Oni koji me malo bolje znaju, često su mogli čuti dvije moje izjave, „mozak je čudo“ i „sve je stvar perspektive i percepcije“. Evo zašto je to tako ili kako si pomoći, a da ne završimo u Hondurasu.
Ono što me potaklo na ovaj tekst je izjava koju mi često znamo izreći kod nas u timu, „neću ti to reći da te ne zbajasam“. Pa, s obzirom da ja imenica bajas odnosno glagol zbajasati postalo jednako hrvatska riječ, barem koliko i beknuti se iliti vratiti nazad u Internet pregledniku, red je da se o tome nešto napiše.
Također, kroz naše psihometrijske procjene primijetili smo da ljudima nedostaju tri stvari, moć prosudbe i rasuđivanja te kritičkog mišljenja. U stvari, vjerojatno smo svi to s vremena na vrijeme uočili, ali…

Ljudski mozak je čudo

Ljudski mozak često se naziva čudom što je i logično jer je nevjerojatno složen i moćan organ, o kojem se i dan danas vrlo malo zna. Možemo reći da je on kontrolni centar tijela koji je odgovoran za širok raspon funkcija, uključujući osjete, pokrete, misli i emocije.

Jedna od stvari koja čini ljudski mozak tako nevjerojatnim je njegova sposobnost prilagodbe i promjena. Mozak ima sposobnost „reorganizirati se“ i formirati nove veze između stanica, taj proces je poznat kao neuroplastičnost. Neuroplastičnost mozgu omogućuje da se prilagodi novim iskustvima i nauči nove stvari tijekom života pojedinca.

Ljudski mozak također je sposoban za nevjerojatne „pothvate“ kada je u pitanju pamćenje i rješavanje problema. Sposoban je obraditi ogromne količine informacija i napraviti poveznice između naizgled ne povezivih informacija. To je ono kada vam sine dok ujutro sjedite na wc školjki te potom svi važni odete na posao. Također je sposoban stvarati nove ideje i rješavati složene probleme. Tu npr. dolazi do izražaja neuroplastičnost Hrvata u prilagodbi novim situacijama i povezivanju kraja s krajem 😊

Sistemske pogreške

Međutim, u svoj svojoj savršenosti i naš mozak ima pravo na pogreške, pa čak i one sistemske. Jedna od takvih sistemskih pogrešaka zove se kognitivna pristranost, odnosno zbajasani smo 😊.
Kognitivna pristranost odnosi se na sustavne obrasce odstupanja od norme ili racionalnosti u prosudbi, pri čemu se zaključci o drugim ljudima i situacijama mogu izvoditi na nelogičan način. Te su pristranosti često rezultat pokušaja mozga da pojednostavi obradu informacija. Kognitivne pristranosti mogu dovesti do iskrivljenja percepcije, netočne prosudbe, nelogičnog tumačenja ili onoga što se općenito naziva iracionalnošću.

Postoji puno različitih vrsta kognitivnih predrasuda poput:

• Pristranosti sidrenja,
• Heuristike dostupnosti,
• Pristranost potvrda,
• Efekt kadriranja,
• Halo efekt.

Ovaj efekt kadriranja, priznati ćete, svi ponekad koristite. Često se koristi i u marketinške svrhe, pa npr. nećete reći 3 od 10 kupaca neće koristiti neki proizvod nego ćete reći da je 7 od 10 kupaca zadovoljno vašim proizvodom. To je tzv. uljepšavanje i vama ostavljamo za domaću zadaću da ispišete deset uljepšavanja.

Kognitivne predrasude mogu imati značajan utjecaj na donošenje odluka i rješavanje problema, jer mogu navesti pojedince da donose prosudbe koje se ne temelje na objektivnoj stvarnosti. Prepoznavanje i upravljanje kognitivnim predrasudama važan je dio kritičkog razmišljanja i donošenja odluka jer može pomoći pojedincima da donesu objektivnije i točnije prosudbe.

Zašto je kognitivna pristranost opasna na poslu?

