{"id":13038,"date":"2024-01-20T00:00:00","date_gmt":"2024-01-19T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/mracna-strana-emocionalne-inteligencije\/"},"modified":"2025-10-20T12:40:59","modified_gmt":"2025-10-20T11:40:59","slug":"mracna-strana-emocionalne-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/mracna-strana-emocionalne-inteligencije\/","title":{"rendered":"Mra\u010dna strana emocionalne inteligencije"},"content":{"rendered":"<p>Neke osobe jednostavno ne\u0107e biti u mogu\u0107nosti prepoznati na\u0161e osje\u0107aje te adekvatno reagirati na njih. \u00a0Uzrok tome mogu biti razli\u010dite bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Neurodegenerativne bolesti (Alzheimerova bolest ili frontotemporalna demencija), bolesti iz autisti\u010dnog spektra poput Aspergerovog sindroma ili autizam mogu dovesti do toga. Isto se mo\u017ee dogoditi i kod razli\u010ditih poreme\u0107aja raspolo\u017eenja ili psihoza te razli\u010ditih traumatskih ozljeda mozga i mo\u017edanog udara.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vjerojatno najpoznatiji <em>neprepoznavatelj<\/em> emocija, koji je svima zapeo za oko, je Sheldon Cooper (s vjerojatno, Aspergerovim sindromom).<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Me\u0111utim, neke osobe ne\u0107e mariti za na\u0161e osje\u0107aje i to su psihopati. Njih jednostavno nije briga i potpuno im je ok da su rije\u0161eni empatije i eventualne gri\u017enje savjesti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>I na koncu, neke \u0107e osobe vrlo virtuozno manipulirati na\u0161im osje\u0107ajima kako bi postigle i dostigle neke svoje, manje ili vi\u0161e, sebi\u010dne ciljeve. To su makijavelisti.<\/strong> <strong>I njima je to cool.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>No, zanimljivo je, da im je svima zajedni\u010dka visoka emocionalna inteligencija.<\/p>\n\n\n\n<p>O va\u017enosti emocionalne inteligencije u poslovnom svijetu danas se puno govori i pi\u0161e. I mi smo puno progovarali o va\u017enosti emocionalne inteligencije, a pogotovo danas u <a href=\"https:\/\/deepproject.hr\/en\/emocionalni-lideri-nepostoje\/\">kontekstu vo\u0111enja i zadr\u017eavanja ljudi<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ne voditi danas ra\u010duna o \u201esmjeru\u201c emocionalne inteligencije kod na\u0161ih<\/strong> zaposlenika isto je kao uz svu silu antipiretika (paracetamol, nesteroidni protuupalni lijekovi, aspirini i \u201evje\u010dni\u201c Caffetin kao kombinacija paracetamola i kofeina) ostaviti dijete da se \u201eizbori s temperaturom i pobije bakterije\u201c, sve dok ne dobije febrilne konvulzije.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednostavno, nema smisla.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Emocionalna inteligencija<\/h2>\n\n\n\n<p>Da bi se dalje mogao upustiti u analizu, malo \u0107u se \u201epoigrati\u201c s BIG5 i emocionalnom inteligencijom.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/deepproject.hr\/en\/oceanovih-115\/\">BIG5, BFI, odnosno Model velike petorke<\/a> predstavlja jedan od najprihva\u0107enijih modela osobnosti u psihometriji, sastavljen od pet klju\u010dnih dimenzija:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Otvorenost prema iskustvu,<\/li>\n\n\n\n<li>Savjesnost,<\/li>\n\n\n\n<li>Ekstraverzija,<\/li>\n\n\n\n<li>Ugodnost i<\/li>\n\n\n\n<li>Neuroticizam (ili emocionalna stabilnost).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ovaj model fokusira se na opisivanje karakteristika li\u010dnosti putem ovih dimenzija, poznatih i pod akronimom OCEAN ili CANOE.