Troumio sam se pisati li o opsesivno kompulzivnom, psihopatskim poremećajima ili depresiji na radnom mjestu i onda sam čuo pjesmu Miše Kovača: Odlaze sanjari.

Odlaze sanjari, i ja ću polako
ljubavnici stiha, ta djeca iz pjesme
odlaze sanjari, ljubavi i tuge
sanjali su često za sebe i druge
sanjali su često za sebe i druge.

I odlučio pisati o sanjarima na radnom mjestu.

Zašto neke pjesme čujemo, a neke slušamo?

Kada čujemo pjesmu, naš mozak obrađuje zvuk i ritam te nam daje osnovni dojam o pjesmi. Istraživanja pokazuju da neke pjesme imaju veću emocionalnu rezonancu od drugih. Emocionalna rezonanca je fenomen kada glazba izaziva emocionalne reakcije u nama koje se podudaraju s našim unutarnjim stanjem ili iskustvima. U načelu, to može biti rezultat tekstualnih poruka, melodije, harmonije ili povezanosti sa spomenutim, osobnim iskustvima. Pjesme koje izazivaju snažne emocije i potiču nas na introspekciju često slušamo, dok ostale pjesme samo čujemo kao pozadinu. Važno je shvatiti koje pjesme nas istinski dotaknu te im pridati pažnju kako bismo dublje uronili u svijet emocionalne inteligencije.

Kada nam pjesma skrene pažnju i na neki način nas, barem okrzne, to se obično događa zbog nekoliko faktora. Uz spomenutu emocionalnu rezonanciju, često je bitna autentičnost i iskrenost. Sljedeći razlog može biti u identifikaciji i relativnosti. Ako se možemo identificirati s tekstom ili temom pjesme, to može izazvati snažnu emocionalnu reakciju. Kada pjesma govori o iskustvima ili osjećajima s kojima se možemo poistovjetiti, izazvati će dublju emocionalnu povezanost. Iako bi se moglo navesti još nekoliko razloga, zadržati ću se na kontekstu i asocijacijama. Ponekad pjesme imaju poseban emocionalni značaj zbog konteksta u kojem smo ih prvi put čuli ili ih povezujemo s važnim trenucima u našem životu. Upravo ta povezanost može pridonijeti dubljem emocionalnom odgovoru na pjesmu.

I zato, neke pjesme čujemo, a ne slušamo, a neke čujemo i slušamo. Isto kao i voditelje 🙂 A s obzirom da sam se nedavno „zakačio“ za Ringišpil Đorđa Balaševića, s ovom sam dobro i prošao 🙂

Profili ljudi na radnom mjestu

Svaka tvrtka je jedinstveni eko sustav i njena najveća vrijednost su ljudi različitih profila. Svi oni skupa donose raznolikosti, produktivnosti i uspjehu organizacije. Radilice, inovatori, lideri, timski igrači i analitičari samo su neki od najčešćih profila naših zaposlenika. Razumijevanje tih profila, njihovih karakteristika, motivacija i načina upravljanja ključno je za stvaranje učinkovitih timova i postizanje organizacijskih ciljeva. Industrijsko-organizacijska psihologija pruža znanstveni okvir za razumijevanje ljudskog ponašanja na radnom mjestu i pruža smjernice za optimiziranje rada i razvoj pojedinaca u organizaciji.

Međutim, činjenica je da danas ljude, suviše olako, svrstavamo u različite kategorije bez da smo okom trepnuli. U tom svrstavanju svašta nam se može omaknuti, a među njima su i sanjari i depresivni i opsesivno kompulzivni i… .

Umiru li sanjari? Imaju li mjesta u ovom društvu? Jesu li shvaćeni?

Ova pitanja se mogu postaviti s obzirom na suvremeni društveni kontekst i vrijednosti koje dominiraju.

Sanjari su ljudi koji njeguju maštovitost, kreativnost i vizionarstvo. Oni često izražavaju svoje snove, ideje i ambicije kroz umjetnost, pisanje, glazbu ili druge oblike izražavanja. Međutim, u suvremenom svijetu koji se često usredotočuje na praktičnost, konformizam i brze rezultate, sanjari ponekad mogu osjećati da se njihove vrijednosti i perspektive ne cijene dovoljno.

Nedostatak razumijevanja i prihvaćanja sanjara može proizići iz više razloga. Prvo, neki ljudi mogu smatrati sanjare nepraktičnima ili idealistima, često ne shvaćajući važnost kreativnosti i mašte u svijetu koji se oslanja na praktične koristi. Drugo, brzi tempo života, visok stupanj konkurencije i naglasak na materijalnom uspjehu mogu pritisnuti sanjare da odustanu od svojih snova ili da budu manje vidljivi.

Unatoč ovim izazovima, važno je prepoznati da su sanjari neizostavan dio društva. Oni donose novu perspektivu, inovacije i inspiraciju koja može biti izvor pozitivnih promjena. Sanjari su često ti koji unapređuju umjetnost, znanost, tehnologiju i društveni napredak.

