{"id":13046,"date":"2024-02-29T00:00:00","date_gmt":"2024-02-28T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/kognitivne-sposobnosti-metakognicija-kognitivna-motivacija-i-zadrzavanje-zaposlenika\/"},"modified":"2025-10-20T12:40:59","modified_gmt":"2025-10-20T11:40:59","slug":"kognitivne-sposobnosti-metakognicija-kognitivna-motivacija-i-zadrzavanje-zaposlenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/kognitivne-sposobnosti-metakognicija-kognitivna-motivacija-i-zadrzavanje-zaposlenika\/","title":{"rendered":"Kognitivne sposobnosti, metakognicija, kognitivna motivacija i zadr\u017eavanje zaposlenika"},"content":{"rendered":"

Dok se stru\u010dnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima bave zadr\u017eavanjem zaposlenika, znanstvenici su se ve\u0107 odavno po\u010deli zanimati sa \u201ezadr\u017eavanjem\u201c studenata. Oni su svoju pa\u017enju usmjerili na metakognitivne sposobnosti studenata. <\/strong>Ne moramo i\u0107i previ\u0161e daleko, samo do Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Tamo su Gabrijela Vrdoljak i Tena Velki potvrdile va\u017enost metakognicije kao zna\u010dajnog prediktora akademskog uspjeha.<\/strong> U jednom od istra\u017eivanja, Vrdoljak i Velki (2012) istra\u017eili su utjecaj metakognicije i inteligencije na \u0161kolski uspjeh kod u\u010denika sedmih i osmih razreda osnovne \u0161kole. Rezultati<\/strong><\/a> su pokazali da metakognicija, pored inteligencije, predstavlja zna\u010dajan prediktor \u0161kolskog uspjeha. U\u010denici s vi\u0161im rezultatima u dijelu metakognicije imali su bolje ocjene<\/strong>, \u0161to je ukazalo na to da je potrebno podu\u010davati u\u010denike metakognitivnim strategijama kako bi se pobolj\u0161ao njihov akademski uspjeh\u200b\u200b\u200b\u200b.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to nam omogu\u0107ava na\u0161a metakognicija? Metakognitivno svjesni bolje planiraju svoje vrijeme i strategije u\u010denja, postavljaju ciljeve, prate svoj napredak i prilago\u0111avaju svoje metode u\u010denja prema potrebi. Razumijevanje vlastitih misaonih procesa poma\u017ee studentima da pristupe problemima na strukturiran na\u010din, primjenjuju\u0107i razli\u010dite strategije i prilagodbe kako bi na\u0161li rje\u0161enje. Tako\u0111er, metakognicija poti\u010de duboko razumijevanje gradiva umjesto povr\u0161nog pam\u0107enja, \u0161to dovodi do boljeg zadr\u017eavanja informacija i sposobnosti njihove primjene u novim situacijama. Dalje, studenti koji aktivno razmi\u0161ljaju o tome kako u\u010de mogu identificirati koje strategije u\u010denja su im naju\u010dinkovitije i prilagoditi ih prema potrebi. I najbitnije danas, metakognicija poti\u010de refleksiju o vlastitom razmi\u0161ljanju i argumentima, \u0161to je klju\u010dno za razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i analiti\u010dkih vje\u0161tina<\/strong>, \u0161to su vje\u0161tine 21.-og stolje\u0107a.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada metakogniciji dodamo i kognitivnu motivaciju i kognitivne sposobnosti imamo priliku dobiti puno \u0161ira znanja o pojedinom zaposleniku te u kona\u010dnici predvidjeti njegov uspjeh.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

No, postavlja se pitanje kakve veze metakognicija, kognitivna motivacija i kognitivne sposobnosti imaju sa zadr\u017eavanjem zaposlenika? Odgovor je: velike i direktne. U stvari rije\u010d \u201estudent\u201c samo mo\u017eemo zamijeniti s rije\u010dju \u201ezaposlenik\u201c!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema Harvard Business Reviewu<\/a> iz 2022. godine, Gartner je predvi\u0111ao da \u0107e fluktuacija zaposlenika biti 50-75% ve\u0107a nego ranije, a problem \u0107e postati slo\u017eeniji samim time \u0161to \u0107e potrebno \u00a0vrijeme za popunjavanje novog radnog mjesta porasti za 18%. HBR ve\u0107 tada ukazuje na to da se napori trebaju usmjeravati na zadr\u017eavanje. Dodatan problem \u010dini i nedostatak radne snage op\u0107enito, a pogotovo onih seniorskog profila<\/em>.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Zadnji Gallupov\u00a0State of the Global Workplace 2023 Report\u00a0<\/a>otkrio je tako\u0111er puno toga. Izvje\u0161taj prikazuje rezultate najve\u0107eg svjetskog istra\u017eivanja zadovoljstva zaposlenika s poslom \u0161to je u kona\u010dnici bitan prediktor otpornosti tvrtke i samog u\u010dinka. Izvje\u0161taj je ra\u0111en \u201epod pritiskom\u201c usporavanja ekonomskog rasta, a\u00a0glavna poruka je: Mijenjajte na\u010dine upravljanja zaposlenicima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prije nego vidimo koje su smjernice za promijeniti na\u010dine upravljanja zaposlenicima, zadr\u017eat \u0107emo se na definicijama i njihovim korelacijama.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je metakognicija?<\/h2>\n\n\n\n