Kognitivna pristranost može biti opasna na poslu jer može navesti pojedince na donošenje prosudbi koje se ne temelje na objektivnoj stvarnosti, što može imati negativne posljedice za donošenje odluka i rješavanje problema. Na primjer, ako pojedinac pati od pristranosti potvrde, može tražiti samo informacije koje potvrđuju njihova postojeća uvjerenja i ignorirati ili odbaciti informacije koje su u suprotnosti s njihovim uvjerenjima. To može dovesti do nepotpunih ili iskrivljenih pogleda na stvarnost, što može rezultirati lošim odlukama ili neotkrivenim problemima.

Kognitivna pristranost također može dovesti do nepravednog postupanja prema drugima i može pridonijeti stvaranju toksičnog radnog okruženja. Na primjer, ako je pojedinac pod utjecajem halo efekta, može stvoriti pretjerano pozitivno ili negativno mišljenje o nekome na temelju jedne karakteristike, umjesto da uzme u obzir niz čimbenika.  
Halo efekt može biti i opasan kod rekrutmenta, a ako ne koristimo neku od objektivnih procjena. Također, često ljudi znaju za nekoga reći „kliknuli smo si na prvu“. Pa nismo si kliknuli na prvu i nije se desilo nikakvo čudo, samo smo bili zbajasani i u nekome smo prepoznali ono „što nosimo“ u sebi. U nekim slučajevima to može završiti dobro, ali često smo si znali u bradu, ipak reći, „e baš me razočarao/la“.

Općenito, kognitivna pristranost može biti opasna na poslu jer može dovesti do iskrivljenih pogleda na stvarnost, lošeg donošenja odluka i nepravednog postupanja prema drugima. Za pojedince je važno da budu svjesni vlastitih kognitivnih predrasuda i da poduzmu korake da njima upravljaju kako bi donosili objektivnije i točnije prosudbe.

Kako se boriti protiv kognitivne pristranosti?

Postoji nekoliko strategija koje pojedinci mogu koristiti u borbi protiv kognitivnih predrasuda:

1. Prepoznajte da kognitivne predrasude postoje: prvi korak u borbi protiv kognitivnih predrasuda je biti svjestan da one postoje. To vam može pomoći da budete svjesniji vlastitih predrasuda i da prepoznate kada one mogu utjecati na vašu prosudbu.

2. Tražite različite perspektive: Osobno često znam reći da je stvar u perspektivi i percepciji te to dodatno naglasiti primjerom žabe i ptice. Njihov pogled iz žablje i ptičje perspektive na to drvo nije definitivno isti. Jednoj to drvo može biti izuzetno veliko, a drugoj izuzetno malo. Ali isto se tako žabi može promijeniti perspektiva, ako završi u nečijem kljunu. U tom slučaju njena će percepcija biti dvostruko promijenjena 😊 Izloženost različitim perspektivama može pomoći u izazovu i proširenju vašeg razmišljanja te može pomoći u smanjenju utjecaja kognitivnih predrasuda.

3. Koristite vještine kritičkog razmišljanja: Vježbanje vještina kritičkog razmišljanja, kao što su postavljanje pitanja, procjena dokaza i razmatranje višestrukih gledišta, može vam pomoći da donesete objektivnije i točnije prosudbe.

4. Tražite povratnu informaciju: O feedbacku smo puno, ali ne i dovoljno govorili. Bitan je uvijek i u svim situacijama. I klimanje glavom može biti feedback. Može biti i bolji, ali je još uvijek feedback. Traženje povratne informacije od drugih može vam pomoći da prepoznate i ispravite sve predrasude u svom razmišljanju iako to u ovim hybridnim, remote work načinima rada postaje sve teža i teža zadaća odnosno uloga.

5. Vježbajte svjesnost: Usmjerenost na vlastite misli i emocije može vam pomoći da prepoznate i upravljate svim predrasudama koje mogu utjecati na vašu prosudbu, drugim riječima, budite emocionalno inteligentniji.

Zahvaljujući, upravo onoj spominjanoj neuroplastičnosti, sve se to može naučiti.
Slijedeći ove strategije, možete se boriti protiv kognitivnih predrasuda i donositi objektivnije i točnije prosudbe.