Usprkos tome, sanjari se mogu suočiti s neshvaćanjem i teškoćama u ostvarivanju svojih snova.

U konačnici, sanjari ne umiru, već su oni ti koji mogu biti dobri duh svake tvrtke. Njihove vizije, ideje i snovi mogu transformirati neki dio „svemira“ na bolje.

Psihološki profil sanjara

Psihološki profil sanjara može varirati, ali postoje neke zajedničke karakteristike koje se često povezuju s njima. Sanjari su često kreativni, maštoviti i vizionari. Oni su skloni razmišljanju izvan ustaljenih okvira, teže originalnosti i često su inspirirani umjetnošću, glazbom, prirodom ili drugim izvorima koji potiču njihovu maštu. Imaju tendenciju da sanjaju o boljoj budućnosti, postavljajući visoke ciljeve i tražeći načine da ostvare svoje snove.

U strukturiranim poslovnim okruženjima, sanjarima može biti izazov prilagoditi se i funkcionirati. Oni su često manje skloni rutinskim poslovima i administrativnim zadacima, preferirajući kreativne projekte i slobodu izražavanja. Ova razlika u radnim preferencijama može stvoriti napetosti u strukturiranim okruženjima koja zahtijevaju stroge procedure i pravila.

Međutim, sanjari mogu imati vrijedan doprinos u poslovnom svijetu. Njihova kreativnost i inovativnost mogu potaknuti nove ideje i rješenja, doprinoseći poboljšanju proizvoda, usluga i procesa. Sanjari često imaju sposobnost prepoznavanja problema i izazova iz drugačije perspektive, što će/može dovesti do stvaranja novih prilika i promjena.

Razumijevanje sanjara može biti izazovno, posebno u poslovnim okruženjima koja su usmjerena na praktičnost i rezultate. Ponekad ih se može smatrati nepraktičnima ili preokupiranima svojim snovima, što može dovesti do nesporazuma i neusklađenosti s ostalim članovima tima ili nadređenima. No, važno je imati na umu da sanjari često imaju duboku strast prema onome što rade i da njihove ideje mogu donijeti značajan doprinos organizaciji.

Funkcioniranje mozga sanjara: dominantni dijelovi i odlučivanje

Sanjari su poznati po svojoj kreativnosti, maštovitosti i sposobnosti povezivanja nespojivih elemenata. Ova jedinstvena sposobnost proizlazi iz načina na koji njihov mozak funkcionira i kako obrađuje informacije.

Sanjari često imaju veću aktivnost u određenim dijelovima mozga koji su povezani s kreativnošću i maštovitošću. Jedan od tih dijelova je prefrontalni korteks, koji je odgovoran za kognitivne funkcije poput planiranja, rješavanja problema i kreativnog razmišljanja. Također, hipokampus, koji je povezan s pamćenjem i emocijama, često je aktivniji kod sanjara, što im omogućuje dublje povezivanje s vlastitim iskustvima i emocijama.

Odlučivanje kod sanjara može se razlikovati od drugih ljudi zbog njihove sklonosti da uzmu u obzir više faktora i perspektiva. Sanjari često imaju sposobnost vidjeti širu sliku i prepoznati veze između različitih informacija. Ovo može rezultirati donošenjem odluka koje se temelje na intuiciji, emocijama i intuitivnom razmišljanju, umjesto samo na činjenicama i logici. Oni mogu integrirati različite ideje i perspektive kako bi došli do inovativnih rješenja.

Dominantni dijelovi mozga kod sanjara, kao što su prefrontalni korteks i hipokampus, povezani su s njihovom sposobnošću donošenja odluka. Aktivnost u tim dijelovima mozga može poticati dublje promišljanje, analizu i integraciju različitih informacija. Također, veća aktivnost u dijelovima mozga koji su povezani s emocijama može doprinijeti tome da sanjari donose odluke temeljene na emocionalnim reakcijama i intuitivnom razmišljanju.

Sanjari i tvrtka

Sanjari, s obzirom na svoju kreativnost, maštovitost i vizionarsko razmišljanje, mogu donijeti vrijedan doprinos timskom radu i mentoriranju. Njihova jedinstvena perspektiva i sposobnost povezivanja nespojivih ideja mogu potaknuti inovacije, potaknuti timsku suradnju i potaknuti razvoj drugih pojedinaca.

Sanjari imaju važnu ulogu u timskom radu zbog svoje sposobnosti povezivanja ideja i generiranja inovativnih rješenja. Oni mogu biti izvor novih perspektiva i poticati kreativno razmišljanje u timu. Međutim, njihova sklonost slobodnom izražavanju i fleksibilnosti može se sukobiti s strukturom i procedurama timskog okruženja. Stoga je važno da se timovi prilagode i osiguraju prostor za kreativnost i maštovitost sanjara, istovremeno usklađujući njihove ideje s ciljevima tima.

