Robotaxiji u Zagrebu

U zadnjih nekoliko dana, rijetko što je izazvalo toliku polemiku u ICT zajednici kao najava Mate Rimca odnosno Rimac Automobila o uvođenju mreže robotaxija u Zagrebu.

Redale su se čestitke, ali isto tako padale su kritike i oklade, pucala su prijateljstva. Nedugo zatim krenula je obrana ideja Mate Rimca te svrstavanja na one koji podržavaju i na one, koji najblaže rečeno, sumnjaju.

Naša znanja nisu niti blizu dovoljna da bi smo sudili o ovome projektu i ne preostaje nam ništa drugo nego da u tome vidimo priliku da se RH dodatno isprofilira u ICT i automobilskoj industriji.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)

U svemu tome što se dešavalo unazad nekoliko dana, nepobitna je činjenica da je Vlada RH, u sklopu Nacionalnog plana i oporavka i otpornosti (NPOO), a na osnovu kojeg bi trebali dobiti 6,3 milijarde eura uvrstila i projekt tvrtke Rimac automobili.

Kroz to je dala poprilično jasnu podršku zelenim projektima jer je isto tako uvrštena i izgradnja rafinerije biogoriva u Sisku, ali također i ICT projektima i tvrtkama.

Infobip, Nanobit… čovjek je „okolinsko biće“

Infobip, Nanobit, Five… i ostale tvrtke već duži vremenski period pune novinske stupce s dobrim vijestima (o uspjesima ICT-a).

Također, osim turizma, nešto građevinske industrije… u Hrvatskoj je realno malo toga preostalo. Dalje, zbog puno različitih faktora desila se Irska.

Kada osoba s 18 godina, na prekretnici u kojem će smjeru ići, bira svoje zanimanje koje će u konačnici obilježiti i budućnost, zbog činjenice da je čovjek okolinsko biće, donosi jedini „ispravni“ zaključak, a to je: želim se obrazovati u području ICT.

Većini padaju u vodu dječje želje o tome da žele biti piloti, liječnici, bilo što i tradicionalno podliježu pritisku kako roditelja, tako i okoline. I biraju biti software developer ili system engineer.

Tko smo mi

Čovjek „obilježavaju“ njegove vještine.  Naše vještine se s vremenom mogu promijeniti i poboljšati i zato kažemo da je to naše trenutno stanje.

Primjeri naših vještina su:

• Aktivno učenje
• Aktivno slušanje
• Kritičko razmišljanje
• Prosudba i odlučivanje
• Strategija učenja
• Matematičko rasušivanje
• Pregovaranje te
• Nadzor

Za Nadzor kažemo da manje ili više često pratimo ili procjenjujemo učinkovitost samog sebe, drugih osoba ili organizacija kako bi smo uveli poboljšanja ili poduzeli korektivne radnje.

Uz vještine imamo i sposobnosti. Možemo reći da su dio naše genetike i da su prirodne za nas. Ne mogu se naučiti, ali poznavanjem vlastitih sposobnosti možemo si pomoći u tome da pronađemo posao (i u konačnici obrazovanje) koje najbolje odgovara našim individualnim kvalitetama. Svaki čovjek je jedinstven i ne postoje dva ista 😊

Primjeri naših sposobnosti dane su na grafikonu niže:

Deduktivno rasuđivanje:

Ovo je sposobnost rješavanja problema razmišljanjem na metodičan način i postizanja logičnih zaključaka.

Induktivno rasuđivanje:

Ova sposobnost često se upotrebljava za predviđanje i kombiniranje dijelova informacija u oblikovanju općenitih pravila ili zaključaka o događajima koji se ponekad čine nasumičnima i nepovezanima.

Raspoređivanje informacija:

Vaša sposobnost raspoređivanja stvari ili radnji određenim redoslijedom ili obrascem sukladno određenim pravilima

Mentalna fleksibilnost:

Ovo je sposobnost generiranja i upotrebe različitih pravila za grupiranje stvari, događaja… na različite načine.

I tako dalje.

Interesi

Uz sposobnosti i vještine, svaki čovjek ima neke interese. Nešto ga zanima „od malih nogu“. I zato je netko upravo htio biti vozač kamiona, netko liječnik, netko pekar, netko razvojni inženjer.

Zašto je tomu tako?

Jednostavno je. Netko ima  visok interes za poslove koji obuhvaćaju obrasce, dizajn i uzorke. Umjetnička zanimanja često zahtijevaju samoizražavanje i takvi poslove ne prate jasna pravila. Grafički dizajn primjer je umjetničkog zanimanja.

Netko ima izraženu sklonost poslovima u strukturiranim okruženjima uz definiranu hijerarhiju autoriteta. To znači da često prati procedure i rutine. Konvencionalna zanimanja obuhvaćaju rad s podacima i detaljima (umjesto idejama), a često i jasnu strukturu autoriteta. Knjigovodstvo je primjer konvencionalnog zanimanja.

Netko ima poduzetnički interes, a netko istraživački. Netko ima visok interes za istraživačke poslove, koji zahtijevaju mnogo razmišljanja i razmatranje ideja. Istraživački poslovi bave se utvrđivanjem činjenica i mentalnim rješavanjem problema.

Netko ima interes za praktičnim poslovima odnosno rad na otvorenom. Možda voli raditi s biljkama, životinjama, možda želi biti vodoinstalater ili električar.

I na kraju, netko ima interes ka poslovima koji zahtijevaju društvenu orijentaciju i osjetljivost na potrebe drugih osoba pa bi trebao podučavati, njegovati bolesnike ili savjetovati, npr. u odabiru zanimanja.

Zašto je to možda problem?

Prije smo imali distribuciju interesa ljudi na različite djelatnosti, danas se, možda, dešava da svi žele biti isto. Da li je to moguće?

Danas na tržištu imamo puno sveučilišta, veleučilišta, učilišta, visokih škola…. I većina njih ulaže velike napore i trud u obrazovanju novih naraštaja, poglavito u ICT dijelu. Međutim, mogu li oni „oblikovati“ čovjeka?

I za kraj

Kaže jedan prijatelj: Kakva je situacija kod vas, mi smo od početka godine minus šest ljudi i opet nas je ispod sto. Radi se software vendor kompaniji.

Glad za ICT stručnjacima je neutaživa. Mogu li novi naraštaji „smanjiti“ tu glad?

Da li je rješenje profesionalna orijentacija? https://deepproject.hr/usluge/

Također, jedna od „komponenti“ čovjeka je i  moć kritičkog razmišljanja i rasuđivanja. Općenito bi bilo dobro da to više radimo i zato nije jasna potreba da se napada nekoga, ako kritički razmišlja da li je nešto dobro, korisno ili nije za njega/nju/nas 😊