Metakognicija je vrlo zanimljiv koncept koji uklju\u010duje sposobnost na\u0161eg mozga da promi\u0161lja i procjenjuje na\u0161e znanje i (korigira) pona\u0161anje. To je, otprilike, kao da imamo mozak izvan mozga \u2013 kriti\u010dku svijest o na\u0161em procesu razmi\u0161ljanja i u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Metakognicija je sposobnost razmi\u0161ljanja o vlastitim razmi\u0161ljanjima.<\/li>\n\n\n\n
  • Omogu\u0107uje nam da:
    • Razmislimo o na\u0161im kognitivnim procesima<\/li><\/ul>
      • Procijenimo na\u0161e pona\u0161anje i<\/li><\/ul>\n
          \n
        • Pratimo na\u0161u mentalnu aktivnost.<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

          Mo\u017eemo re\u0107i da na\u0161 mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n\n

          Za\u0161to je metakognicija va\u017ena?<\/p>\n\n\n\n

            \n
          • Metakognicija utje\u010de na svaki aspekt na\u0161eg pona\u0161anja, od definiranja \u017eivotnih ciljeva i kako do njih do\u0107i do procjenjivanja vlastitih osjetila.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

            Kada smo sigurni u svoje odluke, djelujemo odlu\u010dno. Kada sumnjamo, postajemo oprezni. <\/strong>U svemu se mo\u017ee pojaviti i neizvjesnost. Ova re\u010denica izravno se odnosi na koncept neizvjesnosti i na\u010din na koji reagiramo na nju. Neizvjesnost se odnosi na stanje ili situaciju u kojoj postoji nedostatak sigurnosti ili preciznih informacija o budu\u0107im ishodima. To mo\u017ee utjecati na proces dono\u0161enja na\u0161ih odluka, poti\u010du\u0107i razli\u010dite reakcije, uklju\u010duju\u0107i sumnju, oprez, ili \u010dak bijeg od odlu\u010divanja ili odre\u0111ene situacije. U ekstremnim slu\u010dajevima, visoka razina neizvjesnosti mo\u017ee dovesti do toga da izbjegavamo dono\u0161enje odluke ili se povla\u010dimo iz situacije koja zahtijeva odluku. To mo\u017ee biti rezultat tzv. paralize zbog analize. Radi se o stanju u kojem nas pretjerana analiza ili prevelik broj opcija onemogu\u0107ava da donesemo bilo kakvu odluku. Bijeg mo\u017ee biti obrambeni mehanizam protiv straha od neuspjeha, straha od pogre\u0161ke, ili straha od negativnih posljedica, pa i \u201eod posla\u201c.<\/p>\n\n\n

            \n
            \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

            Utjecaj metakognicije imamo kroz:<\/p>\n\n\n\n

              \n
            • Dugoro\u010dni utjecaj: definiranje \u017eivotnih ciljeva<\/li>\n\n\n\n
            • Osnovni utjecaj: procjenjivanje na\u0161ih osjetilnih iskustava (ono \u0161to vidimo, \u010dujemo, miri\u0161emo, okusimo i dodirujemo).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

              Problem je u tome da nismo uvijek dobri u metakogniciji. Neki od nas imaju previ\u0161e samopouzdanja dok drugi premalo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

              Mozak, u principu, u\u010dinkovito prati i procjenjuje sve svoje procese, \u0161to dovodi do metakognicije. Isto tako na\u0161 mozak neprestano procjenjuje vlastitu izvedbu, omogu\u0107uju\u0107i nam da budemo svjesni svog razmi\u0161ljanja i prilagodimo se u skladu s time. Razumijevanje metakognicije vodi ka boljoj samosvijesti i u\u010dinkovitijem u\u010denju. To uklju\u010duje razumijevanje kako u\u010dimo, kako pristupamo rje\u0161avanju problema, te kako mo\u017eemo nadgledati, procijeniti i prilagoditi na\u0161e strategije u\u010denja i mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n

              \u0160to je kognicija?<\/h2>\n\n\n\n

              Procesi koje mozak u\u010dinkovito prati i procjenjuje su i oni koji se odnose na kogniciju. Kogniciju \u010dine mentalni procesi uklju\u010dene u stjecanje znanja i razumijevanja. Obuhva\u0107aju \u0161irok raspon funkcija \u0161to svjesnih \u0161to nesvjesnih, kao \u0161to su:<\/p>\n\n\n\n

