Ukratko o samom testu

Tvrtka DeeP Research d.o.o. stavlja na tržište Republike Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine najcjelovitiji kognitivni psihometrijski test. Test je jezično lokaliziran.

Test radi procjenu kognitivnih sposobnosti (eng. abbilities).

Uz procjenu sposobnosti radi i procjenu ljudskih vještina (engl. skills) odnosno onoga što smo kroz školovanje, iskustvo, okolinski…stekli i primjenjujemo u radu s drugima ili na sebi poput aktivnog slušanja, aktivnog učenja, kritičkog razmišljanja, prosudbe, pregovaranja, strategije učenja, razumijevanje teksta, selektivne pažnje…

Uz navedeno radi i opsežno psiho-socijalno profiliranje koje uključuje interese ispitanika, njegov temperament, osobine ličnosti…

Jedna od baterija koja se koristi pri profiliranju osobe je i lokus kontrole, a koja će u nastavku biti malo detaljnije opisana.

Što je to lokus kontrole?

Kriza.

„Dubok, sveobuhvatan poremećaj u životu pojedinca ili funkcioniranju društva sa snažnim i više ili manje teškim i trajnim posljedicama; prijelomno, prolazno teško stanje (društvena, politička kriza, ekonomska kriza)“  (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34066)

Krizu je teško pa možda čak i nemoguće predvidjeti. Nitko nije mogao „planirati“ COVID-19 krizu, no kako ih je teško predvidjeti tako je teško i procijeniti i sam tijek i trajanje. Iako se kao ljudi često trudimo pripremiti za neplanirane situacije i/ili događaje, kada se dese to uglavnom ne bude onako kako smo možda „očekivali“. Kada se to nešto dogodilo, ono postaje sastavni dio našeg života. Kako je čovjek ipak okolinsko i iskustveno biće, tijekom života smo dobili i neka prethodna iskustva, ali isto tako imamo i neke sposobnosti odnosno vještine, a samim time i znanja. Sve će nam to pomoći prilikom snalaženja u nepoznatom ili danas možemo reći #novonormalnom.

Percepcija.

Riječ percepcija dolazi od latinske riječi percipere što znači usvojiti. U naravi percepcija predstavlja misaoni proces stvaranja viđenja o nekom događaju, pojavi ili objektu, uglavnom iz naše okoline. Sintetiziranje informacija i stvaranje percepcije može se odvijati u dva smjera. Od dna prema vrhu, kada mozak obrađuje jednostavne informacije dobivene iz naših osjetilnih organa (hladno, sumaglica, kiša –> ružno vrijeme) ili od vrha prema dnu kada polazimo od naših očekivanja, naučenih modela ponašanja i sl.

Bitno je reći da percepcija nije vjerna slika objektivne stvarnosti, već (naša) interpretacija te stvarnosti. Primljenim podražajima dajemo smisao koji se zasniva na našem prethodnom znanju, očekivanjima, stavovima, motivima… kao i na našoj osobnosti.

Percepcija neke pojave, događaja, situacije kod različitih ljudi, uglavnom, se ne mora slagati.

U različitim kriznim situacijama može doći do promjene percepcije te je zbog toga vrlo bitna naša mogućnost sagledavanja situacija iz različitih uglova. Mogućnost sagledavanja situacije na drugačije načine pomaže nam kod zadržavanja kontrole i lakšeg nošenja s različitim ishodima.  Ukoliko inzistiramo na „univerzalnim“ rješenjima i nismo spremni prilagoditi naše poglede različitim situacijama dovodimo se u situaciju da negiramo dijelove realnosti te samim time dovodimo sebe i/ili druge u opasnost, propuštamo poslovne i osobne prilike i sl.

Zašto lokus kontrole?

Današnji načini života, briga za zaposlenje, problemi kod balansiranja privatnih i poslovnih obveza, relativno malo vremena za izvršavanje svih dnevnih zadataka/zadaća generira sve više i više stresnih situacija odnosno kriza.

Kroz različita istraživanja došlo se do zaključka da se neki ljudi jednostavno dobro snalaze u stresnim situacijama dok se drugi ponašaju suprotno. Na ponašanje u stresnim situacijama, između ostalog,  utječe percepcija i lokus kontrole.

Kao ljudi, svi smo različiti. Razlikujemo se po mnoštvu svojih dobrih i onih manje dobrih osobina i vještina. Također, svi imamo različite modele psihološkog ponašanja odnosno drugačije doživljavamo određene osobe, situacije, pojave te samim time i drugačije djelujemo u različitim situacijama.

Razlog zašto svi drugačije djelujemo je lokus kontrole. Razlikujemo vanjski i unutarnji lokus kontrole. Razlika između lokusa je u tome kako pojedinci vide koliko mogu utjecati na ishode u svojim životima.

Pojedinci s unutrašnjim lokusom kontrole vjeruju kako su posljedice njihovih djelovanja rezultat njihovog osobnog truda, mogućnosti ili osobnosti. Osobe s jakim uvjerenjem u unutrašnju kontrolu su samopouzdanije i odlučnije, propitkuju, aktivno traže informacije koje će im pomoći da postignu svoje ciljeve te više primjećuju prilike za napredak.

Pojedinci s vanjskim lokusom kontrole vjeruju da vanjski događaji imaju veliki utjecaj na njihove živote te da su žrtve okolnosti, drugih stvari i ljudi. Često će nam da ti do znanja da je nešto van njihove kontrole.

Umjesto kraja

Kriza i krizne situacije je nešto što nas, na svojevrsni način, definira.
Percepcija, proces kojim sintetiziramo podatke iz okoline odnosno osjetilnih sustava te im dajemo značenje.
Lokus kontrole označava percepciju kojom vidimo kontrolu u našim životima kao vanjsku ili unutarnju i vrsta je percepcije kojom zadovoljavamo naše potrebe. Neki bi rekli da nam je tako lakše živjeti, a neki da je tako lakše preživjeti 😊 No, živjeti ili preživjeti je opet stvar percepcije 😊