Sanjari imaju potencijal biti izvrsni mentori zbog svoje sposobnosti inspiriranja i poticanja drugih na razmišljanje izvan uobičajenih okvira. Kroz mentorstvo, sanjari mogu prenositi svoju kreativnost, vizionarstvo i maštovitost drugima, potičući ih da istražuju nove ideje i pristupe. Mentoriranje sanjara može biti korisno za pojedince koji žele razviti svoju kreativnost i inovativnost te proširiti svoje sposobnosti razmišljanja.

Iako sanjari mogu donijeti mnogo koristi u timskom radu i mentoriranju, mogu se suočiti s određenim izazovima. Njihova sklonost kreativnosti i maštovitosti može rezultirati manjkom strukturiranosti i konkretnosti u komunikaciji s drugima. Također, sanjarima može biti teško shvatiti pojedince koji se ne slažu s njihovim idejama ili preferiraju konvencionalne pristupe. Stoga je važno razviti fleksibilnost i komunikacijske vještine kako bi se prevladali ovi izazovi i osiguralo uspješno sudjelovanje sanjara u timskom radu i mentoriranju.

Sanjari i voditelj

Odnos između voditelja i sanjara može biti složen. Voditelji koji cijene kreativnost i inovaciju mogu pružiti potporu sanjarima, omogućavajući im prostor za razvoj i izražavanje svojih ideja. Međutim, oni koji su više usmjereni na praktičnost i rezultate mogu imati manje razumijevanja za sanjare i njihove potrebe. U takvim situacijama, ključno je uspostaviti otvorenu i iskrenu komunikaciju kako bi se izgradilo obostrano razumijevanje i pronašao način za integraciju kreativnosti sanjara u poslovno okruženje. Sanjari nikako ne smiju „dobiti“ voditelja koji je umjesto mentoriranja sklon mikro menadžeriranju.

Mišo Kovač i Odlaze sanjari

Muzika je neizostavan dio naše svakodnevice i ima snažan utjecaj na naše emocije, stavove i ponašanje. U kontekstu shopping centara, muzika se koristi kao sredstvo stvaranja ugodne atmosfere i poticanja potrošnje i o tome će puno više reći oni koji se bave bihevioralnom ekonomijom.

Mi obični bihevioralci ćemo se samo zadržati na muzici.

Promjene u svijetu, posebice tehnološki napredak i promjene u komunikaciji, doveli su do sve manje prilika za izražavanje i doživljavanje emocionalnih stanja. Nedostatak stvarnih kontakata i komunikacije licem u lice doprinosi smanjenju emocionalne inteligencije i stvaranju straha od kinestetičkih emocija i dodira. Ključ za uspješno suočavanje s promjenama nalazi se u emocionalnoj inteligenciji koja se odnosi na sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama te emocijama drugih ljudi. Nedostatak emocionalne inteligencije može rezultirati poteškoćama u međuljudskim odnosima, upravljanju stresom i prilagodbi na promjene.

Kinestetičke emocije su one koje se izražavaju kroz pokret, dodir i tjelesnu ekspresiju. U suvremenom društvu, strah od kinestetičkih emocija i nedostatak dodira postaju sve rašireniji. Ovaj strah može ograničavati našu sposobnost izražavanja i doživljavanja emocionalnih stanja te stvarati osjećaj emotivne otuđenosti.

Pjesma ima jedinstvenu moć da izrazi složene emocionalne stanja na način koji nadilazi riječi. Kroz tekst, melodiju, ritam i izvedbu, pjesma omogućuje ljudima da se povežu s vlastitim emocijama i emocijama drugih. Aktivno slušanje i izvođenje pjesme može potaknuti razvoj emocionalne inteligencije, razumijevanje i prihvaćanje kinestetičkih emocija te prevladavanje straha od dodira.

Što ćemo onda s muzikom na radnom mjestu? 🙂

Retrospekcija

Spomenuta retrospekcija, odnosno osvrtanje na prošla/dnevna iskustva i događaje korisna je praksa iz nekoliko razloga.

• Učenje iz prošlosti: Retrospekcija omogućava refleksiju i analizu prošlih događaja, odluka i postupaka. Kroz retrospektivu možemo sagledati što smo naučili iz svojih iskustava, što je dobro funkcioniralo, a što nije, te na temelju toga donositi bolje odluke i postupke u budućnosti.
• Osobni rast i razvoj: Razmišljanje o prošlosti može pružiti uvid u naše postupke, ponašanja i obrasce razmišljanja. Pomoći će da prepoznamo vlastite snage, slabosti i područja na kojima možemo raditi kako bismo postigli osobni rast i razvoj.
• Samospoznaja i samorefleksija: Retrospekcija nam omogućuje dublje razumijevanje sebe i vlastitih motiva. Pomaže nam da sagledamo naše emocije, vrijednosti, ciljeve i prioritete te ih bolje razumijemo.
• Poboljšanje donošenja odluka: Kroz retrospektivu možemo procijeniti ispravnost naših odluka i njihove rezultate. Introspekcije nam omogućuje da budemo svjesniji svojih motivacija, predrasuda i sklonosti kako bismo donosili informiranije i kvalitetnije odluke.