                \n
              • Percepcija: Kako tuma\u010dimo senzorne informacije iz okoline.<\/li>\n\n\n\n
              • Pa\u017enja: Na\u0161a sposobnost da se usredoto\u010dimo na specifi\u010dne podra\u017eaje ili zadatke.<\/li>\n\n\n\n
              • Memorija: Proces pohranjivanja i dohva\u0107anja informacija.<\/li>\n\n\n\n
              • Jezik: Razumijevanje i stvaranje govorne ili pisane komunikacije.<\/li>\n\n\n\n
              • Rje\u0161avanje problema<\/li>\n\n\n\n
              • Prosudba i evaluacija: Procjena situacija i dono\u0161enje odluka.<\/li>\n\n\n\n
              • Logi\u010dko razmi\u0161ljanje i matemati\u010dki procesi.<\/li>\n\n\n\n
              • Kreativnost i mentalne slike.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                U osnovi, kognicija uklju\u010duje razmi\u0161ljanje, znanje, pam\u0107enje i rje\u0161avanje problema – sve funkcije mozga na vi\u0161oj razini, a koje pridonose na\u0161em razumijevanju svijeta i na\u0161oj sposobnosti snala\u017eenja u njemu. Na manje ili vi\u0161e dobar na\u010din.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                \u0160to su to kognitivne sposobnosti?<\/h2>\n\n\n\n

                Prije nego nastavimo dalje, rezimirat \u0107emo nau\u010deno o kogniciji pri \u010demu mo\u017eemo zaklju\u010diti da su kognitivni procesi temeljni aspekti kognicije. Kognicija se odnosi na sve mentalne procese povezane s razmi\u0161ljanjem, u\u010denjem, percepcijom, prepoznavanjem, pam\u0107enjem, dono\u0161enjem odluka, rje\u0161avanjem problema i jezikom. Dakle, kada govorimo o kogniciji, mislimo na \u0161irok spektar kognitivnih procesa koji nam omogu\u0107avaju da obra\u0111ujemo i koristimo informacije iz okoline.<\/p>\n\n\n\n

                Da bismo, u kona\u010dnici mogli \u201eiskori\u0161tavati\u201c na\u0161e kognitivne procese odnosno na\u0161u kogniciju, potrebne su nam, naravno, odre\u0111ene sposobnosti. Te sposobnosti nazivamo kognitivnim sposobnostima. One su integralni dio kognicije i omogu\u0107avaju izvo\u0111enje kognitivnih procesa. Ovisno o tim na\u0161im sposobnostima, netko od nas to radi bolje, a netko malo manje dobro.<\/p>\n\n\n\n

                Drugim rije\u010dima, (pojednostavljeno jer smo presko\u010dili kompleksne kognitivne funkcije) kognitivne sposobnosti su specifi\u010dni mentalni kapaciteti unutar jedne \u0161ire kategorije koju nazivamo kognicija. \u010cine ih brzina obrade informacija, radna memorija, verbalna sposobnost, prostorna vizualizacija, logi\u010dko zaklju\u010divanje\u2026 i mogu se smatrati gradivnim blokovima ili alatima<\/em> koji nam omogu\u0107avaju izvr\u0161avanje kompleksnih kognitivnih funkcija.<\/p>\n\n\n

                \n
                \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

                Neke od kognitivnih sposobnosti su:<\/p>\n\n\n\n

                  \n
                • Induktivno razmi\u0161ljanje – Razmi\u0161ljanje \u201eod gore prema dolje\u201c. Po\u010dinjemo s op\u0107enitim tvrdnjama (pretpostavkama) i iz njih izvodimo specifi\u010dne zaklju\u010dke. Npr. Svi ljudi si smrtni. Pisac ovog \u010dlanka je \u010dovjek. Dakle, on je smrtan.<\/li>\n\n\n\n
                • Deduktivno razmi\u0161ljanje – Razmi\u0161ljanje \u201eod dolje prema gore\u201c. Po\u010dinjemo s odre\u0111enim \u010dinjenicama i iz njih izvodimo op\u0107enite zaklju\u010dke. \u00a0Moj kolega je lo\u0161 kolega, svi kolege su lo\u0161i je primjer deduktivnog razmi\u0161ljanja.<\/li>\n\n\n\n
                • Selektivna pa\u017enja \u2013 Sposobnost koncentriranja na zadatak bez gubitka pa\u017enje.<\/li>\n\n\n\n
                • Podjela pa\u017enje \u2013 Sposobnost rada na jednoj ili vi\u0161e aktivnosti i\/ili izvora informacija<\/li>\n\n\n\n
                • Razumijevanje teksta \u2013 sposobnost \u010ditanja i razumijevanja informacija ili ideja prikazanih u pisanom obliku,<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                  te mnoge druge.<\/p>\n\n\n\n

                  Kada govorimo o kognitivnim sposobnostima, mo\u017eemo povu\u0107i odre\u0111enu korelaciju izme\u0111u njih i kvocijenta inteligencije (IQ) s obzirom da tzv. IQ testovi mjere razli\u010dite aspekte kognitivnih sposobnosti memoriju, brzinu obrade, verbalne sposobnosti, prostornu vizualizaciju i logi\u010dko zaklju\u010divanje. Rezultati ovih testova smatraju se pokazateljem op\u0107e inteligencije pojedinca, koja je zbroj njegovih kognitivnih sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n

