Veliki lideri…

Nedavno sam naišao na jedan inspirativni citat na LinkedInu. Parafrazirano je, nekako ovako, glasio: „Veliki lideri vjeruju da rade za svoj tim, prosječni lideri vjeruju da njihov tim radi za njih“.

„Veliki“ lideri će reći vjerojatno nešto u stilu „Pa da, zato se tako i ponašam“. Oni „prosječni“ će reći: „Hm, da, ima smisla.“ I tu je priča je stala. Ne zato što i ovi prosječni ne žele biti „veliki“ nego jednostavno zato jer to tako ne ide.

Zašto se lako prepoznamo u inspirativnim izjavama, ali ih jako teško slijedimo?

Inspirativni citati često odražavaju univerzalna ljudska iskustva i emocije.

Sve je to, otprilike, kao horoskop. Inspirativni, motivacijski… citati će dotaknuti naše skrivene želje i ciljeve što može biti snažan motivator. Međutim, unatoč tome što smo se prepoznali u citatima, slijediti ih može biti izazovno iz nekoliko razloga.

Prvi i osnovni razlog je da nedostaju koraci. Zona komfora je sljedeći, „dobar“ razlog koji će nas zaustaviti. Različiti životni izazovi, unutarnji otpori, fokus, nedostatak motivacije… su svi ostali, potencijalno, mogući.

Vjerovanje kao kognitivni proces

Vjerovanje je kognitivni proces u kojem pojedinac prihvaća neku izjavu kao istinitu ili stvarnu, ali na temelju nekog dokaza, prošlog iskustva ili kulturnih/moralnih normi. To je unutarnji prikaz našeg razumijevanja svijeta i utjecat će na naše misli, osjećaje i vjerojatno ponašanje. Ponekada se vjerovanja/uvjerenja mogu promijeniti ako nam se prezentiraju nove informacije ili doživimo neko novo osobno iskustvo. Jer, čovjek je ipak okolišno i iskustveno biće.

Također, vjerovanje se kao „moždana funkcija“ odnosi na način kako mozak obrađuje informacije da bi oblikovao uvjerenja. Samo formiranje vjerovanja/uvjerenja je složen proces koji uključuje frontalni režanj mozga, koji je odgovoran za donošenje odluka, i temporalni režanj koji je uključen u obradu senzornih informacija. Danas se smatra da su uvjerenja u mozgu predstavljena kao mreže neurona koji se aktiviraju kao odgovor na relevantne podražaje. Te se mreže neprestano „ažuriraju i modificiraju“ na temelju naših stečenih iskustava te na temelju podataka iz kojih smo dobili neke informacije, potom znanje i u konačnici „mudrost“ (DIKW model).

Također se vjeruje da vjerovanja/uvjerenja mogu imati snažan utjecaj na naše emocije, ponašanje i percepciju stvarnosti. Na primjer, vjerovanja o vlastitoj vrijednosti ili svijetu mogu oblikovati naš  pogled na život i utjecati na našu interakciju s drugima. Općenito, vjerovanje kao moždana funkcija  naglašava složen međuodnos između naših misli, emocija i iskustava te uloge mozga u „oblikovanju“ naših uvjerenja.

I gdje je tu problem?

Problem leži u prvoj rečenici prethodnog odlomka. „..Vjerovanje je kognitivni proces u kojem pojedinac prihvaća neku izjavu kao istinitu ili stvarnu, ali na temelju nekog dokaza, prošlog iskustva ili kulturnih/moralnih normi…“.

Poseban je problem iskustvo. Danas digitalizacija „oduzima“ sve više iskustva koje se odnose na ljudske vještine. „Starije“ generacije, boomeri, iksovci, djelomično i milenijalsi su ta iskustva – ljudske vještine imali vremena i steći, mlađim generacijama je puno teže.

Drugi problem je „u glavi“ 🙂 odnosno u frontalnom režnju mozga koji je odgovoran za donošenje odluka. Prosuđivanje i donošenje odluka je još jedna vještina koju su neki imali mogućnost razviti, dok drugi nisu.

I koje je rješenje?

Rješenje su naravno HR-ovci zaduženi za učenje i razvoj. Njihov zadatak je dati i mijenjati iskustvo i „velikim“ i „prosječnim“ liderima.
To iskustvo može se mijenjati kroz igru.

LEGO® SERIOUS PLAY® kao igra

Ljudske vještine možemo razvijati uz pomoć LEGO® SERIOUS PLAY®. LEGO® SERIOUS PLAY® metoda je facilitacije koja koristi Lego kockice za pomoć ljudima u istraživanju složenih problema, stvaranju ideja i pronalaženju rješenja. Metoda se temelji na ideji da igranje kockicama može potaknuti dublju razinu razmišljanja i učenja. Kroz proces izgradnje i razmišljanja o svojim kreacijama, sudionici mogu izraziti svoje misli i ideje na vizualniji i, što je vrlo bitno, opipljiviji način. LEGO® SERIOUS PLAY® može se koristiti za razvoj raznih ljudskih vještina, uključujući rješavanje problema, kreativno razmišljanje, suradnju i komunikaciju. Često se koristi u poslovnim okruženjima za izgradnju tima i strateškog planiranja, ali se također može koristiti u obrazovnim ili osobnim razvojnim okruženjima. Tijekom treninga LEGO® SERIOUS PLAY® od sudionika se traži da naprave modele pomoću Lego kockica koje predstavljaju njihove misli, ideje i koncepte vezane uz određeni problem, izazov ili deficitarnu vještinu.