Funkcioniranje ljudskog mozga i kritičko mišljenje

Spomenuli smo da je ljudski mozak odgovoran za mnoge funkcije, uključujući kritičko mišljenje. Kritičko mišljenje je sposobnost analiziranja i vrednovanja informacija, argumenata i dokaza kako bi se donijele informirane odluke ili oblikovali logični zaključci. Uključuje propitivanje pretpostavki, analizu argumenata i razmatranje višestrukih perspektiva.

Vjeruje se da prefrontalni korteks, koji se nalazi u prednjem dijelu mozga, igra ključnu ulogu u kritičkom razmišljanju. Ovo područje mozga odgovorno je za razmišljanje na višoj razini, uključujući rješavanje problema, donošenje odluka i planiranje. Ostala područja mozga koja su uključena u kritičko razmišljanje uključuju hipokampus, koji je odgovoran za pamćenje i učenje, i amigdalu, koja je uključena u emocije i donošenje odluka. Amigdala je nešto što je meni osobno, jednako izazivalo divljenje kao i ljudski mozak. S time da amigdalu nisam previše spominjao da me ljudi ne bi čudno gledali 😊

Postoji niz čimbenika koji mogu utjecati na vještine kritičkog razmišljanja, uključujući genetiku, obrazovanje i iskustvo. Neki ljudi mogu biti prirodno skloniji kritičkom razmišljanju, dok će drugi možda morati raditi na razvijanju tih vještina. Uključivanje u aktivnosti koje izazivaju mozak i zahtijevaju rješavanje problema i donošenje odluka može pomoći u poboljšanju vještina kritičkog razmišljanja.

S obzirom da genetiku, barem mi, kod ljudi ne možemo mijenjati, ne možemo previše utjecati niti na obrazovanje, onda nam ostaje iskustvo. Uz pomoć dodanog iskustva možemo utjecati na vještine. Za razliku od kognitivnog spektra, vještine stječemo kroz život i možemo ih usavršavati. Uglavnom ovise o našem iskustvu. Nama su interesantne sljedeće vještine:

• kritičko razmišljanje,
• aktivno slušanje,
• aktivno učenje,
• prosudba i odlučivanje,
• nadzor odnosno evaluacija samog sebe i stvari, događaja i ljudi oko nas.

Zašto amigdala?

Jer volim životinje. Imam mačku Točku, pit bulla Samba i vladaricu Svemira mačku Zarez (jer Točka, logično…). Mnogo je sličnosti između ljudi i životinja u psiho-socijalnom smislu. I ljudi i životinje imaju društvene i emocionalne živote te oboje doživljavaju i izražavaju širok raspon emocija. Ljudi i životinje također imaju slične moždane strukture i putove koji su uključeni u socijalnu i emocionalnu obradu, uključujući amigdalu i prefrontalni korteks.

Poput ljudi, životinje također stvaraju društvene veze, uspostavljaju hijerarhije dominacije i sudjeluju u društvenim igrama. Oni također doživljavaju i izražavaju širok raspon emocija, uključujući radost, strah, ljutnju i ljubav. Osim toga, životinje su sposobne suosjećati i mogu reagirati na emocionalna stanja drugih, kako unutar svoje vrste, tako i među vrstama.

Općenito, psiho-socijalni životi ljudi i životinja više su slični nego što su različiti, i jedni i drugi su sposobni iskusiti i izraziti širok raspon emocija i uključiti se u složena društvena ponašanja.

