Kao psiholog, ali ipak negdje u dubini duše biheviorist, nikako se nisam mogao pomiriti s nekim trendovima koji se danas događaju u ljudskim potencijalima. Osobno sam bio stava da su većina trendova proizašli iz velikih korporativnih sredina i drugačijih socio-psiho-kulturoloških okruženja. Kroz vrijeme sam se pomirio s trendovima, no trudio sam se unutar našeg tima i u tvrtkama s kojima surađujemo raditi na nešto drugačiji način.

S obzirom da duboko vjerujem da je čovjek društveno biće, nisam blagonaklono gledao prema remote worku (period poslije COVID-19)  zbog potrebe čovjek za pripadanjem i činjenice da je, ipak, društveno biće. O remote worku sam pokušao dati nepristran stav na Netokraciji, a povezanost angažiranosti zaposlenika i pripadnosti sam pokušao opisati u ovom članku. Znam, puno nade polažem u Maslowa 😊

U suštini, pokušavao sam se fokusirati na proučavanje ljudskog ponašanja i kako vanjski faktori utječu na našu dobrobit.

Peer bonding

Rezultat toga, bio je i peer bonding.

“Peer bonding” je izraz koji se često koristi u kontekstu društvenih interakcija i odnosa među ljudima, posebno u psihologiji i sociologiji. Ovaj termin se odnosi na proces stvaranja jakih veza, prijateljstava i međusobne podrške među vršnjacima ili osobama sličnih dobnih skupina, interesa ili iskustava.

U kontekstu psihologije djece i adolescenata, peer bonding se često odnosi na emocionalne veze koje se razvijaju među vršnjacima. Ove veze mogu imati važan utjecaj na socijalni razvoj, samopouzdanje, pripadnost i blagostanje pojedinca. Kroz peer bonding, pojedinac stječe podršku, prijatelje s kojima dijeli interese i iskustva te razvija vještine kao što su empatija, komunikacija i mogućnost rješavanja sukoba.

Peer bonding također se može primijeniti na odrasle i radno okruženje. U kontekstu timskog rada, peer bonding odnosi se na razvoj snažnih veza, povjerenja i suradnje među članovima tima. Kada timski članovi uspostave emocionalnu povezanost i podršku jedni drugima, to će rezultirati boljom komunikacijom, većom produktivnošću i zadovoljstvom na radnom mjestu.

Iako sam često bio svjestan da sam im ponekad, kao samostalnim working unitima poprilično disruptivan s time, na koncu su se pozitivni rezultati vrlo brzo vidjeli.

No, potvrda takvog pristupa danas se može naći i u sinkronizaciji mozga.

Sinkronizacija mozga

Od mene se često može čuti da je mozak čudo. Ali isto tako da koliko nam čini dobro, toliko nas može, najblaže rečeno, zafrknuti. Od tuda moja fasciniranost načinima njegovog funkcioniranja, a pogotovo različitim kognitivnim greškama kojima svjedočimo svaki dan.

Bilo kako bilo. Mozak, najintrigantniji organ u ljudskom tijelu, predstavlja izvor naših misli, emocija i djelovanja. No, osim svoje složene strukture i funkcija, mozak ima još jedno fascinantno svojstvo – sposobnost sinkronizacije. Sinkronizacija mozga je proces u kojem se aktivnost mozga dviju ili više osoba usklađuje i sinkronizira tijekom interakcije ili zajedničkog iskustva. Ovaj fenomen, koji je privukao veliku pažnju neuroznanstvenika, ima dubok utjecaj na naše društvene interakcije, sposobnost povezivanja s drugima te na kolektivno djelovanje.

Komunikacija moždanim valovima

Znanstvenici su koristili različite neuroznanstvene tehnike, poput funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), funkcionalne infracrvene spektroskopije (fNIRS), i svima dobro poznatog EEG-a odnosno elektroencefalografije, a sve kako bi proučavali sinkronizaciju mozga.

Kroz ove tehnike, otkrili su da kada ljudi osobno komuniciraju ili dijele iskustvo, valovi mozga u odgovarajućim područjima njihovih mozgova počinju se sinkronizirati. To znači da se neuroni u tim područjima aktiviraju istovremeno i stvaraju slične obrasce aktivnosti odnosno modele ponašanja.

