Učenje i razvoj zaposlenika važni su za svaku tvrtku jer će dovesti do brojnih prednosti, uključujući:
Učenje i razvoj zaposlenika bilo bi dobro podijeliti u dvije kategorije:
Danas imamo puno različitih metoda koje tvrtke mogu koristiti za podršku učenju i razvoju svojih zaposlenika. Neke uobičajene metode uključuju:
I na kraju imamo:
Mi smo do sada uvijek i uvijek kombinirali „klasične treninge“ u kombinaciji sa simuliranim scenarijima relevantnim za određenu tvrtku. Međutim, vrijeme je za korak naprijed.
Ono s čime ćemo se pozabaviti gamifikacija. Jedna od opće prihvaćenih gamifikacijskih metoda je i Lego® Serious Play®.
Svi smo imali priliku barem jednom poigrati se s Lego® kockicama, a sada ćemo vidjeti da Lego® kockice nikada ne bi smo trebali ispustiti iz ruku. Niti mi, ni naši zaposlenici, a ponajmanje naša djeca.
Lego® Serious Play® pomaže u razvoju organizacija, izgradnji timova s visokim učinkom, poboljšanju procesa zapošljavanja i rješavanju sukoba. LSP je znanstveno razvijena metoda koja pomaže tvrtkama i organizacijama nositi se sa složenošću, povećati dijalog, osloboditi potencijal zaposlenika, upravljati promjenama i još mnogo toga od 1999. godine.
S obzirom da je LSP učenje kroz igru građenja, promovira vještine rješavanja problema i prostornog razmišljanja/prosuđivanja, također LSP zahtijeva planiranje i vizualizaciju, uostalom kao i sama igranje s Lego® kockicama što pomaže zaposlenicima u njihovom kognitivnom razvoju.
Vještine prostornog rasuđivanja odnose se na sposobnost razumijevanja i manipuliranja objektima i njihovim odnosima u prostoru. Te su vještine važne za širok raspon zadataka, uključujući navigaciju, prostornu vizualizaciju i rješavanje problema. Područja mozga koja su povezana s vještinama prostornog rasuđivanja uključuju parijetalni korteks, premotorni korteks i gornji temporalni sulkus.
Danas nam poslovna situacija postavlja sve veće zahtjeve na kreativnost zaposlenika. Strukturirani način života „ubio je dijete u nama“, međutim vještine prostornog rasuđivanja i kreativnost usko su povezane, jer obje uključuju sposobnost razmišljanja o objektima i manipuliranja njima na nove i inovativne načine, „izvan okvira“. Lego® i LSP izvrstan su alat za razvoj kreativnosti, jer „otvorena priroda“ Lego® metode i dobro koncipirani scenariji LSP-a dopuštaju bezbroj mogućnosti.
Osim razvoja prostornog prosuđivanja i povezane kreativnosti, LSP aktivira nekoliko područja mozga koja su povezana s različitim kognitivnim funkcijama. „Igranjem“ se prvenstveno aktivira prefrontalni korteks i parijetalni režanj. Ova područja mozga odgovorna su za rješavanje problema, prostorno razmišljanje i radnu memoriju. Dok gradite složenije strukture, morate razmišljati o odnosima između različitih dijelova strukture i kako se svi zajedno uklapaju da bi napravili kohezivnu cjelinu.
Igranje s LEGO® kockicama, odnosno LSP također aktivira limbički sustav, koji je povezan s emocijama, motivacijom i zadovoljstvom. Čin gradnje i stvaranja s LEGO® kockicama je zabavno i ugodno iskustvo, koje će potaknuti oslobađanje dopamina što će pridonijeti osjećaju zadovoljstva i blagostanja.
Nepotrebno je napomenuti da će LSP potaknuti i društvenu komponentu što će nam aktivirati područja mozga povezana s društvenom interakcijom kao što je sustav zrcalnih neurona, što može pomoći u razumijevanju i suosjećanju s drugima.
Ukratko, LSP će aktivirati nekoliko područja mozga, uključujući ona povezana s rješavanjem problema, prostornim razmišljanjem, finom motorikom, koordinacijom pokreta (oči-ruke), emocijama i društvenom interakcijom.
LSP će imati pozitivan učinak na izgradnju ljudskih vještina. Osnova Lego-a i LSP-a je izgradnja nečega što se od strane facilitatora moderira kao suradnički i interaktivan proces. To će pomoći u razvoju ljudskih vještina kao što su komunikacija, suradnja i timski rad. LSP i Lego® djeluju na to da zaposlenici moraju učinkovito komunicirati, slušati ideje drugih i pronaći načine za suradnju kako bi postigli zajednički cilj. To će pomoći u poboljšanju komunikacijskih vještina te naučiti kako postići kompromis i riješiti probleme (i eventualne sukobe).