Amigdala je mala struktura u obliku badema smještena u mozgu koja je uključena u brojne važne funkcije, uključujući emocije i donošenje odluka. U situacijama koje se percipiraju kao opasne po život, amigdala ima ključnu ulogu u aktiviranju tjelesne reakcije na stres. Kada amigdala uoči potencijalnu prijetnju, šalje signal hipotalamusu, koji zauzvrat aktivira simpatički živčani sustav. To uzrokuje oslobađanje hormona stresa, poput adrenalina i kortizola, koji pomažu pripremiti tijelo za akciju. Odgovor na stres povećava broj otkucaja srca, krvni tlak i disanje te preusmjerava protok krvi u mišiće i druge organe koji su potrebni za borbu ili bijeg. U situacijama opasnim po život, amigdala pomaže osigurati da tijelo bude spremno odgovoriti na prijetnju. Važno je napomenuti da se amigdala također može aktivirati kao odgovor na situacije koje nisu opasne po život, primjerice kada se osjećamo tjeskobno ili pod stresom. U tim slučajevima odgovor na stres možda neće biti potreban, a aktivacija amigdale može biti štetna za naše blagostanje.

Zbog amigdale se često ponašamo poput životinje.

Koja je poveznica između mozga, amigdale, kognitivnih bajasa  i iskustva?

Životno iskustvo može imati značajan utjecaj na psiho-socijalni razvoj osobe. Psiho-socijalni razvoj odnosi se na način na koji se nečija osobnost, emocije i odnosi s drugima razvijaju i mijenjaju tijekom vremena.

Životna iskustva mogu oblikovati nečiju osobnost i ponašanje na više načina. Na primjer, pozitivna iskustva, kao što su odnosi koji pružaju podršku i uspješna postignuća, mogu izgraditi samopoštovanje i samopouzdanje. Negativna iskustva, poput zlostavljanja ili zanemarivanja, mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje i dobrobit osobe.

Životna iskustva također mogu oblikovati društveni i emocionalni razvoj osobe. Na primjer, način na koji je osoba odgajana i odnosi koje stvara u ranoj dobi mogu utjecati na njene društvene vještine i sposobnost da kasnije u životu formiraju i održavaju zdrave odnose.

Sve u svemu, životno iskustvo igra značajnu ulogu u oblikovanju psiho-socijalnog razvoja osobe, a način na koji osoba doživljava životne događaje i reagira na njih može imati trajan utjecaj na njezinu osobnost i ponašanje.

Također, iskustvo  je nekome donijelo više, a nekome manje emocionalne inteligencije. Istraživanja su pokazala da bi amigdala mogla igrati ulogu u emocionalnoj inteligenciji. Amigdala je uključena u obradu emocionalnih informacija i aktivira se kao odgovor na emocionalne podražaje. Neka su istraživanja otkrila da osobe s višom emocionalnom inteligencijom imaju bolju sposobnost reguliranja svojih emocionalnih odgovora i da je to povezano s nižom aktivacijom amigdale kao odgovora na emocionalne podražaje.

Honduras

Stvoreni smo takvi da smo podložni kognitivnim predrasudama. Socio-psihološke promjene koje su se dogodile tijekom pandemije COVID-19 odnijele su nam svima neki dio iskustva. Nama starijima su odnijele, a mlađe generacije nisu ga niti imale priliku steći.

I zato, ako nam se čini da je moć prosudbe nestala, da je kritičko mišljenje poljuljano i ako ste pobrojali deset situacija koje ste frejmali  odnosno uljepšali… dobro vam se čini 😊

S obzirom da je emocionalna inteligencija složena osobina na koju utječu različiti čimbenici, uključujući genetiku, životno iskustvo i okolinu. Jer, čovjek je okolinsko i iskustveno biće, a sirota amigdala ne može sve, a mozak nam ima sistemsku pogrešku… preostaje nam da se razvijamo. Kroz različite treninge. I ne, neće vam pomoći različiti internetovski savjeti kada pojedinci polaze od nekog svog iskustva te se trude formirati univerzalno mišljenje i nametnuti ga vama. Dapače, to što ste zbajasani samo će vam pomoći da se ponašate suprotno od onoga kako bi ste trebali.

I zato. Učenje i razvoj odnosno razvoj ljudskih vještina je ono što nam preostaje.