Korištenje Lego kockica na ovaj način ima za cilj angažirati i lijevu i desnu stranu mozga, što će pomoći u poticanju kreativnog i analitičkog razmišljanja. Gradeći svoje modele i raspravljajući o njima, sudionici su u mogućnosti istraživati složena pitanja na vizualniji i taktilniji način, što će olakšati dublje razumijevanje i potaknuti na kvalitetnije donošenje mišljenja odnosno zaključaka. I najbitnije, „dobit“ će iskustvo.
Stjecanje voditeljskih vještina idealna su „tema“ za LEGO® SERIOUS PLAY® metodu.

Zašto igra?

Igra je važan dio ljudskog razvoja, a pokazalo se da ima niz dobrobiti za odrasle, uključujući poboljšanje emocionalnog blagostanja i povećanje kreativnosti. Uključivanje u igru također može aktivirati amigdalu, jer često uključuje doživljavanje i obradu emocija. Na primjer, kada odrasli igraju društvene igre, mogu doživjeti osjećaje užitka, uzbuđenja ili natjecanja. Ove emocije može obraditi i regulirati amigdala.

Osim dobrobiti igre za emocionalno blagostanje, istraživanje je također pokazalo da igra može pozitivno utjecati, upravno, na funkcioniranje amigdale. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da je igranje povezano sa smanjenom aktivnošću amigdale i povećanom aktivnošću prefrontalnog korteksa, koji je uključen u razmišljanje i donošenje odluka na višoj razini. Ovo sugerira da igra može pomoći u regulaciji amigdale i poboljšanju kognitivnog funkcioniranja kod odraslih.

Između ostalog, LEGO® SERIOUS PLAY® se može se koristiti za olakšavanje prosuđivanja i donošenja odluka na više načina.
Na primjer, može se koristiti za:

• Pomoć pojedincima ili grupama da bolje razumiju i razjasne svoje vrijednosti, ciljeve i prioritete

• Da istraže i generiraju potencijalne mogućnosti odnosno rješenja za problem

• Procjenu i uspoređivanje prednosti i mana različitih opcija

• Donošenje informirane i dobro obrazložene odluke.

Korištenjem Lego kockica za predstavljanje različitih ideja, opcija ili scenarija, sudionici mogu lakše vizualizirati i razmotriti implikacije različitih izbora. To im može pomoći da donose informiranije i učinkovitije odluke.

U kontekstu liderstva, LEGO® SERIOUS PLAY® koristimo kao pomoć kod razvoja strateškog razmišljanja i vještine donošenja odluka. Proces omogućuje liderima da vizualiziraju svoje ideje i rješenja na opipljiv način, olakšavajući komunikaciju i suradnju unutar svojih timova. Također se može koristiti kao pomoć liderima kod razvoja kreativnosti, empatije i emocionalne inteligencije. Gradeći modele i raspravljajući o njima, lideri mogu istraživati različite perspektive, osporiti svoje pretpostavke i razviti „fina“ rješenja za složene probleme.

Općenito, LEGO® SERIOUS PLAY® vrijedan je alat za lidere koji žele poboljšati svoje vještine i poticati inovativnije suradničko radno okruženje.

Naravno, motivacijska izjava s početka teksta je apsolutno valjana motivacijska izjava. Ako je „živa“.

Što je amigdala? (za one koji nisu vidjeli prethodne članke)

Amigdala je mala struktura u obliku badema smještena u mozgu koja je uključena u brojne važne funkcije, uključujući emocije i donošenje odluka. U situacijama koje se percipiraju kao opasne po život, amigdala ima ključnu ulogu u aktiviranju tjelesne reakcije na stres. Kada amigdala uoči potencijalnu prijetnju, šalje signal hipotalamusu, koji zauzvrat aktivira simpatički živčani sustav. To uzrokuje oslobađanje hormona stresa, poput adrenalina i kortizola, koji pomažu pripremiti tijelo za akciju. Odgovor na stres povećava broj otkucaja srca, krvni tlak i disanje te preusmjerava protok krvi u mišiće i druge organe koji su potrebni za borbu ili bijeg. U situacijama opasnim po život, amigdala pomaže osigurati da tijelo bude spremno odgovoriti na prijetnju. Važno je napomenuti da se amigdala također može aktivirati kao odgovor na situacije koje nisu opasne po život, primjerice kada se osjećamo tjeskobno ili pod stresom. U tim slučajevima odgovor na stres možda neće biti potreban, a aktivacija amigdale može biti štetna za naše blagostanje.