![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika1-18.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nU o\u010dekivanjima mo\u017eemo tra\u017eiti i psiholo\u0161ke i kognitivne razloge. Svi mi imamo potrebu za kontrolom i predvidljivo\u0161\u0107u u svom \u017eivotu. O\u010dekivanja nam omogu\u0107uju da se osje\u0107amo kao da imamo kontrolu nad budu\u0107no\u0161\u0107u i smanjuju osje\u0107aj nesigurnosti. I naravno da tu, ne uvijek, ali ipak mogu nastati \u201eProblemi\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, na\u0161 mozak \u201eprora\u010dunat\u201c kakav je, kroz o\u010dekivanja smanjuje na\u0161\/njegov mentalni napor. Kada imamo o\u010dekivanja, ne moramo svaki put iznova analizirati sve aspekte situacije, ve\u0107 koristimo prethodno nau\u010dene obrasce za dono\u0161enje odluka.<\/p>\n\n\n\n
I na koncu, mo\u017eemo gledati i dru\u0161tveni kontekst jer \u010dovjek osim \u0161to je bi\u0107e iskustva je i dru\u0161tveno bi\u0107e pa tako o\u010dekivanja igraju va\u017enu ulogu u me\u0111uljudskim odnosima. O\u010dekivanja o pona\u0161anju drugih ljudi i kako \u0107e oni reagirati na nas poma\u017eu oblikovati na\u0161e dru\u0161tvene interakcije i odnose.<\/p>\n\n\n\n
Da bi sve oko o\u010dekivanja bilo jo\u0161 kompleksnije, o\u010dekivanja nam mogu biti sna\u017ean motivator, pa da se ne la\u017eemo, na\u0161e o\u010dekivanje \u201enagrade\u201c (\u0161togod ona bila) mo\u017ee nas motivirati da ulo\u017eimo (dodatan) trud u neki \u201e\u201czadatak\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, na\u0161a o\u010dekivanja su \u010desto oblikovana i dru\u0161tvenim normama i njenim vrijednostima pa su tu o\u010dekivanja o uspjehu, pona\u0161anju, dru\u0161tvenim ulogama.<\/p>\n\n\n\n
I sve to, naravno i apsolutno, utje\u010de na nas da formiramo svoja o\u010dekivanja. I kada ve\u0107 svi spominju obrazovanje, naravno da se i kroz obrazovanje, a od ranog djetinjstva u\u010dimo \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati u razli\u010ditim situacijama, kako se pona\u0161ati, kako reagirati na o\u010dekivanja drugih.<\/p>\n\n\n\n
I sada, na kraju, ispada da je apsolutno sve poslo\u017eeno da poslije (neispunjenih) o\u010dekivanja dolazi do razo\u010darenja.<\/p>\n\n\n\n
Kao da je svijet postavljen da se to manje ili vi\u0161e, uvijek desi \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je uop\u0107e o\u010dekivanje? A \u0161to razo\u010daranje?<\/h2>\n\n\n\n
O\u010dekivanje i razo\u010darenje su dva povezana, ali razli\u010dita psiholo\u0161ka koncepta koja zna\u010dajno uti\u010du na na\u0161e emocionalno stanje i pona\u0161anje. O\u010dekivanja su uvjerenja ili predvi\u0111anja o budu\u0107im doga\u0111ajima, situacijama ili pona\u0161anjima. Mogu biti svjesna ili nesvjesna.<\/p>\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika3-17.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nRazo\u010daranje nastaje kada se o\u010dekivanja, logi\u010dno, \u00a0ne ispune. To je negativna emocionalna reakcija koja se mo\u017ee manifestirati kao tuga, frustracija, ljutnja ili osje\u0107aj bespomo\u0107nosti. Ako se pitamo za\u0161to se tako lo\u0161e osje\u0107amo, a nakon \u0161to smo se razo\u010darali, odgovor je jednostavan. U pozadini su \u201egadne\u201c emocije, tuga, frustracija, ljutnja, ali i vrlo, vrlo, vrlo nezgodan osje\u0107aj, onaj bespomo\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Gore ne mo\u017ee\u2026<\/h2>\n\n\n\n
Iza razo\u010daranja imamo nekoliko psiholo\u0161kih aspekata. S obzirom da razo\u010daranje \u010desto dolazi iz nesklada izme\u0111u onoga \u0161to smo o\u010dekivali i onoga \u0161to smo dobili ili \u0161to se zaista dogodilo, logi\u010dno je da \u0107e se pojaviti kognitivna disonanca.<\/strong><\/p>\n\n\n Pri \u010demu \u0107emo se poku\u0161ati, koriste\u0107i razli\u010dite strategije, emocionalno regulirati<\/strong>. Neki manje, a neki vi\u0161e uspje\u0161no.<\/p>\n\n\n\n Oni mudriji \u0107e poku\u0161ati ne\u0161to nau\u010diti iz svega te prilagoditi o\u010dekivanja u budu\u0107nosti te si s time pomo\u0107i u izbjegavanju negativnih emocija.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to sam krenuo od kognitivne disonance?