                  Mini zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n

                  Razumijevanje kognitivnih sposobnosti zaposlenika, metakognicije i njenog razvoja kao i kognitivne motivacije klju\u010dno je za uspjeh kako u akademskom tako i u poslovnom svijetu. Istra\u017eivanja koja su se fokusirala na metakogniciju pokazala su njezinu va\u017enost kao zna\u010dajnog prediktora akademskog, ali i profesionalnog uspjeha. Metakognicija nam omogu\u0107ava da razumijemo i nadgledamo vlastite procese u\u010denja i mi\u0161ljenja, \u0161to dovodi do boljeg planiranja, postavljanja ciljeva, pra\u0107enja napretka i prilagodbe u\u010denja, a to je upravo ono \u0161to zaposlenici \u017eele. Imati jasan razvojni odnosno karijerni put kao jedan od na\u010dina ostvarivanja svojih (\u017eivotnih) ciljeva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  Da bismo bolje shvatili va\u017enost takvog pristupa, zadr\u017eat \u0107emo se na najve\u0107oj online <\/em>bazi s opisima i definicijom poslova \u010dija je namjena pomo\u0107 studentima, zaposlenicima, i rekruterima kako bi bolje razumjeli najve\u0107e tr\u017ei\u0161te rada, ono ameri\u010dko. S obzirom da, mo\u017eda i pre lako, prihva\u0107amo sve trendove koji od tamo dolaze, pitanje je za\u0161to se nismo oslonili odnosno prihvatili i taj.<\/p>\n\n\n\n

                  Occupational Information Network<\/strong>\u00a0(O*NET<\/strong>)\u00a0<\/h2>\n\n\n\n

                  Nije potrebno ponovno napominjati da u suvremenom poslovnom svijetu, zadr\u017eavanje talentiranih zaposlenika postaje sve izazovniji zadatak za tvrtke.<\/p>\n\n\n\n

                  U tom kontekstu, ONET Online baza, kao bogat resurs informacija o razli\u010ditim profesijama, klju\u010dna je u procesu razvoja karijere i planiranja profesionalnog puta. Omogu\u0107avaju\u0107i pristup detaljnim opisima poslova, vje\u0161tinama potrebnim za svaku profesiju, te o\u010dekivanim trendovima na tr\u017ei\u0161tu rada, ONET baza postaje nezamjenjiv alat u osmi\u0161ljavanju strategija za razvoj zaposlenika. Integriranjem metakognitivnih strategija u profesionalni razvoj, tvrtke mogu bolje planirati obrazovanje i usavr\u0161avanje svojih zaposlenika, \u0161to ne samo da doprinosi njihovom osobnom rastu i zadovoljstvu poslom, ve\u0107 i pove\u0107ava njihovu efikasnost i produktivnost na radnom mjestu.<\/strong> Dodatno, uz sve navedeno kao jedan od parametara kod zadr\u017eavanja, potrebno je uklju\u010diti i kognitivnu motivaciju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  U nastavku je dan pregled kognitivnih sposobnosti za Osobnog bankara<\/em> prona\u0111en na ONET-u, a koji se mo\u017ee koristiti pri zapo\u0161ljavanju odnosno odabiru zaposlenika.<\/p>\n\n\n

                  \n
                  \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

                  Ovakav na\u010din procjene kandidata odnosno procjenom njegovih kognitivnih sposobnosti dobivamo priliku razumjeti ho\u0107e li taj zaposlenik mo\u0107i brzo shvatiti zahtjeve posla te posljedi\u010dno brzo u\u010diti i rje\u0161avati razli\u010dite probleme odnosno zadatke. Ovakvi uvidi olak\u0161avaju odabir pravog kandidata postavljanjem objektivnih filtera na njegove sposobnosti bez obzira na njegov IQ, kvalifikacije ili prethodna iskustva. U slu\u010daju nemogu\u0107nosti pronalaska savr\u0161enog<\/em> zaposlenika imamo priliku kreiranja njegovog razvojnog plana i mentoriranja, a u svrhu br\u017ee prilagodbe te lak\u0161eg snala\u017eenja na novom radnom mjestu (American Psychology Association, Schmidt, Hunter, 1998).<\/p>\n\n\n\n