Razvoj ljudskih vještina

Ljudske vještine možemo razvijati uz pomoć LEGO® SERIOUS PLAY®. LEGO® SERIOUS PLAY® metoda je facilitacije koja koristi Lego kockice za pomoć ljudima u istraživanju složenih problema, stvaranju ideja i pronalaženju rješenja. Metoda se temelji na ideji da igranje kockicama može potaknuti dublju razinu razmišljanja i učenja. Kroz proces izgradnje i razmišljanja o svojim kreacijama, sudionici mogu izraziti svoje misli i ideje na vizualniji i što je vrlo bitno, opipljiviji način. LEGO® SERIOUS PLAY® može se koristiti za razvoj raznih ljudskih vještina, uključujući rješavanje problema, kreativno razmišljanje, suradnju i komunikaciju. Često se koristi u poslovnim okruženjima za izgradnju tima i strateškog planiranja, ali se također može koristiti u obrazovnim ili osobnim razvojnim okruženjima.

Tijekom treninga LEGO® SERIOUS PLAY® od sudionika se traži da naprave modele pomoću Lego kockica koje predstavljaju njihove misli, ideje i koncepte vezane uz određeni problem, izazov ili deficitarnu vještinu. Voditelj zatim vodi grupu kroz strukturirani proces razmišljanja i rasprave, koristeći Lego modele kao početnu točku.

Korištenje Lego kockica na ovaj način ima za cilj angažirati i lijevu i desnu stranu mozga, što će pomoći u poticanju kreativnog i analitičkog razmišljanja. Gradeći svoje modele i raspravljajući o njima, sudionici su u mogućnosti istraživati složena pitanja na vizualniji i taktilniji način, što će olakšati dublje razumijevanje i potaknuti na kvalitetnije donošenje mišljenja odnosno zaključaka.

Zašto igra?

Igra je važan dio ljudskog razvoja, a pokazalo se da ima niz dobrobiti za odrasle, uključujući poboljšanje emocionalnog blagostanja i povećanje kreativnosti. Uključivanje u igru također može aktivirati amigdalu, jer često uključuje doživljavanje i obradu emocija. Na primjer, kada odrasli igraju društvene igre, mogu doživjeti osjećaje užitka, uzbuđenja ili natjecanja. Ove emocije može obraditi i regulirati amigdala.

Osim dobrobiti igre za emocionalno blagostanje, istraživanje je također pokazalo da igra može pozitivno utjecati, upravno, na funkcioniranje amigdale. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da je igranje povezano sa smanjenom aktivnošću amigdale i povećanom aktivnošću prefrontalnog korteksa, koji je uključen u razmišljanje i donošenje odluka na višoj razini. Ovo sugerira da igra može pomoći u regulaciji amigdale i poboljšanju kognitivnog funkcioniranja kod odraslih.

Između ostalog, LEGO® SERIOUS PLAY® se može se koristiti za olakšavanje prosuđivanja i donošenja odluka na više načina.
Na primjer, može se koristiti za:

• Pomoć pojedincima ili grupama da bolje razumiju i razjasne svoje vrijednosti, ciljeve i prioritete

• Da istraže i generiraju potencijalne mogućnosti odnosno rješenja za problem (jer neće nam uvijek pomoći wc školjka 😊)

• Procjenu i uspoređivanje prednosti i mana različitih opcija

• Donošenje informirane i dobro obrazložene odluke.

Korištenjem Lego kockica za predstavljanje različitih ideja, opcija ili scenarija, sudionici mogu lakše vizualizirati i razmotriti implikacije različitih izbora. To im može pomoći da donose informiranije i učinkovitije odluke.

Uz standardne Lego Serious Play scenarije DeeP Project je razvio i one koji razvijaju ljudske vještine poput:

• kritičkog razmišljanja,
• aktivnog slušanja,
• aktivnog učenja,
• prosudbe i odlučivanja te
• nadzora odnosno evaluacija samog sebe i stvari, događaja i ljudi oko nas.

LEGO® SERIOUS PLAY® je snažna metodologija koja pomaže zaposlenicima da tvrtku u kojoj rade vide u holističkom smislu te si lakše daju odgovor na vječito pitanje: a gdje sam tu ja? Kada si je naš zaposlenik dao odgovor na to, ključno, pitanje – puno je manja vjerojatnost da će otići.