<\/p>\n\n\n\n Kognitivna disonanca igra klju\u010dnu ulogu u osje\u0107aju nelagode i razo\u010daranja koji nastaju kada se o\u010dekivanja ne ispune. To je stanje mentalne nelagode koje se javlja kada postoje nesklad u \u00a0(na\u0161im) vjerovanjima, vrijednosnom sustavu ili pona\u0161anju. Kada o\u010dekivanje (kognicija) nije u skladu sa stvarno\u0161\u0107u (druga kognicija), dolazi do disonance.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107i \u201eproblem\u201c kognitivne disonance ili jo\u0161 bolje nas je da se javlja zbog na\u0161e potrebe za konzistencijom u na\u0161im uvjerenjima, pona\u0161anjima. I nas i drugih. Kada postoji nesrazmjer, nastaje psiholo\u0161ka napetost jer nesklad prijeti na\u0161em osje\u0107aju stabilnosti, a u kona\u010dnici i samopo\u0161tovanja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kognitivna disonanca \u0107e uzrokovati nelagodu<\/strong> zbog spomenutog nesklada, no problemi nastaju u dijelu emocionalne regulacije, kada \u0107e neki od nas te\u0161ko upravljati svojim emocijama \u0161to \u0107e doprinijeti intenzivnijem osje\u0107aju razo\u010daranja, ali \u0107e onda rezultirati I promjenom na\u0161eg pona\u0161anja. I to uglavnom u negativnom smjeru od onoga kako bi trebalo. Drugim rije\u010dima, na neki na\u010din \u0107emo se i mi poku\u0161ati pona\u0161ati isto kao i osoba koja nas je razo\u010darala.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Naravno da sam \u010dlanak mogao nastaviti time da evaluiramo o\u010dekivanja, da disonancu probamo smanjiti promjenom o\u010dekivanja ili promjenom pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n Ali za\u0161to kada se to ionako ne\u0107e dogoditi i naravno da \u0107emo oti\u0107i u drugom smjeru \ud83d\ude42 <\/p>\n\n\n\n I naravno da \u0107emo oti\u0107i u smjeru samoispunjavaju\u0107eg proro\u010danstva. Samoispunjavaju\u0107e proro\u010danstvo je pojava kada na\u0161e o\u010dekivanje o nekom doga\u0111aju ili situaciji utje\u010du na na\u0161e pona\u0161anje na na\u010din koji dovodi do ostvarivanja tih o\u010dekivanja. Drugim rije\u010dima, ako o\u010dekujemo da \u0107e se ne\u0161to lo\u0161e dogoditi, na\u0161e pona\u0161anje mo\u017ee nesvjesno doprinositi tome da se to stvarno i dogodi.<\/p>\n\n\n\n U kontekstu o\u010dekivanja i razo\u010daranja, \u010desto \u0107emo, da spasimo sami sebe, o\u010dekivati opet razo\u010daranje. Da, nekada se vjerojatno i sami sebi divimo \ud83d\ude42 Pa zato, ako stalno o\u010dekujemo razo\u010daranje, mo\u017eda \u0107emo se pona\u0161ati na na\u010din koji zapravo pove\u0107ava vjerojatnost da se razo\u010daramo.<\/p>\n\n\n\n I \u0161to se onda doga\u0111a?<\/p>\n\n\n\n U stvari sve je logi\u010dno. Ako o\u010dekujemo da \u0107e nas netko iznevjeriti, vjerojatno \u0107emo se pona\u0161ati rezervirano ili nepovjerljivo ,a to daje sasvim dobru i realnu \u0161ansu da se te osoba, na neki na\u010din, povu\u010de i u kona\u010dnici nas (opet) iznevjeri.<\/p>\n\n\n\n Uz na\u0161a o\u010dekivanja, \u201epu\u017eu\u201c paralelno i razo\u010daranja, a sve zajedno mo\u017ee biti dodatno zakomplicirano na\u0161im pona\u0161anjem kroz samoispunjavaju\u0107e proro\u010danstvo.<\/p>\n\n\n\n I zato je mo\u017eda dobro, bez prevelikih savjeta, dobro razumijete kako i mi sami ponekad reagiramo.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ne postoji osoba na ovom svijetu koja nije ne\u0161to u \u017eivotu o\u010dekivala. O\u010dekivanja su u ljudskoj prirodi, ona su jednostavno i duboko usa\u0111ena u ljudskoj psihologiji i pona\u0161anju. I ma koliko puta mi rekli da \u201ene\u0107emo vi\u0161e ni\u0161ta o\u010dekivati\u201c to se opet ponovilo. Ali se, posljedi\u010dno s o\u010dekivanjima, dogodilo i to da smo se razo\u010darali. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13076,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13074"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13074\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14227,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13074\/revisions\/14227"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika4-14.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nIma li tu elemenata samoispunjavaju\u0107eg proro\u010danstva?<\/h2>\n\n\n\n
I zato\u2026<\/h2>\n\n\n\n