni, društveni ili profesionalni identiteti mogu biti nametnuti ili očekivani od pojedinca, što dovodi do pritiska da se prilagodi tim normama i očekivanjima.

Uvjetovanje može imati dubok utjecaj na našu samosvijest, jer nam sugerira kakvi trebamo biti i kako se trebamo ponašati da bismo bili prihvaćeni (i voljeni). To će vjerojatno ograničiti našu autentičnost i sposobnost da prepoznamo i slijedimo vlastite želje, potrebe i vrijednosti. Uz to, uvjetovanje može stvarati unutarnji konflikt i stres, jer se moramo stalno uspoređivati s vanjskim standardima i očekivanjima.

Zato je bitno postati svjestan prisutnosti uvjetovanja i razumjeti kako utječe na našu samosvijest i ponašanje. Kroz osvještavanje, introspekciju i rad na samo prihvaćanju, možemo se osloboditi negativnih utjecaja uvjetovanja i razviti autentičniji i zadovoljniji odnos prema sebi. To uključuje priznavanje vlastitih vrijednosti, razumijevanje vlastitih potreba i donošenje svjesnih izbora koji su usklađeni s našim unutarnjim ja, a ne samo sa očekivanjima drugih.

Autopilot i naučeno ponašanje

Samosvijest igra ključnu ulogu u cijelom procesu stvaranja osjećaja pripadnosti i življenja života na način koji nam omogućuje da napravimo pozitivne promjene u svijetu oko nas. Kroz razumijevanje funkcioniranja čovjeka i ljudskog mozga bez razvijene samosvijesti, dobivamo uvid u važnost njenog razvoja za naše međusobne odnose i dobrobit.

Kada nemamo razvijenu samosvijest, naše misli, osjećaji i postupci često funkcioniraju na auto pilotu. Taj autopilot nas često vodi ka naučenom ponašanju.

Što je naučeno ponašanje?

Naučeno ponašanje je koncept iz područja psihologije koji se odnosi na promjene u ponašanju koje su rezultat iskustva i učenja. Ovaj koncept proizlazi iz perspektive biheviorizma, pristupa u psihologiji koji ističe važnost vanjskih čimbenika u oblikovanju ponašanja. Prema teoriji biheviorizma, naučeno ponašanje je rezultat procesa učenja koji se odvijaju kroz interakciju pojedinca s okolinom. To znači da ljudi nisu “programirani” da se ponašaju na određeni način, već da su njihova ponašanja oblikovana putem iskustva, poticaja i posljedica.

I to je sve u redu dok naučeno ponašanje kombiniramo sa samosvijesti, no kada ona, iz bilo kojeg razloga izostane, mogu nastati problemi.

Prvo, imat ćemo automatsko i neosviješteno ponašanje što dovodi do ponavljanja istih pogrešaka ili nezadovoljstva u životu, jer se nismo zaustavili da razmotrimo svoje želje, potrebe i ciljeve.

Drugo, nestat će naša autentičnost. Naime, naučeno ponašanje može biti rezultat vanjskih očekivanja i uvjetovanja, a ne vlastitih unutarnjih vrijednosti.

Također, takvo ponašanje bez razvijene samosvijesti i emocija dovesti će do nedostatka dubljih veza i povezanosti s drugima jer nećemo biti u mogućnosti ispravno odgovarati na emocionalne signale koje nam šalju druge osobe, jednostavno ih nećemo prepoznati.

U konačnici, ovo će rezultirati s gubitkom fleksibilnosti i prilagodljivosti jer se držimo samo i isključivo naučenih obrazaca ponašanja. Ako se ne osvijestimo o tome kako naše ponašanje utječe na nas same i druge ljude, možemo propustiti prilike za rast, promjenu i poboljšanje našeg života.