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, moderne teorije nagla\u0161avaju ulogu emocija kao izvora korisnih informacija u oblikovanju pona\u0161anja i kognitivnih aktivnosti. <strong>Ove teorije isti\u010du perspektivu u kojoj emocije slu\u017ee kao smjernice za adaptivno pona\u0161anje, motivaciju i dono\u0161enje odluka<\/strong>. Emocionalna inteligencija, koja se sve vi\u0161e prepoznaje kao va\u017ean aspekt li\u010dnosti, <strong>odnosi se na sposobnost osobe da prepozna, razumije, upravlja i koristi svoje emocije te emocije drugih ljudi na adaptivan na\u010din.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada pove\u017eemo ova dva koncepta, mo\u017eemo primijetiti da BIG5\/BFI model koji ocrtava kognitivne i pona\u0161ajne aspekte li\u010dnosti mo\u017ee biti dopunjen i pro\u0161iren perspektivom emocionalne inteligencije. <strong>Drugim rije\u010dima, iako BIG5 pru\u017ea informacije o razmi\u0161ljanju i pona\u0161anju, emocionalna inteligencija doprinosi razumijevanju kako osoba koristi te informacije iz emocija kako bi se prilagodila, motivirala, planirala i postigla ciljeve u \u017eivotu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Integracija ovih perspektiva mo\u017ee nam pru\u017eiti dublje razumijevanje ljudske osobnosti, uzimaju\u0107i u obzir kako razmi\u0161ljamo, djelujemo (BIG 5) te kako upravljamo i koristimo svoje emocionalne informacije (emocionalna inteligencija).<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ukratko, emocionalna inteligencija (EI) predstavlja podskup socijalne inteligencije koja nam daje mogu\u0107nost prepoznavanja vlastitih i tu\u0111ih emocija, njihovog razlikovanja te kori\u0161tenje tih informacija za regulaciju vlastitih razmi\u0161ljanja i pona\u0161anja (Goleman, 1996).<\/p>\n\n\n\n<p>Brojna znanstvena istra\u017eivanja pru\u017eaju uvjerljive dokaze o va\u017enosti EI u razli\u010ditim podru\u010djima \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i rad, osobno zdravlje i odnose<strong>. Konkretno, EI pokazuje pozitivne korelacije sa zadovoljstvom poslom, blagostanjem (fizi\u010dkim i emocionalnim), razinom dru\u0161tvene podr\u0161ke te je pokazatelj op\u0107e dru\u0161tvene prilagodljivosti (Sanchez-Alvarez et al., 2016; Cobos-Sanchez et al., 2020).<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/2-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1250\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>S druge strane, prema Golemanovoj teoriji, postoje \u010detiri atributa koji definiraju EI:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Samosvijest: sposobnost prepoznavanja vlastitih emocija i njihovog utjecaja na druge<\/li>\n\n\n\n<li>Samoupravljanje: mogu\u0107nost regulacije emocija i impulzivnih reakcija te prilagodba razli\u010ditim okolnostima<\/li>\n\n\n\n<li>Dru\u0161tvena svijest: sposobnost razumijevanja i suosje\u0107anja s emocijama drugih<\/li>\n\n\n\n<li>Upravljanje odnosima: skup dru\u0161tvenih vje\u0161tina koje uklju\u010duju pozitivan utjecaj, timski rad, jasnu komunikaciju i upravljanje konfliktima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Spomenuta socijalna inteligencija obuhva\u0107a \u0161ire razumijevanje i efikasno pona\u0161anje u dru\u0161tvenom kontekstu, dok se emocionalna inteligencija posebno fokusira na prepoznavanje, razumijevanje i upravljanje emocijama, kako vlastitim tako i tu\u0111im.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, gdje je onda problem?