{"id":13084,"date":"2024-09-16T00:00:00","date_gmt":"2024-09-15T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/kako-smo-postali-robovi-ekonomije-paznje\/"},"modified":"2025-10-20T12:40:59","modified_gmt":"2025-10-20T11:40:59","slug":"kako-smo-postali-robovi-ekonomije-paznje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/kako-smo-postali-robovi-ekonomije-paznje\/","title":{"rendered":"Kako smo postali robovi ekonomije pa\u017enje"},"content":{"rendered":"<p>Iako se mo\u017eda ne \u010dini tako, ali preoptere\u0107enost ljudi informacijama je zapo\u010dela ve\u0107 u 19. st. s pojavom tiskanja novina, romana, razli\u010ditih pamfleta i sl. ve\u0107 tada dolazi do aktiviranja ljudskih za\u0161titnih mehanizama (kognitivnih), a to je filtriranje informacija (<a href=\"https:\/\/www.universityofcalifornia.edu\/news\/information-overload-has-been-around-1800s\">https:\/\/www.universityofcalifornia.edu\/news\/information-overload-has-been-around-1800s<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p>Stvari se kompliciraju s pojavom Interneta odnosno digitalnih medija. Prema \u00a0Frontiersu (<a href=\"https:\/\/kids.frontiersin.org\/articles\/10.3389\/frym.2017.00023\">https:\/\/kids.frontiersin.org\/articles\/10.3389\/frym.2017.00023<\/a>) dana\u0161nja koli\u010dina informacija s kojima smo obasipani iznosi oko 74 GB! \u0160to je ekvivalent kao da smo pogledali 16 filmova.<\/p>\n\n\n\n<p>I kako se onda pona\u0161amo? Selektivno pa\u017eljivo   Drugim rije\u010dima, u prvom koraku izdvajamo (nama) va\u017ene stvari koja neprestano naviru kroz na\u0161a osjetila (vid, sluh, dodir\u2026). U drugom koraku, ali samo to \u2013 selektivno odabrano \u2013 poku\u0161avamo za\u0161titi od \u201eprepisivanja\u201c ili prebrisavanja (kako vam je lak\u0161e) s (nama) manje va\u017enim informacijama.<\/p>\n\n\n\n<p>I zato, uglavnom, kraj svih silnih informacija, \u017eivimo (skoro) u neznanju  <\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Ekonomija-paznje.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1411\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>No, kako danas svi \u201eproizvode\u201c nove, prepravljene, dora\u0111ene, ve\u0107 islu\u017eene ili obra\u0111ene informacije, moraju se dovijati kako da dio na\u0161e selektivne pa\u017enje posvetimo, ali ba\u0161 njima.<\/p>\n\n\n\n<p>I imamo EKONOMIJU PA\u017dNJE. Uostalom i bez da ste ovo pro\u010ditali, vjerojatno svi imate primjer kada ste gledali nekoga drito u o\u010di, ali ste s druge strane vidjeli grah s kobasicom ili nadolaze\u0107i godi\u0161nji.<\/p>\n\n\n\n<p>I zato, ekonomija pa\u017enje je koncept koji se odnosi na na\u010din na koji se ljudska pa\u017enja tretira kao rijedak i dragocjen resurs u modernom informacijskom dru\u0161tvu. \u0160to stvarno i jest!<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dni aspekti ekonomije pa\u017enje su: NATJECANJE ZA PA\u017dNJU I MONETIZACIJA PA\u017dNJE. Logi\u010dno, stalna borba za na\u0161u pa\u017enju mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja preoptere\u0107enosti informacijama, smanjenja koncentracije, te negativno utjecati na mentalno zdravlje i blagostanje.<\/p>\n\n\n\n<p>U ekonomiji pa\u017enje, KRITI\u010cKO RAZMI\u0160LJANJE I SVIJEST O VLASTITIM NAVIKAMA KONZUMACIJE MEDIJA POSTAJU KLJU\u010cNE VJE\u0160TINE ZA ODR\u017dAVANJE ZDRAVOG ODNOSA PREMA INFORMACIJAMA I TEHNOLOGIJI.