Čovjek je inteligentan onoliko koliko svoje znanje stavlja pred izazove. Mozak će, zahvaljujući neuroplastičnosti, biti pametniji onoliko koliko ga mi „treniramo“.
Ono što postaje trend je to da naše mišljenje mora postati univerzalno mišljenje, da naši stavovi moraju postati univerzalni stavovi, ali rijetko se, pri tome, razmišlja o dubini osobne kognicije.
Funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI) je neinvazivna pretraga koja se koristi za mapiranje aktivnosti mozga. Ova tehnologija omogućuje da se identificiraju dijelovi mozga koji su aktivni tijekom izvođenja određenih zadataka ili procesiranja različitih podražaja.
Uglavnom se prate (ne isključivo) promjene u protoku krvi koje nastaju kada aktivni dijelovi mozga zahtijevaju više kisika i hranjivih tvari za obavljanje zadataka te fMRI može otkriti te promjene u protoku krvi i koristiti ih kao indikator aktivnosti mozga.
Dok čovjek leži u fMRI, izlaže se različitim podražajima dok ona zatim bilježi promjene u protoku krvi u mozgu tijekom izvođenja tih zadataka ili izlaganja podražajima.
fMRI se koristi u mnogim istraživanjima mozga, uključujući istraživanja vezana za kognitivne funkcije, emocije, senzorne procese i mnoge druge. Također se koristi u kliničkoj dijagnostici za otkrivanje abnormalnosti u mozgu, kao što su tumori, krvarenja i druge promjene u protoku krvi.
Odnosi se na kognitivne procese koji se odvijaju u ljudskom mozgu, od percepcije, pažnje, pamćenja, mišljenja, zaključivanja, odlučivanja… Kognitivni procesi uključuju način na koji ljudi obrađuju informacije, od vizualnih do auditivnih, te ih transformiraju i pohranjuju u memoriju.
Dubina ljudske kognicije opisuje se kao slojevita struktura ljudskog razmišljanja koje se proteže kroz različite razine procesiranja informacija.
Na onoj najnižoj nalaze se tzv. senzorni podaci koji se dobivaju putem osjetila, dok se na najvišoj razini nalaze različiti apstraktni koncepti te kompleksni misaoni procesi. U sredini su tzv. viši kognitivni procesi poput pažnje, percepcije, pamćenja, mišljenja, zaključivanja…
Dubina ljudske kognicije obuhvaća sposobnost apstraktnog razmišljanja, što podrazumijeva stvaranje apstraktnih koncepata i ideja koje se ne temelje na konkretnim iskustvima. Ova sposobnost omogućuje ljudima da razmišljaju o budućnosti, predviđaju posljedice svojih postupaka i rješavaju probleme koji se ne temelje na stvarnim situacijama.
Kognicijom se bave (kognitivni) psiholozi.
Dr. Craig Bennett je neuropsiholog i istraživač koji je postao poznat po svojoj studiji koja je istraživala kako ljudski mozak reagira na vanjske podražaje. U svojoj studiji, koja je postala poznata kao “The Dead Salmon Study”, Bennett je koristio funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI) za praćenje aktivnosti mozga mrtvog lososa.
Dr. Bennett je stavio mrtvog lososa u funkcionalnu MR pri čemu mu je pokazivao slike ljudi s različitim facijalnim ekspresijama/emocijama 🙂 Na nalazu magneta se vidjela povećana aktivnost u kralježničnoj moždini (dio središnjeg živčanog sustava) i donjem dijelu mozga. Vodi li nas ovo ka paranormalnim aktivnostima? 🙂 Naravno da ne. Problem je bio u načinu kako softver magneta analizira podatke.
Iako se činilo da je studija bila šala, u stvarnosti je bila vrlo ozbiljan pokušaj da se pokaže kako su mnoge studije koje koriste fMRI nepouzdane zbog nepravilnosti u metodologiji. Bennett je htio istaknuti da se pri korištenju fMRI uređaja mora paziti na mnoge faktore, uključujući i statističke metode koje se koriste za analizu podataka.
Iako je softver, koji je bio uz funkcionalnu magnetsku, koristio upravo statističku metodu koja se koristi za smanjenje rizika od lažno pozitivnih rezultata kada se analiziraju velike količine podataka, upravo to se desilo.
Dr. Craig Bennette je do ovih zaključaka došao, prvenstveno, zahvaljujući dubini svoje kognicije.
Da, kognicija se može razvijati i produbljivati kroz različite oblike mentalne stimulacije i prakse.
Design thinking, strateško razmišljanje i LEGO® SERIOUS PLAY® mogu se veoma uspješno kombinirati kako bi se stvorio snažan pristup rješavanju problema i razvoju strategija koje su vrlo kreativne, suradničke i učinkovite. Ovakav pristup može pomoći tvrtkama da angažiraju ciljane skupine, otkriju različite perspektive te razviju inovativna rješenja i za najsloženije izazove. Integracijom ove tri metodologije, tvrtke mogu stvoriti jedinstven i sveobuhvatan pristup strateškom upravljanju i planiranju koji može potaknuti uspjeh i rast.
Neuroplastičnost mozga će se potruditi da nam to ostane trajno. Zajedno s dubinom kognicije.
I na kraju. Na ChatGPT početnoj stranici piše: Allows user to provide follow-up corrections.
Zašto? Jer računa na dubinu naše kognicije da bi povećao dubinu svoje 🙂