LSP će također imati pozitivan učinak na kritičko razmišljanje jer zahtijeva planiranje, rješavanje problema i prostorno razmišljanje. Dok gradnja s LEGO® kockicama zahtijeva vizualizaciju i manipuliranje dijelovima kako bi se složili zajedno na stabilan i koherentan način. Ovaj proces će nam pomoći u razvoju vještina kritičkog mišljenja. Planiranje, rješavanje problema i prostorno rasuđivanje te potreba da razmišljamo o tome kako će se dijelovi međusobno uklapati, kako ih složiti da bi ostali stabilni te razmišljanje o odnosima između različitih dijelova strukture uz rješavanja konkretnog problema pomoći će nam u razvoju i poboljšanju vještina kritičkog mišljenja.
Otvorena priroda LEGO®-a dopušta beskrajne mogućnosti u pogledu izgradnje i stvaranja. I djeca i odrasli mogu pustiti mašti na volju dok grade s LEGO® kockama, smišljaju nove i jedinstvene dizajne i eksperimentiraju s različitim oblicima i bojama. To može pomoći u poticanju kreativnosti i poticanju istraživanja novih ideja. Također, kombiniranjem LEGO®-a s drugim materijalima kao što su papir, tkanine itd., djeca i odrasli mogu istražiti više mogućnosti i koristiti svoju kreativnost i kritičko razmišljanje kako bi unaprijedili svoje vještine gradnje.
Naravno, sve će to pridonositi boljem prosuđivanju i donošenju odluka.
Da zaključimo, LSP i LEGO® može biti zabavan i privlačan način za razvoj vještina kritičkog razmišljanja, kao što su planiranje, rješavanje problema i prostorno rasuđivanje. Može biti koristan i za djecu i za odrasle, jer u njemu mogu uživati ljudi svih dobi, a može pomoći u poticanju kreativnosti i poticanju istraživanja novih ideja.
Kako bi smo lakše razumjeli način funkcioniranja našeg mozga u trenutcima dok se igramo, u nastavku teksta, objasnit ćemo tri najbitnije „komponente“ našeg mozga koje učestvuju u igranju, pogotovo s Lego® kockama:
Prefrontalni korteks i parijetalni režanj dva su područja mozga za koja se smatra da igraju važnu ulogu u igricama. Prefrontalni korteks, smješten u prednjem dijelu mozga, odgovoran je za niz kognitivnih funkcija uključujući planiranje, donošenje odluka, radnu memoriju i pažnju. Parijetalni (tjemeni) režanj, smješten blizu vrha i stražnjeg dijela mozga, odgovoran je za obradu prostornih informacija i integraciju senzornih informacija iz različitih dijelova tijela.
Smatra se da su tijekom igranja i prefrontalni korteks i parijetalni režanj jako angažirani. Lego® igraje često zahtijevaju od zaposlenika planiranje unaprijed, brzo donošenje odluka i korištenje radne memorije za praćenje elemenata igre. Ovi zadaci aktiviraju prefrontalni korteks, koji je odgovoran za te kognitivne funkcije. Osim toga, Lego® kockice uključuje prostornu navigaciju i zahtijevaju od igrača (zaposlenika) da manipuliraju objektima u trodimenzionalnom okruženju. Ovo aktivira parijetalni režanj, koji je odgovoran za obradu prostornih informacija i integraciju senzornih informacija.
Prefrontalni korteks ima odgovornost za sljedeći niz funkcija:
• Izvršne funkcije: uključuju planiranje, donošenje odluka, rješavanje problema i radnu memoriju. Prefrontalni korteks igra ključnu ulogu u ovim funkcijama pomažući u usmjeravanju pažnje, organiziranju misli i radnji te zadržavanju relevantnih informacija u umu.
• Regulacija emocija i ponašanja: smatra se da prefrontalni korteks igra ulogu u regulaciji emocija, impulsa i društvenog ponašanja. Pomaže u inhibiciji neprikladnih radnji i misli te može modulirati aktivnost limbičkog sustava koji je povezan s emocijama i motivacijom.
• Pažnja i radna memorija: Prefrontalni korteks je uključen u usmjeravanje pažnje i održavanje fokusa. Također igra ulogu u radnom pamćenju, što nam omogućava da zadržimo informacije u radnoj memoriji i manipuliramo njima kako bi smo riješili probleme.
• Socijalna kognicija: Smatra se da prefrontalni korteks također igra ulogu u socijalnoj kogniciji, što uključuje razumijevanje i tumačenje misli i emocija drugih. Emocionalno postajemo inteligentniji.
• Samosvijest: smatra se da je prefrontalni korteks uključen u samosvijest, sposobnost razumijevanja samog sebe i sposobnost razmišljanja o vlastitim mislima i emocijama.