Povezanost i empatija

Sinkronizacija mozga ima snažan utjecaj na našu sposobnost razumijevanja i povezivanja s drugima. Studije su pokazale da veća sinkronizacija mozga obično ukazuje na bolju komunikaciju, empatiju i osjećaj povezanosti među sudionicima. Kada se naši mozgovi sinhroniziraju s drugima, lakše razumijemo njihove namjere, osjećaje i stavove. To otvara vrata za dublje emocionalno povezivanje i snažnije međuljudske veze. Također, sinkronizacija mozga može poboljšati našu sposobnost prepoznavanja tuđih emocionalnih izraza, što je ključno za uspješnu međusobnu interakciju.

Mehanizmi sinkronizacije mozga

Iako još uvijek postoje mnoga pitanja o tome kako se točno događa sinkronizacija mozga, istraživači su identificirali neke mehanizme koji bi mogli biti uključeni. Jedan od njih je da se aktivnost neurona u našem mozgu usklađuje s aktivnošću neurona u mozgu druge osobe koju promatramo. Ovaj mehanizam može pridonijeti razumijevanju i empatiji jer nam omogućuje da na neki način “osjetimo” što druga osoba doživljava. Razumijevanje fenomena sinkronizacije mozga ima potencijal za dublje razumijevanje ljudskih interakcija i povezanosti. Kroz daljnja istraživanja, možemo otkriti kako poboljšati naše interpersonalne vještine, unaprijediti načine komunikacije te stvoriti bolje društveno okruženje. Primjena ovih saznanja može imati širok spektar koristi, od poboljšanja terapijskih pristupa u mentalnom zdravlju do promicanja inkluzije i razumijevanja među različitim društvenim skupinama.

Veza između sinkronizacije mozga i socijalnih interakcija

Istraživanja su pokazala da postoji veza između sinkronizacije mozga i socijalnih interakcija te da veća sinkronizacija obično ukazuje na bolju komunikaciju, povezanost i zadovoljstvo među sudionicima. Sinkronizacija mozga može poboljšati učenje, olakšati razumijevanje tuđih namjera i osjećaja te potaknuti osjećaj povezanosti s drugima. Također se vjeruje da je sinkronizacija mozga važna za razvoj društvenosti i da nedostatak sinkronizacije može utjecati na našu sposobnost uspostavljanja odnosa i negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje.

Kliknuli smo si

Na kraju htio bih samo reći da sinkronizacija mozga postoji od kada je čovjeka i mozga 😊 samo što mi za nju, sa znanstvene strane, nismo bili svjesni. I zato, sto puta smo svi čuli ili izgovorili ono famozno „Kliknuli smo si“. Ja sam na to obično znao komentirati da smo si figu kliknuli nego smo prepoznali u onome drugome/drugoj ono što „imamo u sebi“. Sada mogu reći da se to desilo jer smo se sinkronizirali 😊

Sinkronizacija mozga i Lego Serious Play

• Poboljšanje komunikacije: Sinkronizacija mozga omogućava ljudima da bolje razumiju tuđe namjere, osjećaje i stavove. Kada se mozgovi sinkroniziraju, lakše je ostvariti dublju komunikaciju i razmjenu ideja. Lego Serious Play koristi kreativno modeliranje s Lego kockicama kako bi potaknuo sudionike da izraze svoje misli i ideje na vizualan način. Ova metoda može olakšati komunikaciju unutar tima ili grupe, potičući svakog sudionika da doprinese i izrazi svoje perspektive.
• Povezanost i timski rad: Sinkronizacija mozga ima snažan utjecaj na osjećaj povezanosti i povjerenja među ljudima. Kada se mozgovi usklađuju, članovi postaju učinkovitiji u rješavanju problema i postizanju zajedničkih ciljeva. Lego Serious Play omogućava timsko stvaranje i suradnju, što može potaknuti razvoj snažnih veza među članovima tima i poboljšati njihovu sposobnost kolektivnog djelovanja.
• Emocionalna povezanost: Sinkronizacija mozga može otvoriti vrata za dublje emocionalno povezivanje i međuljudske veze. Kroz LSP, sudionici mogu izraziti svoje emocije i doživljaje na kreativan način, što može olakšati razumijevanje i empatiju među članovima grupe. Ova emocionalna povezanost može pozitivno utjecati na radni okoliš i međusobne odnose.
• Razvoj interpersonalnih vještina: Kroz praksu LSP-a, sudionici mogu poboljšati svoje interpersonalne vještine kao što su empatija, komunikacija i rješavanje sukoba. Kada sudionici razumiju i iskuse sinkronizaciju mozga, mogu postati svjesniji načina na koje njihova ponašanja i riječi utječu na druge. To može rezultirati poboljšanom sposobnošću za uspostavljanje kvalitetnih interpersonalnih odnosa.

Izvor: “Synchronized Minds” u Scientific American 329, 1, 50-57 (July 2023)