<\/p>\n\n\n\n<p>Problem le\u017ei u tome da emocionalnu inteligenciju spominjemo samo kao o\u010dekivanu i \u017eeljenu crtu kod nas, me\u0111utim<strong>, ista ta emocionalna inteligencija osim one dobre mo\u017ee imati i svoju mra\u010dnu stranu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko nam je va\u017ena emocionalna inteligencija<\/h2>\n\n\n\n<p>Goleman je u jednom intervjuu podijelio pri\u010du o srednjo\u0161kolskom okupljanju na kojem se otkrilo da najuspje\u0161niji \u010dovjek u grupi nije bio najpametniji ili najradi\u0161niji dje\u010dak u \u0161koli, ve\u0107 onaj najljubazniji koji je znao kako napraviti da se svi osje\u0107aju opu\u0161teno i ugodno u njegovom dru\u0161tvu. (Naravno da se sada mogu razviti pri\u010de \u0161to je glavni prediktor uspjeha, EI (EQ) ili IQ, no ja bih samo rekao da su neki ljudi vrlo inteligentni, ali na neki na\u010din malo upotrebljivi  )<\/p>\n\n\n\n<p>Vjerojatno smo i sami primijetili da u na\u0161em poslovnom okru\u017eenju nisu uvijek najbolji zaposlenici dobili neku nagradu ve\u0107 oni s najboljim ljudskim vje\u0161tinama. I mi sami smo se uvjerili da je dobar dio zaposlenika, koji je bla\u017ei kognitivni deficit nadomjestio dobrim setom ljudskih vje\u0161tina, daleko uspje\u0161niji zaposlenik odnosno lider.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/3-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1251\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Mnoga istra\u017eivanja potkrepljuju ovo moje, potpuno neznanstveno, opa\u017eanje. Pa tako, 40-godi\u0161nje <a href=\"http:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pubmed\/4042752\">longitudinalno istra\u017eivanje<\/a> 450 dje\u010daka pokazalo je da IQ ima malo veze sa \u017eivotnim uspjehom. <strong>Najzna\u010dajniji prediktori bili su sposobnost nositi se s frustracijama, kontrolirati emocije, slagati se s drugim ljudima. <\/strong><a href=\"http:\/\/www.sciencedirect.com\/science\/article\/pii\/S0092656602005366\"><strong>Druga studija<\/strong><\/a><strong> pratila je 80 znanstvenika tijekom 40 godina i otkrila da su dru\u0161tvene i emocionalne sposobnosti \u010detiri puta va\u017enije od kvocijenta inteligencije u odre\u0111ivanju profesionalnog uspjeha i presti\u017ea. <\/strong>I na kraju, istra\u017eivanje iz 2011. na 2600 rekrutera pokazalo je da 71% njih cijeni EQ vi\u0161e od IQ-a.<\/p>\n\n\n\n<p>A kako se mi pona\u0161amo i vjerujemo li da mo\u017eemo \u010ditati ljude?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Od kuda sve kre\u0107e ili kako dijete u\u010diniti sretnim?<\/h2>\n\n\n\n<p>Emocionalna inteligencija predstavlja klju\u010dnu komponentu emocionalnog razvoja kod djece, obuhva\u0107aju\u0107i sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama te pravilno reagiranje na emocije drugih. Psiholozi \u010desto koriste pojam emocionalnog kvocijenta (EQ) kako bi izmjerili ovu sposobnost, nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost ravnote\u017ee i adekvatnog odgovora na razli\u010dite emocionalne situacije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Djeca s visokim EQ-om \u010desto pokazuju ujedna\u010den temperament, realan pogled na vlastite mogu\u0107nosti te vje\u0161tine rje\u0161avanja izazova primjerenih njihovoj dobi. Kroz razvoj, ova djeca postaju sposobna suo\u010diti se s neugodnim emocijama, samostalno ili uz podr\u0161ku, te odr\u017eavati skladne odnose s drugima.<\/strong> Klju\u010dno je da roditelji odigraju aktivnu ulogu u oblikovanju ovih vje\u0161tina, po\u010dev\u0161i od djetinjstva.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010covjek je iskustveno i okoli\u0161no bi\u0107e pa tako roditeljski utjecaj na emocionalni razvoj djece po\u010dinje ve\u0107 u ranim fazama, gdje brza i prikladna reakcija na djetetove potrebe poma\u017ee u uspostavljanju osje\u0107aja sigurnosti i povjerenja u svijet oko sebe.<\/strong> Va\u017eno je naglasiti da ignoriranje ili odbacivanje negativnih emocija nije preporu\u010dljivo. Umjesto toga, roditelji bi trebali suosje\u0107ati, prihva\u0107ati i poticati dijete da izrazi svoje osje\u0107aje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Otvoren razgovor o emocijama od najranije dobi igra klju\u010dnu ulogu u razvoju emocionalne inteligencije. Djeca koja su poticana da verbaliziraju svoje osje\u0107aje razvijaju bolju emocionalnu regulaciju, a roditelji igraju va\u017enu ulogu u davanju primjera, slu\u0161anju i poma\u017eu\u0107i djeci da se izraze.