<\/p>\n\n\n\n<p>Svi oni koji se bave kriti\u010dkim mi\u0161ljenjem, znaju da kriti\u010dko mi\u0161ljenje danas ne postoji, ali \u010dovjek si je opet, logi\u010dno, pomogao. Ako ve\u0107 nemam razvijeno kriti\u010dko mi\u0161ljenje, razvit \u0107u si vizualne vje\u0161tine (jer mi je to ionako potrebno za pra\u0107enje digitalnih tehnologija  )<\/p>\n\n\n\n<p>Prema Psychology Today (https:\/\/www.psychologytoday.com\/us\/blog\/the-clarity\/202306\/the-decline-of-critical-thinking-skills), istra\u017eivanja ukazuju na zabrinjavaju\u0107i pad kriti\u010dkog mi\u0161ljenja u modernom dru\u0161tvu. Na primjer, jedna studija koja je ispitivala zaposlenike mla\u0111ih generacija otkrila je da se mnogi nalaze u mentalitetu pre\u017eivljavanja zbog trenutnih izazova, \u0161to ograni\u010dava njihovu sposobnost za dublje i refleksivno razmi\u0161ljanje. Ovaj trend je, pretpostavlja se, posljedica pove\u0107anog stresa i preoptere\u0107enosti informacijama u digitalnom dobu\u200b.<\/p>\n\n\n\n<p>I zato, danas ekonomiju pa\u017enje mo\u017eemo iskoristiti kako god \u017eelimo, ali i u poprili\u010dno negativnom kontekstu. Pa smo za lajk, ili reshare ili komentar, spremni i ubiti  <\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na to koliko je ljudska pa\u017enja ograni\u010den i dragocjen resurs, razvijaju se strategije koje \u010desto manipuliraju s nama samima, u svrhu, prije svega privla\u010denja, a onda i zadr\u017eavanja na\u0161e pa\u017enje. I naravno da uvijek nasjednemo  <\/p>\n\n\n\n<p>Uglavnom, danas je jedino bitno polarizirati, izazvati sna\u017ene reakcije poput straha, ljutnje ili odu\u0161evljenja.<\/p>\n\n\n\n<p>I pri tome koristimo sve psiholo\u0161ke koncepte, koji osim selektivne pa\u017enje uklju\u010duju na\u0161 dopaminski sustav i nagra\u0111ivanje, strah od propu\u0161tanja (FOMO) te sve silne heuristike i kognitivne pre\u010dace kod dono\u0161enja odluka.<\/p>\n\n\n\n<p>A mi? Mi smo i dalje skloni pratiti i pridavati pa\u017enju sadr\u017eaju koji privla\u010di pa\u017enju drugih. Ako ne\u0161to ima puno lajkova, komentara ili dijeljenja, to nam signalizira da je ta informacija vrijedna na\u0161e pa\u017enje, \u010dak i ako nije nu\u017eno relevantna ili to\u010dna. I dalje tra\u017eimo sadr\u017eaj koji izaziva jake emocionalne reakcije, a prosudbu o svemu ostavljamo nekome drugome.<\/p>\n\n\n\n<p>Jer, emocionalno nabijen sadr\u017eaj ima ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e biti podijeljen, lajkan i komentiran, \u0161to pove\u0107ava doseg i anga\u017eman. A mi uvijek nasjednemo.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali se zato osje\u0107amo dobro, jer ostavili smo impact, maltene legacy ostaje iza nas, a ionako ispada da je danas jedino i bitno osje\u0107ati se dobro  <\/p>\n\n\n\n<p>Zato je klju\u010dno razvijati kriti\u010dko mi\u0161ljenje i svijest o vlastitim navikama konzumacije medija kako bismo se za\u0161titili od negativnih u\u010dinaka ekonomije pa\u017enje i odr\u017eali zdrav odnos prema informacijama i tehnologiji. I u kona\u010dnici, ljudima oko nas!<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de se sve svodi na \u201emonkey see, monkey do\u201c  <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako se mo\u017eda ne \u010dini tako, ali preoptere\u0107enost ljudi informacijama je zapo\u010dela ve\u0107 u 19. st. s pojavom tiskanja novina, romana, razli\u010ditih pamfleta i sl. ve\u0107 tada dolazi do aktiviranja ljudskih za\u0161titnih mehanizama (kognitivnih), a to je filtriranje informacija (https:\/\/www.universityofcalifornia.edu\/news\/information-overload-has-been-around-1800s). Stvari se kompliciraju s pojavom Interneta odnosno digitalnih medija. Prema \u00a0Frontiersu (https:\/\/kids.frontiersin.org\/articles\/10.3389\/frym.2017.00023) dana\u0161nja koli\u010dina informacija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13085,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13084","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13084"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13084\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14225,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13084\/revisions\/14225"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13085"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}