                  Kognitivna motivacija<\/h2>\n\n\n\n

                  Kognitivna motivacija se odnosi na unutarnje procese razmi\u0161ljanja i percepcije koji poti\u010du pojedinca na djelovanje ili pona\u0161anje. U su\u0161tini, to je motivacija koja proizlazi iz \u017eelje za razumijevanjem, u\u010denjem, istra\u017eivanjem i intelektualnim rastom<\/strong>. Razlikuje se od emocionalne ili biolo\u0161ke motivacije jer je usmjerena na mentalne procese i zadovoljstvo koje dolazi s rje\u0161avanjem problema, stjecanjem novih znanja, ostvarivanjem intelektualnih ciljeva i primjenom logi\u010dkog razmi\u0161ljanja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  Kognitivna motivacija mo\u017ee biti pokreta\u010dka snaga iza znati\u017eelje, istra\u017eiva\u010dkog pona\u0161anja i potrebe za razumijevanjem svijeta oko nas. Ovaj tip motivacije temelji se na teoriji samoodre\u0111enja (Self-Determination Theory – SDT), koja sugerira da ljudi imaju inherentne psiholo\u0161ke potrebe za autonomijom, kompetentno\u0161\u0107u i povezano\u0161\u0107u.<\/strong> Kognitivna motivacija je usko povezana s potrebom za kompetentno\u0161\u0107u, gdje pojedinci te\u017ee stjecanju vje\u0161tina i znanja kako bi se osje\u0107ali sposobnima i u\u010dinkovitima u svom okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

                  Elementi kognitivne motivacije uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

                    \n
                  • Potreba za razumijevanjem:<\/strong> \u017delja da se razumiju mehanizmi, uzroci i principi koji stoje iza odre\u0111enih pojava ili doga\u0111aja.<\/li>\n\n\n\n
                  • Potreba za postignu\u0107em:<\/strong> Te\u017enja ka postizanju ciljeva koji zahtijevaju primjenu intelektualnih sposobnosti, rje\u0161avanje kompleksnih problema ili stvaranje ne\u010deg novog i originalnog.<\/li>\n\n\n\n
                  • Istra\u017eiva\u010dka znati\u017eelja:<\/strong> Motivacija koja proizlazi iz \u017eelje za istra\u017eivanjem nepoznatog, postavljanjem pitanja i tra\u017eenjem odgovora kroz sistemati\u010dno promi\u0161ljanje i eksperimentiranje.<\/li>\n\n\n\n
                  • U\u010denje i rast:<\/strong> Motivacija usmjerena na kontinuirani osobni razvoj, stjecanje novih vje\u0161tina, znanja i iskustava.<\/li>\n\n\n\n
                  • Samo evaluacija i refleksija:<\/strong> Procesi kroz koje pojedinci ocjenjuju svoje vlastite misaone procese, strategije u\u010denja i razumijevanje, te se prilago\u0111avaju kako bi pobolj\u0161ali svoje intelektualne sposobnosti i u\u010dinkovitost.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                    Kognitivna motivacija igra klju\u010dnu ulogu u obrazovanju, radnom okru\u017eenju i osobnom razvoju, poti\u010du\u0107i pojedince na stjecanje dubljeg razumijevanja onoga \u0161to rade, inovativno razmi\u0161ljanje i neprestani intelektualni razvoj. U kontekstu zadr\u017eavanja zaposlenika, poticanje kognitivne motivacije mo\u017ee dovesti do ve\u0107e anga\u017eiranosti, zadovoljstva poslom i produktivnosti, jer zaposlenici koji vide prilike za intelektualni rast i u\u010denje na poslu vjerojatnije \u0107e ostati u toj tvrtki.<\/strong><\/p>\n\n\n

                    \n
                    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

                    Slika: Distribucija kognitivne motivacije kod zaposlenika<\/p>\n\n\n\n

                    Izme\u0111u kognitivne motivacije i metakognicije postoji odre\u0111ena veza koju mo\u017eemo promatrati kroz nekoliko klju\u010dnih aspekata:<\/p>\n\n\n\n

                      \n
                    • Samosvijest i samoregulacija<\/strong>: Metakognicija uklju\u010duje razumijevanje i nadgledanje vlastitih misaonih procesa, \u0161to je temelj za samosvijest i samoregulaciju u\u010denja i pona\u0161anja. Kognitivna motivacija podupire ovaj proces tako \u0161to poti\u010de \u017eelju za razumijevanjem i unapre\u0111enjem vlastitih sposobnosti, \u0161to dovodi do bolje samoregulacije i upravljanja vlastitim u\u010denjem.<\/li>\n\n\n\n
                    • Postavljanje ciljeva i planiranje<\/strong>: Kognitivna motivacija poti\u010de postavljanje obrazovnih i profesionalnih ciljeva. Metakognicija igra klju\u010dnu ulogu u planiranju i procjeni strategija za postizanje tih ciljeva, omogu\u0107avaju\u0107i zaposlenicima da razmisle o svojim strategijama u\u010denja i prilagode ih prema potrebi.<\/li>\n\n\n\n
                    • Pra\u0107enje napretka<\/strong>: Metakognicija omogu\u0107uje zaposlenicima da prate svoj napredak prema postavljenim ciljevima. Kognitivna motivacija ja\u010da ovu sposobnost tako \u0161to pru\u017ea unutarnju poticajnost za kontinuirano u\u010denje i pobolj\u0161anje, poti\u010du\u0107i pojedince da redovito procjenjuju svoje napredovanje i u\u010dinkovitost u\u010denja.<\/li>\n\n\n\n
                    • Evaluacija i prilagodba strategija<\/strong>: Metakognitivne vje\u0161tine uklju\u010duju sposobnost evaluacije u\u010dinkovitosti vlastitih strategija u\u010denja i razmi\u0161ljanja te prilagodbe tih strategija temeljem povratnih informacija i rezultata. Kognitivna motivacija igra va\u017enu ulogu u ovom procesu jer poti\u010de \u017eelju za pobolj\u0161anjem i optimizacijom pristupa u\u010denju.<\/li>\n\n\n\n
                    • Razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i rje\u0161avanje problema<\/strong>: Kognitivna motivacija podupire te\u017enju za razumijevanjem kompleksnih ideja i rje\u0161avanjem problema, \u0161to su klju\u010dni elementi kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Metakognicija omogu\u0107uje pojedincima da razmi\u0161ljaju o svojem razmi\u0161ljanju tijekom procesa rje\u0161avanja problema, \u0161to dovodi do dubljeg razumijevanja i boljih rje\u0161enja.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                      Poticanje kognitivne motivacije mo\u017ee se ostvariti kroz razli\u010dite strategije koje ciljaju na unapre\u0111enje intrinzi\u010dne motivacije, razvoj kompetencija, i poticanje anga\u017emana i znati\u017eelje. To mo\u017eemo u\u010diniti na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n\n\n\n

                        \n
                      • Postavljanje ciljeva<\/strong>: Pomaganje zaposlenicima u postavljanju realnih, ali izazovnih ciljeva mo\u017ee pove\u0107ati njihovu motivaciju za u\u010denje. Ciljevi bi trebali biti specifi\u010dni, mjerljivi, dosti\u017eni, relevantni i vremenski ograni\u010deni (SMART).<\/li>\n\n\n\n
                      • Davanje smisla u\u010denju<\/strong>: Povezivanje sadr\u017eaja u\u010denja s realnim situacijama i primjenama mo\u017ee pobolj\u0161ati percepciju njegove va\u017enosti i korisnosti, poti\u010du\u0107i tako kognitivnu motivaciju.<\/li>\n\n\n\n
                      • Poticanje samostalnog u\u010denja<\/strong>: Omogu\u0107avanje zaposlenicima da sami istra\u017euju teme od interesa i da imaju odre\u0111eni stupanj kontrole nad svojim u\u010denjem mo\u017ee pove\u0107ati njihovu intrinzi\u010dnu motivaciju.<\/li>\n\n\n\n
                      • Razvoj metakognitivnih vje\u0161tina<\/strong>: U\u010denje kako u\u010diti, razumijevanje vlastitih procesa razmi\u0161ljanja i u\u010denje strategija za efikasnije u\u010denje mogu pobolj\u0161ati kognitivnu motivaciju. To uklju\u010duje strategije poput planiranja, pra\u0107enja i evaluacije vlastitog u\u010denja.<\/li>\n\n\n\n
                      • Povratna informacija i priznanje<\/strong>: Redovita, konstruktivna povratna informacija i priznavanje napretka i postignu\u0107a mogu znatno poticati motivaciju. Va\u017eno je naglasiti napore i napredak, a ne samo kona\u010dne rezultate.<\/li>\n\n\n\n
                      • Raznovrsne metode pou\u010davanja<\/strong>: Primjena razli\u010ditih metoda pou\u010davanja, uklju\u010duju\u0107i projektni rad, rasprave, prakti\u010dne aktivnosti i tehnologiju, mo\u017ee u\u010diniti u\u010denje zanimljivijim i relevantnijim za u\u010denike.<\/li>\n\n\n\n
                      • Poticanje znati\u017eelje<\/strong>: Postavljanje pitanja koja poti\u010du razmi\u0161ljanje, istra\u017eiva\u010dke aktivnosti i otvorene rasprave mogu potaknuti znati\u017eelju i \u017eelju za istra\u017eivanjem.<\/li>\n\n\n\n
                      • Osna\u017eivanje vjerovanja u vlastite sposobnosti<\/strong>: Rad na razvoju samopouzdanja i vjere u vlastite sposobnosti zaposlenika kroz pozitivno ja\u010danje i podr\u0161ku mo\u017ee pove\u0107ati njihovu motivaciju za u\u010denjem.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                        Razvijanje metakognicije treba nadopuniti sa sljede\u0107im:<\/p>\n\n\n\n

                          \n
                        • Samoprocjena i refleksija<\/strong>: Potrebno je zaposlenike poticati da redovito razmi\u0161ljaju o tome \u0161to su nau\u010dili, kako su u\u010dili, i identificiraju \u0161to bi mogli pobolj\u0161ati. Zgodno bi bilo imati timske sastanke gdje \u0107e se razmatrati strategije u\u010denja, razumijevanje sadr\u017eaja, i postavljeni ciljevi.<\/li>\n\n\n\n
                        • Planiranje u\u010denja<\/strong>: Uz poticanje samostalnog u\u010denja potrebno je poticati izradu planova u\u010denja koji \u0107e uklju\u010divati odabir strategija i resursa potrebnih za postizanje ciljeva u\u010denja. Planiranje tako\u0111er uklju\u010duje odre\u0111ivanje vremenskih okvira i prioriteta.<\/li>\n\n\n\n
                        • Pra\u0107enje vlastitog napretka<\/strong>: KPI ili OKR nikako ne bi trebali biti jedini na\u010din pra\u0107enja u\u010denja i razvoja zaposlenika. Uz to ih je potrebno poticati na samo procjene koje \u0107e uklju\u010divati razumijevanje vlastiti sposobnosti te identifikaciju podru\u010dja koja zahtijevaju dodatni razvoj.<\/li>\n\n\n\n
                        • Evaluacija strategija u\u010denja<\/strong>: Postoji puno strategija u\u010denja, niti jedna nije jedinstvena za sve na\u0161e zaposlenike te ih je iz tog razloga potrebno poticati na evaluaciju koje strategije u\u010denja su bile efikasne, a koje ne, i za\u0161to.<\/li>\n\n\n\n
                        • Razvoj sposobnosti rje\u0161avanja problema<\/strong>: Uklju\u010dite aktivnosti koje poti\u010du kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i rje\u0161avanje problema, kao \u0161to su studije slu\u010daja, projektni rad i simulacije. Ove aktivnosti poti\u010du primjenu znanja u novim situacijama, \u0161to \u0107e poticati dublje razumijevanje i refleksiju.<\/li>\n\n\n\n
                        • Pou\u010davanje o metakogniciji<\/strong>: Direktno pou\u010davanje o metakognitivnim strategijama, uklju\u010duju\u0107i kako planirati, pratiti, i evaluirati u\u010denje mo\u017ee pomo\u0107i pojedincima da postanu svjesniji svojih procesa u\u010denja.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                          Kroz primjenu ovih strategija, pojedinci mogu razviti svoje metakognitivne vje\u0161tine, \u0161to im omogu\u0107ava da postanu efikasniji i samostalniji zaposlenici. <\/strong>Razvoj metakognicije nije samo o pobolj\u0161anju u\u010denja, ve\u0107 i o osna\u017eivanju pojedinaca da preuzmu kontrolu nad svojim u\u010denjem i razvojem. To bi trebalo rezultirati i op\u0107enitim preuzimanjem odgovornosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                          Davanje povratne informacije kao i rekognicije, usko je povezano i s Maslowljevom hijerarhijom radnih potreba te kona\u010dnom samoaktualizacijom, kao jednim od prediktora odlaska ili ostanka zaposlenika.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                          Koliko je va\u017eno raditi na samopouzdanju zaposlenika pokazuje i sljede\u0107i grafikon sa samou\u010dinkovito\u0161\u0107u na\u0161ih zaposlenika.<\/p>\n\n\n

                          \n
                          \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

                          Slika: Distribucija samou\u010dinkovitosti kod zaposlenika<\/p>\n\n\n\n

                          ***Samou\u010dinkovitost se odnosi na vjerovanje zaposlenika koliko je sposoban odraditi povjereni mu zadatak.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                          Na kraju<\/h2>\n\n\n\n

                          Trendovi kojima su izlo\u017eene dana\u0161nje mla\u0111e generacije idu u prilog “nestanku” metakognitivnih sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n

                          Naime, npr. generacija X (ja \ud83d\ude42 ) imala je ve\u0107i fokus na usvajanje znanja kroz predavanja i \u010ditanje.\u00a0 Pripadnici “starijih” generacija morali su se osloniti na tradicionalne metode u\u010denja, \u0161to je poticalo razvoj sna\u017enih metakognitivnih vje\u0161tina u smislu planiranja, pra\u0107enja i evaluacije u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

                          Dana\u0161nje generacije su vje\u0161te u pronala\u017eenju informacija online, ali se postavlja pitanje koliko duboko razumiju i procesuiraju te informacije, te koliko ih u kona\u010dnici primjenjuju, lako donose informirane odluke i sl.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                          Koli\u010dina podataka u svijetu do\u017eivjela je eksplozivan rast tijekom pro\u0161log stolje\u0107a i evolucijski je \u010dovjeku ostalo premalo vremena da se tome u kona\u010dnici prilagodi. Iako za ovo nemam konkretna znanstvena istra\u017eivanja, <\/strong>smanjene vrijednosti procijenjene metakognicije mo\u017eemo tra\u017eiti i u tome.<\/p>\n\n\n\n

                          Naime, brzi razvoj tehnologije, posebice uvo\u0111enje interneta i pametnih telefona, dramati\u010dno je promijenio na\u010din na koji ljudi pristupaju informacijama i u\u010de. Generacija Z odrasla je u digitalnom okru\u017eenju s gotovo neograni\u010denim pristupom informacijama. Ova promjena mo\u017ee umanjiti potrebu za razvijanjem dubokih metakognitivnih strategija za u\u010denje i pam\u0107enje informacija jer su odgovori \u010desto “na dohvat ruke”.<\/p>\n\n\n\n

                          Tako\u0111er, mogu\u0107e razloge mo\u017eemo tra\u017eiti i u:<\/p>\n\n\n\n

                            \n
                          • Promjenama u dru\u0161tvenom okru\u017eenju:<\/strong> Dru\u0161tvena interakcija igra klju\u010dnu ulogu u razvoju metakognitivnih sposobnosti. Smanjenje direktnih dru\u0161tvenih interakcija zbog pove\u0107ane upotrebe dru\u0161tvenih mre\u017ea i digitalnih medija mo\u017ee ograni\u010diti prilike za razvoj metakognitivnih vje\u0161tina.<\/li>\n\n\n\n
                          • Preoptere\u0107enje informacijama:<\/strong> Generacija Z suo\u010dava se s preoptere\u0107enjem informacijama, \u0161to mo\u017ee biti prepreka za razvoj metakognitivnih sposobnosti. Previ\u0161e informacija mo\u017ee ote\u017eati filtriranje, organizaciju i duboko razumijevanje informacija, \u0161to je klju\u010dno za metakogniciju.<\/li>\n\n\n\n
                          • Manjak vremena za duboko razmi\u0161ljanje:<\/strong> Suvremeni \u017eivotni stilovi \u010desto su brzi i fokusirani na multitasking, ostavljaju\u0107i manje vremena za duboko razmi\u0161ljanje i refleksiju, koji su klju\u010dni za razvoj metakognitivnih sposobnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                            Zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n

                            Razvoj metakognitivnih vje\u0161tina i poticanje kognitivne motivacije klju\u010dni su faktori u zadr\u017eavanju talentiranih zaposlenika i poticanju dugoro\u010dnog uspjeha tvrtke. Metakognicija, proces razmi\u0161ljanja o vlastitom razmi\u0161ljanju, omogu\u0107uje pojedincima da postanu svjesni svojih kognitivnih procesa, uklju\u010duju\u0107i planiranje, pra\u0107enje i procjenu vlastitog u\u010denja i rada. Ovo samosvjesno pristupanje vlastitim mentalnim procesima mo\u017ee pove\u0107ati efikasnost u\u010denja, sposobnosti rje\u0161avanja problema i prilagodljivost promjenjivim radnim uvjetima, \u0161to je sve va\u017enije u dana\u0161njem brzom i nepredvidivom poslovnom okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

                            S druge strane, kognitivna motivacija, koja se odnosi na unutarnju \u017eelju pojedinca za anga\u017emanom u misaonim procesima i rje\u0161avanjem problema klju\u010dna je za poticanje inovativnosti i kreativnosti. Zaposlenici koji pokazuju visoku razinu kognitivne motivacije skloni su tra\u017eenju izazova, postavljanju i ostvarivanju visokih ciljeva te kontinuiranom profesionalnom razvoju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

                            Tvrtke koje prepoznaju i podr\u017eavaju razvoj metakognitivnih vje\u0161tina i kognitivne motivacije kod svojih zaposlenika ne samo da pove\u0107avaju zadovoljstvo i anga\u017eman svojih timova, ve\u0107 i stvaraju okru\u017eenje u kojem je kontinuirano u\u010denje i inovacija dio korporativne kulture. Implementacija programa obuke koji se fokusiraju na razvoj ovih vje\u0161tina, kao i stvaranje poticajnog radnog okru\u017eenja koje promi\u010de samorefleksiju, kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i otvorenu komunikaciju, mo\u017ee znatno doprinijeti zadr\u017eavanju klju\u010dnih zaposlenika.<\/strong> Kroz ovakav pristup, tvrtke ne samo da zadr\u017eavaju svoje najbolje talente, ve\u0107 i poti\u010du rast i razvoj, osiguravaju\u0107i svoju konkurentnost i uspjeh na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

                            Na ovaj na\u010din, metakognicija i kognitivna motivacija predstavljaju temeljne stupove na kojima se mo\u017ee graditi strategija zadr\u017eavanja zaposlenika, \u0161to je klju\u010dno za postizanje dugoro\u010dne odr\u017eivosti i uspjeha tvrtke u suvremenom poslovnom svijetu.<\/p>\n\n\n\n

                            I naravno, ne smijemo zaboraviti na higijenske faktore!<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                            Dok se stru\u010dnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima bave zadr\u017eavanjem zaposlenika, znanstvenici su se ve\u0107 odavno po\u010deli zanimati sa \u201ezadr\u017eavanjem\u201c studenata. Oni su svoju pa\u017enju usmjerili na metakognitivne sposobnosti studenata. Ne moramo i\u0107i previ\u0161e daleko, samo do Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Tamo su Gabrijela Vrdoljak i Tena Velki potvrdile va\u017enost metakognicije kao zna\u010dajnog prediktora […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13047,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13046","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13046"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13046\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13053,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13046\/revisions\/13053"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}