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, zahtijevanje da dijete ulo\u017ei odre\u0111en napor u ispunjavanje razli\u010ditih obaveza ili zadataka uz prepoznavanje i nagra\u0111ivanje tog truda, umjesto fokusiranja na odre\u0111ene osobine, poma\u017eu u izgradnji samopo\u0161tovanja.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1252\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Roditelji koji pru\u017eaju ljubav, podr\u0161ku te prepoznaju i poti\u010du djetetove talente (a ne ih samo nagra\u0111uju) ovime postavljaju temelje za pozitivno samoostvarenje djeteta. <strong>Istovremeno, dosljedna i razumna disciplina, provedena s empatijom, u\u010di djecu odgovornosti i suradnji. I u kona\u010dnici, ostavlja manje prostora za razvijanje mra\u010dne strane emocionalne inteligencije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U kona\u010dnici, sna\u017ena emocionalna inteligencija kod djece povezana je s unutarnjim osje\u0107ajem sre\u0107e, otporno\u0161\u0107u na stres i pozitivnim izgledima na izazove. Roditelji imaju klju\u010dnu ulogu u oblikovanju ovih karakteristika, poti\u010du\u0107i samopo\u0161tovanje, razvoj socijalnih vje\u0161tina te osna\u017euju\u0107i djecu da uspje\u0161no upravljaju svojim emocionalnim svijetom.<\/p>\n\n\n\n<p>I prije nego nastavim, za\u0161to je razgovor op\u0107enito bitan?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kada razgovaramo, aktivno koristimo verbalne vje\u0161tine i anga\u017eiramo mozak na na\u010din koji poma\u017ee u boljem razumijevanju informacija.<\/strong> Govorenje \u0107e potaknuti dublje procese razmi\u0161ljanja i pomo\u0107i nam da jasnije artikuliramo svoje misli. Razgovorom aktiviramo dva podru\u010dja u mozgu, Brocaovo i Wernickovo. Aktivacija ova dva podru\u010dja poti\u010de kognitivnu obradu informacija i poma\u017ee nam bolje razumjeti ono \u0161to govorimo. Govor tako\u0111er mo\u017ee poticati dodatne procese poput planiranja izraza i organizacije misli, \u0161to doprinosi dubljem razumijevanju. <strong>Ova integracija izme\u0111u jezi\u010dnih i kognitivnih dijelova mozga pridonosi boljem mentalnom procesiranju informacija tijekom verbalne komunikacije. <\/strong>Zato je, ako nemamo izbora, dobro razgovarati i sam sa sobom. Ali dok nas nitko ne vidi \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mra\u010dna strana emocionalne inteligencije<\/h2>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/1-3-1024x582.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1249\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Kad EI \u201eradi\u201c onako kako je Goleman zamislio, ispred sebe imamo divnu i samoaktualiziranu osobu koja \u0107e svoju emocionalnu inteligenciju koristiti za dobrobit kako sebe tako i svojih suradnika, prijatelja\u2026. U takvim situacijama, svijest o vlastitim emocijama i emocijama drugih ljudi koristi se kako bi se dostigli ciljevi i od kojih \u0107e svi imati koristi i u kona\u010dnici se osje\u0107ati zadovoljno.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cesto znam re\u0107i, da iako uvjetovanje ljudi nije nu\u017eno dobra stvar, ono u kona\u010dnici \u010dini svijet boljim mjestom za \u017eivot, pa zato ne pucamo u prolazu jer bi se tako bolje osje\u0107ali \ud83d\ude42 <strong>I tu nastaju problemi jer se neki pojedinci mogu \u201eoteti\u201c uvjetovanju, a emocionalna inteligencija je <em>moralno neutralna\u00b8<\/em> odnosno drugim rije\u010dima nigdje nije definirano kako se mo\u017ee, i na koji na\u010din, koristiti.<\/strong> Pa tako ju mo\u017eemo koristiti na dobrobit svih, ali ju isto tako mo\u017eemo koristiti i za svoju korist, ali na \u0161tetu drugih.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>I zato, u nekom krajnje negativnom na\u010dinu rada i kori\u0161tenja emocionalne inteligencije mo\u017eemo vidjeti elemente \u010distog i nepatvorenog makijavelizma. Za\u0161to? Jer nam emocionalna inteligencija daje bezgrani\u010dne mogu\u0107nosti manipuliranja drugima u postizanju na\u0161ih <em>zlih ciljeva.<\/em><\/strong> <strong>Ako je to \u010dudno ovako napisano, razmislite o tome koliku vam mo\u0107 daje, u stvari, razumijevanje osje\u0107aja drugih.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>I zato, osoba koja \u0107e u negativnom smislu koristiti svoju emocionalnu inteligenciju je predivan primjer makijaveliste<\/strong>. Tu je posebno bitno naglasiti da makijavelizam dolazi u sklopu psiholo\u0161kog koncepta <strong>mra\u010dne trijade, a nalazi se uz bok psihopatiji i narcizmu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako sam <a href=\"https:\/\/deepproject.hr\/en\/korporativni-psihopati-ili-psihopatija-u-tvrtkama\/\">psihopatiju obradio na posebno bolan na\u010din<\/a> nije zgoreg naglasiti i ovo:<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se psihopatija, makijavelizam i narcizam \u010desto spominju zajedno kao sastavni dijelovi &#8220;mra\u010dne trijade&#8221; osobnosti, va\u017eno je razumjeti da su to razli\u010dite dimenzije osobnosti, iako se ponekad mogu preklapati. Svaka od njih predstavlja specifi\u010dne karakteristike i obrasce pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Psihopatija je crta li\u010dnosti koja obuhva\u0107a nedostatak empatije, osje\u0107aja krivnje, impulzivnosti i \u010desto manipulativno pona\u0161anje. Osobe s visokim stupnjem psihopatije mogu pokazivati nedostatak osje\u0107aja krivnje ili suosje\u0107anja prema drugima.<\/p>\n\n\n\n<p>Makijavelizam se odnosi na tendenciju manipulacije i strategijskog razmi\u0161ljanja kako bi se postigli vlastiti ciljevi, \u010desto na \u0161tetu drugih. Osobe s izra\u017eenim makijavelisti\u010dkim crticama \u010desto su sklone takti\u010dkom pristupu i skloni su manipulaciji kako bi ostvarili svoje interese.<\/p>\n\n\n\n<p>Narcizam je usmjeren na preveliko samopo\u0161tovanje, potrebu za divljenjem i nedostatak empatije prema drugima.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve ove crte mogu se pojaviti pojedina\u010dno ili u kombinaciji, stvaraju\u0107i kompleksnu sliku pojedinca.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ovdje vrijedi princip \u201cskupljanja Pokemona\u201c, \u0161to osoba skupi vi\u0161e spomenutih crta li\u010dnosti to je zanimljivija, a okolinski opasnija <\/strong>\ud83d\ude42<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/5-1024x569.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1253\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>I zato \u0107u ponoviti rije\u010di s po\u010detka:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Sheldon jednostavno ne zna \u0161to osje\u0107ate,<\/li>\n\n\n\n<li>Psihopatu nije briga \u0161to osje\u0107ate, a<\/li>\n\n\n\n<li>Makijavelist koristi svoju emocionalnu inteligenciju kako bi manipulirao va\u0161om EI odnosno osje\u0107ajima u svrhu svojih zlih ciljeva.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Emocionalna manipulacija<\/h2>\n\n\n\n<p>Koliko emocionalna manipulacija mo\u017ee biti jaka govori \u010dlanak Adama Granta, &#8220;The Dark Side of Emotional Intelligence&#8221; objavljen u Better Business Focusu u svibnju 2014 koji za primjer daje dvije povijesne li\u010dnosti<strong>. Obje te povijesne li\u010dnosti divni su primjeri jedne i druge strane EI i bit \u0107e ih vrlo, vrlo \u010dudno staviti na istu os koordinatnog sustava, ali vodite ra\u010duna da su s razli\u010ditih strana nule. Jedan je u jako velikom minusu, a drugi u jako velikom plusu. Radi se o Martinu Lutheru Kingu i nerealiziranom slikaru i zlo\u010dincu, Adolfu Hitleru. Naime, obojica su koristili emocionalnu inteligenciju u svojim govorima na na\u010din da su sna\u017eno upravljali emocijama onih koji su ih slu\u0161ali<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Grant spominje istra\u017eivanja koja su pokazala da osobe koje razvijaju emocionalne vje\u0161tine mogu bolje manipulirati drugima, skrivaju\u0107i svoje prave osje\u0107aje i poti\u010du\u0107i ih na postupke suprotne njihovim interesima.<\/strong> <strong>\u010clanak tako\u0111er ukazuje na istra\u017eivanje koje sugerira da emocionalna inteligencija mo\u017ee biti oru\u017eje za manipulaciju kada se kombinira s sebi\u010dnim motivima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Da, emocionalna inteligencija se mo\u017ee razvijati, emocionalna inteligencija se mo\u017ee \u201eu\u010diti\u201c. Me\u0111utim, bitno je znati kada je emocionalna inteligencija stvarno korisna, a kada mo\u017ee imati negativne posljedice. <strong>Skriveni i prikriveni tro\u0161ak kori\u0161tenja emocionalne inteligencije mo\u017ee biti izuzetno velik, s jedne i druge strane nule.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>I zato treba promi\u0161ljati o moralnim vrijednostima koje prate razvoj i primjenu emocionalne inteligencije, kako u dru\u0161tvu tako i u radnom okru\u017eenju. Isto kao i umjetne inteligencije \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/6.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1254\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Daljnja istra\u017eivanja prou\u010davala su vezu izme\u0111u emocionalne inteligencije (EI) i mra\u010dne trijade. Ovi aspekti li\u010dnosti dijele sli\u010dne karakteristike poput nedostatka empatije, potrebe za pa\u017enjom, privla\u010dnosti prema mo\u0107i te prijevare i be\u0161\u0107utne manipulacije. <strong>Osobe koje iskazuju visoke rezultate u ovim osobinama \u010dini se da su vje\u0161te u manipulaciji drugima kroz strategije poput kritiziranja i la\u017enog pokazivanja naklonosti.<\/strong> <strong>Tako\u0111er, impulzivni, ali kontrolirani napad im je dobar na\u010din obrane stavova uz izrazitu eksternalizaciju krivnje na suprotnu stranu. \u010cesto im se gubi linija izme\u0111u iracionalnosti, eksternalizacije i projiciranja i iako promatra\u010du mo\u017ee sve to skupa li\u010diti na stohastiku, jako je dobro planirano i kontrolirano. Upravo zbog kori\u0161tenja EI i osje\u0107aja kada s ne\u010dime treba stati i odabrati drugu taktiku.<\/strong> U istra\u017eivanju provedenom na Sveu\u010dili\u0161tu u Torontu, zaposlenici s makijavelisti\u010dkim sklonostima i visokom emocionalnom inteligencijom \u010desto su pokazivali \u0161tetno pona\u0161anje prema kolegama, uklju\u010duju\u0107i poni\u017eavanje i posramljivanje radi vlastite koristi. Psihopatija je pak povezana s primjenom strogih taktika na radnom mjestu, uklju\u010duju\u0107i prijetnje kaznama i manipulaciju. S druge strane, osobe s visokim narcizmom \u010desto se oslanjaju na \u0161armantnije taktike, poput obe\u0107anja nagrada i izgradnje pozitivnih odnosa s kolegama kako bi ih kasnije iskoristili za vlastitu korist.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Empatija<\/h2>\n\n\n\n<p><strong>Budu\u0107i da emocionalna inteligencija (EI) dijelom obuhva\u0107a empatiju, ali je i zaseban koncept, pretpostavlja se da pojedinci s visokim EI, ali niskom empatijom, vjerojatnije sudjeluju u antisocijalnom i manipulativnom pona\u0161anju.<\/strong> Nedostatak empatije dovesti \u0107e do &#8220;zloupotrebe&#8221; emocionalne inteligencije, rezultiraju\u0107i agresivnim umjesto dru\u0161tveno ugodnim pona\u0161anjem. <strong>Ovo je posebno izra\u017eeno kod osoba s visokim EI koje pokazuju upornost u postizanju ciljeva, osjetljivost na nagrade i impulzivnost, gdje se dru\u0161tveno i agresivno pona\u0161anje koristi strategijski za stjecanje kontrole nad resursima i napredovanje u dru\u0161tvenom okru\u017eenju. (Bacon, Corr i Satchell, 2018.).<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako to sve skupa izgleda?<\/h2>\n\n\n\n<p>Ljudi s manipulativnim tendencijama \u010desto maskiraju svoje prave namjere iza prijateljskog i karizmati\u010dnog pona\u0161anja, koriste\u0107i dru\u0161tvene interakcije za vlastitu korist, predstavljaju\u0107i ih kao korisne za druge. Prepoznavanje znakova njihovog kontroliraju\u0107eg pona\u0161anja klju\u010dno je kako biste izbjegli postati njihova meta. Tipi\u010dni znakovi uklju\u010duju <strong>nedosljedno pona\u0161anje, karizmu kojom manipuliraju idejama i mi\u0161ljenjima drugih, iskori\u0161tavanje osje\u0107aja krivnje, pretjerano dijeljenje informacija kako bi stekli povjerenje, te oslanjanje na reciprocitet. Treba obratiti pozornost i na svoje osje\u0107aje u komunikaciji s njima, uklju\u010duju\u0107i sumnju u iskrenost, strah od preuveli\u010davanja \u010dinjenica, ljutnju zbog nametanja mi\u0161ljenja i osje\u0107aj bezna\u0111a zbog mogu\u0107nosti da se osje\u0107ate zarobljeno u odnosu s manipulatorom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Na kraju<\/h2>\n\n\n\n<p>Emocionalna inteligencija, klju\u010dna u razumijevanju i upravljanju vlastitim emocijama te emocijama drugih, predstavlja sna\u017ean alat koji mo\u017ee oblikovati i unaprijediti \u017eivote ljudi. No, moramo ju promatrati s dvije strane. Na pozitivnoj strani, visoka emocionalna inteligencija povezana je s uspjehom u mnogim podru\u010djima \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i posao, osobno zdravlje i odnose.<\/p>\n\n\n\n<p>No, mra\u010dna strana emocionalne inteligencije ukazuje na potencijalnu zloupotrebu ovog mo\u0107nog alata. Osobe s visokom emocionalnom inteligencijom, ali niskom empatijom, mogu koristiti svoje vje\u0161tine manipulacije kako bi postigle vlastite ciljeve na \u0161tetu drugih. Makijavelisti\u010dko kori\u0161tenje emocionalne inteligencije mo\u017ee rezultirati agresivnim pona\u0161anjem, dok se psihopatija i narcizam mogu prepoznati kao dijelovi &#8220;mra\u010dne trijade&#8221; osobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;<strong>Nau\u010dite razlikovati Sheldonov svijet od ljudi koji bi vas mogli emocionalno opelje\u0161iti. Jer u svijetu gdje su rije\u010di oru\u017eje, a empatija \u0161tit, bitka za emocionalni balans mo\u017ee biti izazovna&#8221; (ChatGPT, 2024 \ud83d\ude42 ).<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neke osobe jednostavno ne\u0107e biti u mogu\u0107nosti prepoznati na\u0161e osje\u0107aje te adekvatno reagirati na njih. \u00a0Uzrok tome mogu biti razli\u010dite bolesti. Neurodegenerativne bolesti (Alzheimerova bolest ili frontotemporalna demencija), bolesti iz autisti\u010dnog spektra poput Aspergerovog sindroma ili autizam mogu dovesti do toga. Isto se mo\u017ee dogoditi i kod razli\u010ditih poreme\u0107aja raspolo\u017eenja ili psihoza te razli\u010ditih traumatskih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13042,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13038","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13038"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13038\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13045,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13038\/revisions\/13045"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}