Uz prefrontalni korteks, kako smo rekli, sljedeću važnu funkciju ima parijetalni (tjemeni) režanj.
Parijetalni režanj se nalazi blizu vrha i stražnjeg dijela mozga. Odgovoran je za različite funkcije, uključujući:
• Senzorna obrada: parijetalni režanj prima informacije iz osjetila, uključujući dodir, temperaturu, pritisak i bol. Također igra ulogu u integraciji tih informacija iz različitih dijelova tijela kako bi se stvorila koherentna percepcija svijeta.
• Svijest o prostoru: Parijetalni režanj također je odgovoran za svijest o prostoru, što nam omogućuje razumijevanje i snalaženje u okolini. Pomažu nam da uočimo položaj i pokrete našeg tijela, kao i položaj i kretanje predmeta oko nas.
• Motorička kontrola: Također je uključen u kontrolu pokreta, uključujući planiranje i koordinaciju pokreta ruku i šaka.
• Matematička i numerička obrada: Smatra se da parijetalni režanj ima ulogu u matematičkoj i numeričkoj obradi, uključujući razumijevanje brojeva i matematičkih koncepata.
• Obrada jezika: Smatra se da također igra ulogu u obradi jezika, posebice u razumijevanju pisanog i govornog jezika.
Zrcalni neuroni su vrsta neurona u mozgu koji se aktiviraju kada pojedinac izvodi određenu radnju i kada promatra kako drugi izvodi tu istu radnju. Prvi put su otkriveni 1990-ih u premotornom korteksu majmuna, ali su od tada pronađeni i u drugim područjima mozga, uključujući inferiorni frontalni girus i gornji temporalni sulkus kod ljudi. Smatra se da ti neuroni igraju ulogu u širokom rasponu ponašanja, uključujući socijalnu kogniciju, empatiju i jezik. Neuroznanstvenici vjeruju da bi zrcalni neuronski sustav mogao biti ključna komponenta neuralne osnove ljudskog društvenog ponašanja.
Profesor Vilayanur S. Ramachandran, američki neuroznanstvenik iz San Diega, pripisuju im važnu ulogu u našem poimanju humanosti – empatiji, jeziku te općenito u nastanku ljudske kulture. Grupa talijanskih istraživača sa Sveučilišta u Parmi, Giacomo Rizzolatti, Vittorio Gallese, Luciano Fadiga i Leonardo Fogassi, objavili su 1996. godine svoje rezultate istraživanja na majmunima. Pomoću elektrode koja je bila postavljena u dijelu mozga, ustanovili su da se grupa živčanih stanica (neurona) aktivira kad majmun obavlja određenu radnju (npr. uzima kikiriki), no da ta ista grupa neurona postaje aktivna i kad majmun samo promatra istraživača dok obavlja istu takvu radnju.
Prije otkrića zrcalnih neurona znanstvenici su općenito vjerovali da ljudski mozak upotrebljava logično razmišljanje u interpretaciji i predviđanju akcija drugih ljudi. Sada, međutim, mnogi vjeruju kako mi razumijemo druge ljude ne razmišljanjem, nego osjećajima.
Čini se kako nam zrcalni neuroni omogućuju da predvidimo ne samo akciju druge osobe nego da razumijemo namjeru i osjećaje koji su u podlozi tih akcija. Ako, na primjer, vidimo nekog da se smije, naši zrcalni neuroni za smiješak će se također aktivirati stvarajući osjećaj u našem umu koji je povezan sa smiješkom. Odmah i bez ikakvog napora imat ćemo i mi takvo iskustvo. Istraživanja zrcalnih neurona pomažu neuroznanstvenicima da pronađu podlogu socijalnih interakcija. Ta istraživanja vode do novih saznanja o tome kako, kada i zašto razvijamo empatiju za druge ljude.
Općenito, kroz proučavanje zrcalnih neurona, znanstvenici dobivaju vrijedne informacije i o nekim bolestima, a za koje je karakteristična lošija ili slaba socijalna interakcija (autizam, shizofrenija…).
“Tell me and I forget, teach me and I may remember, involve me and I learn.”
Mi bi smo rekli: i opipaj, složi, uživaj, razgovaraj.
Danas imamo na raspolaganju puno načina učenja, međutim LSP nam omogućava razvoj naših kognitivnih sposobnosti, ali i danas vrijednih, ljudskih vještina poput empatije, posljedično emocionalne inteligencije, …
Naravno, s LSP ćemo riješiti i sve ono „standardno“ što nam je ili može biti problem u našim tvrtkama.
LSP, kroz inovativan i drugačiji pristup koji potiče na angažman svih sudionika i pomaže nam pri: