{"id":13054,"date":"2024-03-11T00:00:00","date_gmt":"2024-03-10T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/zasto-su-ljudi-zlocesti\/"},"modified":"2025-10-20T12:40:59","modified_gmt":"2025-10-20T11:40:59","slug":"zasto-su-ljudi-zlocesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/zasto-su-ljudi-zlocesti\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su ljudi zlo\u010desti?"},"content":{"rendered":"<p>Svi smo u \u017eivotu imali neko M. Zlo. I \u010desto smo se zbog te osobe upitali za\u0161to su ljudi (toliko) zlo\u010desti. Kada sam ovo pitanje postavio na\u0161em pravniku, odgovor je bio: zato jer im to dozvolimo.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika2-16.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1328\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Danas mi se to sve skupa \u010dini malo kompleksnije.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je vjerovati narodnim izrekama, koje su kristalizirani komadi mudrosti, preno\u0161eni kroz generacije, a koji na sa\u017eet i \u010desto duhovit na\u010din odra\u017eavaju zajedni\u010dke istine, iskustva, i stavove jedne kulture ili zajednice, ka\u017ee se da: nesre\u0107a nikada ne ide sama.<\/p>\n\n\n\n<p>Narodne izreke su vi\u0161e od pukih rije\u010di; one su odraz \u017eivotnih lekcija, kulturnih vrijednosti, i kolektivnog razumijevanja svijeta. U svojoj sr\u017ei, narodne izreke su alat za pou\u010davanje i o\u010duvanje tradicija, koje ponekad, ipak mo\u017eda (ne)opravdano, nude brze reference za savjetovanje, upozorenje, ili jednostavno za izra\u017eavanje \u017eivotne situacije s kojom se ljudi mogu poistovjetiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne znam da li je to na osnovu narodnih izreka, ali ja bih isto tako zaklju\u010dio da kako nesre\u0107a nikada ne ide sama, <strong>tako ni zlo (zlo\u010desta osoba, a namjerno ne pi\u0161em \u201e\u010dovjek\u201c), ne ide sama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Za\u0161to ne ide sama?<\/p>\n\n\n\n<p>Pa zato jer Aleksandar Sol\u017eenjicin ka\u017ee<strong>: \u201cEvil people always support each other; that is their chief strength.\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ako se netko ne sje\u0107a, Aleksandar Sol\u017eenjicin je bio\u00a0<strong>prominentni sovjetski disident<\/strong>\u00a0koji je doprinjeo globalnom osvje\u0161tavanju o politi\u010dkoj represiji u Sovjetskom Savezu. Njegovo ime je postalo sinonim za hrabro suprotstavljanje Staljinu i sovjetskom totalitarizmu. Dobitnik je Nobelove nagrade za knji\u017eevnost. Njegova knjiga \u201eArhipelag Gulag\u201c istra\u017euje prisilne radne logore za disidente koji su procesirani u sovjetskom re\u017eimu godinama nakon Drugog svjetskog rata. Ve\u0107ina disidenata bili su nevini i ka\u017enjeni samo zbog druga\u010dijeg (politi\u010dkog) mi\u0161ljenja. Knjiga je prodana u milijunima primjeraka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sol\u017eenjicin sigurno ovu tvrdnju nije dokazao empirijski, ali anegdotalno sigurno jest, \u0161to mi daje za pravo da ipak malo povjerujem u tu izjavu <\/strong>\ud83d\ude42 <\/p>\n\n\n\n<p>Ako ih se potrudimo malo razumjeti, (samo) zlo\u010deste osobe su zapravo slatke u svojoj gluposti. Njih kao npr. psihopate ne ocrtava pretjerana inteligencija, ali zato iza njih nje\u017eno lebdi da\u0161ak narcizma, lagan kao proljetni parfem.<\/p>\n\n\n\n<p>One nisu manipulativne, odnosno ako i jesu, to je na nivou malog djeteta i zato \u0107e \u010desto promijeniti radno mjesto i nigdje se ne\u0107e previ\u0161e dugo zadr\u017eati, ali <em>self PR<\/em> \u0107e im i za to malo vremena biti nenadma\u0161an. Na vi\u0161im pozicijama lako \u0107emo ih sku\u017eiti me\u0111u nama, zbog na\u0161e zaokupljenosti samima sobom (\u0161to isto nije divna osobina) mo\u017eda \u0107emo ih te\u017ee prepoznati me\u0111u nama.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Bilo kako bilo, zlo\u010destu osobu mo\u017eemo smatrati osobom niskog integriteta<\/strong>. <strong>I to je najgori dio pri\u010de.<\/strong> \u0160to to zna\u010di da je osoba niskog integriteta?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">(Nizak) integritet<\/h2>\n\n\n\n<p>Integritet osobe definira se kao \u010dvrsto\u0107a njezinog karaktera, iskrenosti i eti\u010dnost u postupanju i odlu\u010divanju. To je kvaliteta koja se ogleda u dosljednosti izme\u0111u \u010dovjekovih uvjerenja, rije\u010di i djela. <strong>Osoba s integritetom postupa po\u0161teno, transparentno i s po\u0161tovanjem prema moralnim i eti\u010dkim principima, \u010dak i kada je to te\u0161ko ili kada bi takvo pona\u0161anje moglo imati negativne osobne posljedice.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Integritet osobe uklju\u010duje nekoliko klju\u010dnih aspekata:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Iskrenost<\/strong>: Govoriti istinu i biti transparentan u svojim namjerama i postupcima.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Principijelnost<\/strong>: Postupanje u skladu s jasnim skupom eti\u010dkih ili moralnih na\u010dela (\u010dak i kada mislimo da nas nitko ne vidi, ne \u010duje, da se ne\u0107e saznati\u2026)<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Odgovornost<\/strong>: Preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke bez skrivanja iza drugih osoba ili tra\u017ee\u0107i \u201eopravdanje\u201c kroz tu\u0111e \u017eelje, \u010destitke ili pozdrave.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Po\u0161tovanje<\/strong>: Tretiranje drugih s po\u0161tovanjem i razumijevanjem, cijene\u0107i njihova mi\u0161ljenja, osje\u0107aje i prava.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Dosljednost<\/strong>: Odr\u017eavanje istih standarda u svim situacijama, neovisno o vanjskim pritiscima, ovozemaljskim ili vanzemaljskim isku\u0161enjima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika3-14.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1329\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><strong>Naravno, kod osoba niskog integriteta ni\u0161ta od ovoga ne vrijedi. Fora je da s drugim ljudima stvaraju saveze samo i isklju\u010divo na osnovu zlo\u0107e i\/ili koristi, pa kako nestaje korist, puca i savez. Pa do nekog novog saveza i zajedni\u010dkih snaga.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mitovi i istine o integritetu u svijetu rastu\u0107eg cinizma i nepovjerenja<\/h2>\n\n\n\n<p>Dana\u0161nji svijet je takav kakav je, na\u0161. Bolje od toga nismo uspjeli smisliti niti stvoriti. No, te\u0161ko se oduprijeti osje\u0107aju da polako, ali sigurno raste \u201ekoli\u010dina\u201c kako cinizma, tako i nepovjerenja. No, ba\u0161 zbog toga, koncept (osobnog) integriteta postaje sve va\u017eniji.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mit: Integritet je nedosti\u017eno savr\u0161enstvo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Istina:<\/strong> Integritet ne zahtijeva apsolutno savr\u0161enstvo. Radi se o dono\u0161enju malih, dosljednih odluka uskla\u0111enih s na\u0161im vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mit: Integritet se ti\u010de samo moralnih vrijednosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Istina:<\/strong> Integritet obuhva\u0107a vi\u0161e od toga. Pojednostavljenije i puno plasti\u010dnije, integritet nam treba omogu\u0107iti da svaki dan lije\u017eemo s njime u krevet i da se svako jutro mo\u017eemo pogledati u ogledalo.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mit: Integritet je isklju\u010divo individualna osobina.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Istina:<\/strong> Istra\u017eivanja o integritetu obuhva\u0107aju razli\u010dite domene i nije samo rije\u010d o dijelu \u201eosobnog karaktera\u201c. On utje\u010de i na organizacije, ljude oko nas i povjerenje u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>S druge strane, neke osobe nisu u stanju ispuniti niti te <em>minimalne tehni\u010dke <\/em>uvjete pa tako imamo kod njih:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Nepo\u0161tenje, nedosljednost, izbjegavanje odgovornosti, nepo\u0161tovanje koje uklju\u010duje zanemarivanje osje\u0107aja drugih, i mo\u017eda naj\u017ealosnije:<\/strong>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Moralni kukavi\u010dluk:<\/strong> Nedostaje im hrabrosti da u\u010dine ono \u0161to je ispravno.<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Slo\u017eenost ljudske zlo\u010desto\u0107e<\/h2>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, ljudska zloba, zlo\u010desto\u0107a je jo\u0161 jedan koncept koji fascinira ljude stolje\u0107ima. Ako \u0107emo se referencirati na \u010dlanak Manfred F. R. Kets de Vries: \u201eThe Psychology of Evil: Reality and Imagination\u201c mo\u017eemo i ostati na tragu da se zlo kao i zli ljudi u dru\u0161tvu pojavljuju jer im to dopu\u0161tamo ili ih nismo nau\u010dili da se pona\u0161aju druga\u010dije, bolje.<\/p>\n\n\n\n<p>U svojem radu \u201ePsihologija zla: Stvarnost i ma\u0161ta\u201c, Manfred F. R. Kets de Vries razmatra duboke aspekte zla, istra\u017euju\u0107i kako se obi\u010dni ljudi mogu pretvoriti u izvr\u0161itelje neopisivih zlo\u010dina. Rad osvjetljava da zlo \u010desto nije samo produkt pojedinca, ve\u0107 mo\u017ee biti rezultat slo\u017eenih dru\u0161tvenih i psiholo\u0161kih dinamika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U dana\u0161njem dru\u0161tvu posebno je opasna \u010dinjenica o nedostatku kriti\u010dkog mi\u0161ljenja odnosno prosudbe pri \u010demu Kets de Vries detaljno razmatra &#8216;banalnost zla&#8217;, koncept koji sugerira da zlo mo\u017ee proiza\u0107i iz poslu\u0161nosti prema autoritetu bez kriti\u010dkog preispitivanja<\/strong>. Ovaj fenomen ilustrira kako autoriteti mogu manipulirati pojedincima da djeluju protiv svojih moralnih uvjerenja, \u010desto dovode\u0107i do katastrofalnih posljedica.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kets de Vries nagla\u0161ava va\u017enost odgoja u prevenciji zla, isti\u010du\u0107i kako \u201edovoljno dobar\u201c odgoj mo\u017ee osna\u017eiti pojedince da razviju empatiju, suosje\u0107anje i sna\u017ean moralni kompas. Ovo je temelj za razvoj osoba koje su manje sklone zlu, promoviraju\u0107i pozitivne vrijednosti i eti\u010dko pona\u0161anje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>U djelu se tako\u0111er raspravlja o ulozi odgoja i obrazovanja u razvoju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i empatije, \u0161to je temelj za izgradnju otpornosti na zlo. Kets de Vries isti\u010de potrebu za \u201edovoljno dobrim\u201c roditeljstvom, koje uklju\u010duje pru\u017eanje ljubavi, sigurnosti, te postavljanje granica i eti\u010dkih smjernica.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>I zato, kod zlo\u010destih malo nam je oba oka za plakanje :-), oni su mo\u017eda imali sve, ali sigurno ne \u201edovoljno dobro\u201c roditeljsko okru\u017eenje, koje je bilo podr\u017eavaju\u0107e i barem s naznakama ljubavi.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, zlim osobama, a i one su bi\u0107a iskustva i okru\u017eenja sigurno na ruku ide i manjak dru\u0161tvene odgovornost i anga\u017eiranosti pojedinaca i zajednice koji su klju\u010dni\u00a0 za prevenciju zla. Oni ne rade ni\u0161ta drugo nego samo \u201elove u mutnom\u201c, kao \u0161to bi i svaka druga osoba niskog \u00a0integriteta<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kets de Vries zaklju\u010duje da je borba protiv zla kontinuirani proces koji zahtijeva zajedni\u010dki napor pojedinaca, dru\u0161tva i institucija. Promicanjem empatije, pravednosti i me\u0111uljudskog razumijevanja mo\u017eemo se suprotstaviti korijenima zla pa i zlim ljudima.<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika4-12.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1330\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Ljudska zlo\u0107udnost mo\u017ee se promatrati kroz razli\u010dite aspekte, uklju\u010duju\u0107i psiholo\u0161ku, sociolo\u0161ku, filozofsku i biolo\u0161ku. Nema jednostavnog odgovora na pitanje jer se zlo\u010desto\u0107a mo\u017ee pojaviti iz mnogih razloga.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" start=\"1\">\n<li><strong>Psiholo\u0161ki uzroci<\/strong>: Osobne traume, lo\u0161a emocionalna regulacija, mentalni poreme\u0107aji ili neko drugo patolo\u0161ko pona\u0161anje mogu dovesti do zlo\u0107udnog pona\u0161anja. Neki od njih mo\u017eda ne znaju kako na zdrav na\u010din izraziti svoje frustracije ili bijes, pa se okre\u0107u zlo\u010desto\u0107i ili manipulaciji.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Dru\u0161tveno okru\u017eenje<\/strong>: Ljudi su dru\u0161tvena bi\u0107a i \u010desto su pod utjecajem svoje okoline. Ako netko odrasta u okru\u017eenju gdje je nasilje ili agresija \u010desta, mo\u017ee nau\u010diti da su takva pona\u0161anja prihvatljiva ili \u010dak po\u017eeljna. Iste modele mo\u017ee usvojiti i u odrasloj pa i poodmakloj dobi.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kultura i dru\u0161tvo<\/strong>: Dru\u0161tvene norme, vrijednosti i o\u010dekivanja tako\u0111er mogu igrati ulogu. Konkurentno ili individualisti\u010dko okru\u017eenje mo\u017ee poticati agresivno ili sebi\u010dno pona\u0161anje kao sredstvo postizanja osobnog uspjeha.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Moralni i eti\u010dki razvoj<\/strong>: Nedostatak empatije ili moralnog razumijevanja tako\u0111er mo\u017ee dovesti do zlog pona\u0161anja. Ako osoba ne mo\u017ee u potpunosti shvatiti posljedice svojih postupaka na druge, vjerojatno \u0107e biti sklonija djelovati na \u0161tetu drugih.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Osveta i obrana<\/strong>: U nekim slu\u010dajevima, ljudi mogu postati zlo\u010desti kao reakcija na do\u017eivljenu nepravdu ili prijetnju. Ovo mo\u017ee biti percipirano kao obrambeni mehanizam ili na\u010din postizanja pravde. Rijetko.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ne\u0161to poput zaklju\u010dka<\/h2>\n\n\n\n<p>I tako, dok se bavim ljudskom zlo\u010desto\u0107om, moram priznati da mi je izazov prona\u0107i zaklju\u010dak koji bi zadovoljio sve aspekte promi\u0161ljanja. No, ako je zlo kod ljudi odraz duboko ukorijenjenih, \u010desto nesvjesnih psiholo\u0161kih i dru\u0161tvenih dinamika, mo\u017eda je pravi zlo\u010din ne suo\u010diti se s vlastitom zlo\u010desto\u0107om. U kona\u010dnici, svi mi imamo potencijal za zlo\u0107u, ba\u0161 kao \u0161to imamo i za dobrotu. Ironija je \u0161to, dok optu\u017eujemo druge, \u010desto zaboravimo da je pravo lice zla mo\u017eda ono koje gledamo u ogledalu svako jutro. S prstom uperenim u druge, svi ostali prsti upiru natrag u nas, podsje\u0107aju\u0107i nas da je borba protiv zlo\u010desto\u0107e prije svega unutarnja bitka. Prihva\u0107anje te \u010dinjenice mo\u017eda ne\u0107e svijet u\u010diniti savr\u0161enim, ali je sigurno korak prema iskrenijem i, paradoksalno, dobrotvornijem dru\u0161tvu. I zato je potrebno onima niskog integriteta ukazati upravo na to, da su osobe niskog integriteta. Daljnje zaklju\u010dke mo\u017eda izvedu sami.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ne\u0161to poput zaklju\u010dka iz perspektive pravnika s po\u010detka teksta<\/h2>\n\n\n\n<p>U svijetu gdje se zlo\u010desti ljudi \u010dine kao da su nedodirljivi, mo\u017eda je vrijeme da prestanemo s pretjeranom analizom njihovih motiva i po\u010dnemo ih nazivati onim \u0161to jesu: emocionalni vampiri, dru\u0161tveni paraziti. Nisu zlo\u010desti jer su kompleksni ili duboki; zlo\u010desti su jer su oportunisti koji se hrane na ra\u010dun tu\u0111e dobro\u0107udnosti i slabosti. Mo\u017eda je pravi zaklju\u010dak da dok ja (a bome i drugi) filozofiramo o korijenima zlo\u0107esto\u0107e, oni jednostavno rade ono \u0161to rade najbolje &#8211; iskori\u0161tavaju, manipuliraju i ostavljaju kaos iza sebe. Umjesto da ih omotavamo u slojeve analiza, mo\u017eda je vrijeme da ih nazovemo onakvim kakvi jesu: obi\u010dni, sebi\u010dni, bezdu\u0161ni eksploatatori. Jer na kraju, ne treba nam duboka filozofija da prepoznamo zlo; trebaju nam \u0161irom otvorene o\u010di i nulta tolerancija na njihove igre.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi smo u \u017eivotu imali neko M. Zlo. I \u010desto smo se zbog te osobe upitali za\u0161to su ljudi (toliko) zlo\u010desti. Kada sam ovo pitanje postavio na\u0161em pravniku, odgovor je bio: zato jer im to dozvolimo. Danas mi se to sve skupa \u010dini malo kompleksnije. Ako je vjerovati narodnim izrekama, koje su kristalizirani komadi mudrosti, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13059,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13054","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13054"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13054\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14230,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13054\/revisions\/14230"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13059"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}