Vjerojatno smo svi, barem jednom u životu, imali baš tog šefa/šeficu kod koje smo manje ili više često išli na ispiranja mozga. I naravno, čovjek kakav je da je, s mozgom koji se voli poigrati s njime i svi smo baš pomislili na to „ispiranje“ mozga. Naša iskustva i kognitivni prečaci „natjerali“ su nas da samo i isključivo pomislimo na njega/nju 🙂

No, ovdje se ne govori o takvom ispiranju mozga. Ovo ispiranje mozga povezano je s našim spavanjem i dodatno ukazuje koliko je čovjeku potreban odmor i kvalitetan san.

Zašto ne možemo spavati?

Danas nemali broj ljudi ima problema sa spavanjem. Postoji puno razloga zašto ne možemo spavati, pa tako stres i anksioznost mogu biti jedan od uzroka.  Depresija, različiti poremećaji spavanja uzrokovani apnejom, nesanicom, parasomnijom (npr. noćne more) su sljedeći. Na svu sreću veći dio uzroka je lako rješiv, a to su oni prvenstveno uzrokovani:

• Nezdravim navikama spavanja poput nedostatka redovitog rasporeda spavanja, konzumiranjem kofeina ili alkohola prije spavanja, prejedanjem prije spavanja te nedostatkom tjelesne aktivnosti
• Fizičkim problemima poput različitih boli, refluksa kiseline…

Nespavanje i život

Nedostatak sna neminovno će voditi smanjenoj koncentraciji, poteškoćama u donošenju odluka te smanjenoj kreativnosti.

Nespavanje može značajno utjecati na naše mentalno zdravlje i psihološko funkcioniranje. Osobe koje ne spavaju dovoljno mogu iskusiti osjećaje umora, razdražljivosti, anksioznosti, depresije, smanjene kognitivne sposobnosti, smanjene motivacije i poteškoće u upravljanju emocijama. Osobe koje pate od nesanice često su podložnije anksioznosti i depresiji, a dugoročna nesanica može dovesti do razvoja ozbiljnijih problema. Nedostatak sna također može utjecati na sposobnost donošenja odluka, upravljanja emocijama, radne memorije i koncentracije

Nespavanje i funkcija mozga

Nespavanje može negativno utjecati na strukturu mozga. Studije su pokazale da dugotrajno nespavanje može dovesti do smanjenja veličine nekih dijelova mozga, kao što su hipokampus i frontalni korteks.

Hipokampus je dio mozga koji se nalazi u limbičkom sustavu, odnosno u središtu mozga. Također igra ključnu ulogu u obradi i formiranju dugoročnih uspomena i učenju, a također je povezan s regulacijom emocija i stresa. Hipokampus igra ključnu ulogu u povezivanju različitih dijelova limbičkog sustava te u regulaciji emocionalnih i motivacijskih aspekata ponašanja što uključuje obradu informacija vezanih uz emocije, učenje i pamćenje emocija, kao i utjecaj stresa na emocionalno ponašanje.

Korteks je vanjski sloj velikog mozga dok je frontalni korteks najveći dio korteksa i njegova glavna funkcija je regulacija raznih kognitivnih procesa, kao što su planiranje, donošenje odluka, pažnja, kreativnost, motivacija, emocije, govor i pokret.

Ovi dijelovi mozga su odgovorni za funkcije poput memorije, učenja, donošenja odluka i upravljanja emocijama, pa smanjenje njihove veličine može imati negativne posljedice na naše kognitivno funkcioniranje.

Zašto je san važan?

Ponajprije, dobar san ima važnu ulogu u konsolidaciji memorije i procesu učenja. Tijekom sna, mozak konsolidira i organizira informacije koje smo tijekom dana naučili, što nam pomaže da se bolje sjećamo i primjenjujemo ono što smo naučili.

S druge strane, dobar san može imati pozitivan utjecaj na našu mentalnu dobrobit i psihološko funkcioniranje. Dobar san pomaže u smanjenju stresa, poboljšava raspoloženje, povećava sposobnost koncentracije i kognitivnih funkcija, povećava kreativnost i poboljšava sposobnost upravljanja emocijama.

Stoga, kako bismo poboljšali svoje kognitivne sposobnosti i zdravlje mozga, važno je da se posvetimo kvalitetnom snu i osiguramo da spavamo dovoljno sati svake noći.

I najbitnije, tijekom spavanja se dešava ispiranje našeg mozga.

Ispiranje mozga

Tijekom spavanja, krvne žile u mozgu se pojačano šire i skupljaju (pulsiraju), što omogućuje cerebrospinalnoj tekućini (CST) da bolje prolazi kroz mozak i ukloni štetne tvari, poput proteina koji se nakupljaju u mozgu.

Cerebrospinalna tekućina stvara bufer između moždanih struktura i lubanje, što pomaže u sprečavanju oštećenja mozga uslijed traume ili iznenadnih pokreta.

Također, cerebrospinalna tekućina (CSF) ima važnu ulogu u održavanju funkcije mozga i leđne moždine. Ona se kontinuirano proizvodi u mozgu i cirkulira kroz ventrikule mozga i subarahnoidni prostor oko mozga i leđne moždine.

CSF igra važnu ulogu u uklanjanju metaboličkih produkata i drugih tvari koje mogu biti štetne za mozak, uključujući amiloidne i tau proteine.

Istraživanja pokazuju da je protok cerebrospinalne tekućine povezan s uklanjanjem amiloidnih i tau proteina iz mozga. Također je dokazano da se nakupljanje amiloidnih i tau proteina u mozgu može dogoditi kada protok cerebrospinalne tekućine nije dovoljan.

Amiloidni proteini su proteini koji se nakupljaju izvan stanica mozga, stvarajući slojeve poznate kao amiloidni plakovi. Tau proteini, s druge strane, su proteini koji se nakupljaju unutar stanica mozga i tvore strukture poznate kao neurofibrilarni snopovi. Nakupljanje ovih proteina u mozgu dovodi do smrti stanica mozga i oštećenja veza između neurona, što dovodi do simptoma poput gubitka pamćenja, poteškoća u razmišljanju, gubitka orijentacije i promjena raspoloženja.

Njihovo nakupljanje smatra se ključnim faktorom u razvoju nekih neurodegenerativnih bolesti, kao što su Alzheimerova bolest i neke vrste demencije.

Drugim riječima, osim što nam san poboljšava kognitivne sposobnosti i pomaže u kontroli emocija, tijekom sna se odvija ispiranje mozga te se time umanjuje nastanak različitih neurodegenerativnih bolesti.