Zato je vrlo bitno razviti samosvijest i emocionalnu inteligenciju kako bi smo se oslobodili ograničenja naučenog ponašanja. Kroz razumijevanje vlastitih misli, osjećaja i vrijednosti, možemo donositi svjesnije odluke, razviti autentičnost i dublje povezivanje s drugima. Samosvijest i emocionalna inteligencija omogućuju nam da živimo ispunjeniji i autentičniji život, jer smo svjesni svojih unutarnjih potreba i sposobni odgovarati na njih na način koji nas podržava u ostvarivanju zadovoljstva, a možda u konačnici i sreće.

Što kada nemamo razvijenu samosvijest?

Nismo svjesni kako naše ponašanje utječe na druge ljude i ne razumijemo njihove potrebe. Nedostatak empatije udaljiti će nas od drugih i otežati stvaranje osjećaja pripadnosti. A čovjek je stvoren da pripada (link na članak, odlomak Pripadanje) i ako nema osjećaja pripadnosti, generira si dodatne probleme.

Također, nedostatak samosvijesti može nas dovesti u situaciju da živimo život prema očekivanjima drugih ili društva, umjesto da živimo onako kako bi smo mi željeli. Na ovaj način gubimo, čovjeku najbitnije, a to je sloboda. Ili barem privid slobode. Bez razumijevanja vlastitih vrijednosti i uvjerenja, možemo se osjećati izgubljeno i neispunjeno. To nas sprječava da donosimo svjesne odluke koje podržavaju naše unutarnje ja.

Razvijanje samosvijesti omogućuje nam da postanemo svjesni svojih misli, osjećaja i postupaka. Kroz introspekciju, stječemo uvid u svoje snage, slabosti i obrasce ponašanja. To će nam pružiti priliku da radimo na osobnom rastu i unaprjeđenju, i postanemo bolje verzije sebe.

Kada postanemo svjesni sebe, možemo razviti empatiju prema drugima. Postajemo sposobni razumjeti „tuđe“ perspektive i osjećaje. To nam omogućuje da pružimo podršku i pomognemo drugima na način koji je zaista koristan i potreban.

Kroz razvijane samosvijesti, razvija se i osjećaj pripadnosti.

Kroz razvijanje samosvijesti postajemo svjesni svojih misli, osjećaja, vrijednosti i uvjerenja. To nam omogućuje da živimo autentično, razumijemo druge. Samosvijest je put prema ostvarenju onog što svi tražimo – našeg, ne tuđeg, života.

Kako razviti samosvijest?

Kroz razumijevanje samosvijesti, možemo postati bolje povezani sa sobom i drugima, te svjesno živjeti svoj život prema vlastitim vrijednostima i ciljevima. A to je najbitnije!
Samosvijest nam omogućuje da razumijemo druge i stvaramo dublje veze s njima.  To je druga bitna stvar.
Razvijanje samosvijesti također nam omogućuje da se oslobodimo negativnih utjecaja uvjetovanja i naučenog ponašanja, te da živimo ispunjeniji i autentičniji život, slobodni da pratimo svoje želje i potrebe. A to je ipak smisao života.

I zato, kada naiđete na „buntovnog“ klinca koji nikoga ne razumije, a isto tako nitko ne razumije njega, možda ima problema sa samosvijesti.

• Napravite test osobnosti uz pomoć psihologa.
• Naučite ga neka, barem neko vrijeme, prati i bilježi svoje osjećaje.
• Naučite ga da traži povratne informacije kako bi bolje shvatio kako ga drugi doživljavaju.
• Učite ga da se oslanja na svoju intuiciju koju s vama može validirati.
• Naučite ga prepoznati emocionalne trigere odnosno što izaziva up, a što down.

I zato, pokušajmo razumjeti naše zaposlenike, jer ova dva „klinca“ će pomoći nekoj drugoj dvojici. Prepoznati će svoje ponašanje u nekom drugom, ali će oni ovaj put imati rješenje. Prijateljsko rješenje. I to je cilj razumijevanje samog sebe, biti i imati prijatelja.