U na\u010delu nam je va\u017eno imati vi\u0161e vrijednosti na obje dimenzije jer to zna\u010di da nam je zaposlenik manje impulzivan, usmjeren ka cilju i organiziran te vi\u0161e smiren, samopouzdan i da lak\u0161e kontrolira negativne emocije i stres.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, \u0161to nam zna\u010de ti rezultati kod mra\u010dnih strana li\u010dnosti, npr. u kontekstu mra\u010dne trijade. Mra\u010dna trijada je uvijek golicala sva\u010diju ma\u0161tu i ostati \u0107e nepresu\u0161an izvor analiza i u sklopu industrijsko-organizacijeske psihologije. Danas o tim mra\u010dnim stranama je zgodno progovarati i u kontekstu emocionalno inteligentnih lidera, inkluzije, zdrave korporativne klime\u2026 Mra\u010dna trijada je koncept koji se sastoji od tri crte li\u010dnosti (makijavelizma, narcizma i psihopatije), koje nisu uklju\u010dene u ve\u0107inu dominantnih osobinskih modela li\u010dnosti, no predstavljaju koristan izvor informacija o individualnim razlikama u li\u010dnosti i to u sklopu, to je posebno bitno naglasiti, \u00a0ne klini\u010dke populacije.<\/p>\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Mracna-trijada.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nMra\u010dna trijada li\u010dnosti, relativno novi psiholo\u0161ki pojam, predstavlja kompleksan koncept koji je rezultat suradnje izme\u0111u psihologa Delroya Paulhusa i njegovog tada\u0161njeg studenta Kevina Williamsa. Ovaj pojam obuhva\u0107a tri klju\u010dne crte li\u010dnosti koje nerijetko zajedno nalazimo – makijavelizam, subklini\u010dki narcizam i subklini\u010dka psihopatija (Paulhus i Williams, 2002).<\/p>\n\n\n\n
- \n
- Makijavelizam: Manipulacija i cini\u010dnost<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Makijavelizam, jedna od klju\u010dnih komponenti mra\u010dne trijade, opisuje ljude koji su skloni manipulaciji, obmanjivanju te iskori\u0161tavanju drugih radi ostvarivanja vlastitih interesa. Osobe s izra\u017eenim makijavelisti\u010dkim karakteristikama \u010desto gaje cini\u010dan stav prema moralnim normama i usmjerene su isklju\u010divo prema vlastitom interesu (Furnham, Richards i Paulhus, 2013). Naziv potje\u010de od talijanskog renesansnog diplomata i pisca Machiavellija, \u010diji je savjet vladarima bio obilje\u017een nerijetko okrutnim i nemoralnim metodama o\u010duvanja vlasti, poput eliminacije politi\u010dkih suparnika (Muris, Merckelbach, Otgaar i Meijer, 2017).<\/p>\n\n\n
\n![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Makijavelizam.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n- \n
- Narcizam: Grandioznost i dominantnost<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Narcizam, drugi element mra\u010dne trijade, manifestira se kroz osje\u0107aj osobne grandioznosti, superiornosti te dominacije nad drugima (Furnham, Richards i Paulhus, 2013). Naziv dolazi od gr\u010dkog mita o Narcisu, mladom lovcu koji je bio zaslijepljen vlastitom ljepotom i veli\u010dinom, ignoriraju\u0107i pri tome ljubav i naklonost drugih ljudi (Campbell, Miller i Buffardi, 2010). Osobe s narcisti\u010dkim crtama \u010desto te\u017ee prema odr\u017eavanju slike o vlastitoj iznimnosti, ignoriraju\u0107i potrebe i osje\u0107aje drugih.<\/p>\n\n\n\n
- \n
- Psihopatija: Nedostatak Empatije i impulzivnost<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Psihopatija, smatrana “najmra\u010dnijom” crtom mra\u010dne trijade, obuhva\u0107a nedostatak empatije, osje\u0107aja srama, krivnje i gri\u017enje savjesti. Psihopati su \u010desto impulzivni, tra\u017ee uzbu\u0111enje te pokazuju nedostatak moralnih inhibicija (Furnham, Richards i Paulhus, 2013). Koncept psihopatije potje\u010de iz psihijatrijske prakse, gdje je nastao sustavnim promatranjem pacijenata s izra\u017eenim psihopatskim karakteristikama (Muris i sur., 2017).<\/p>\n\n\n\n
Kada govorimo o psihopatiji, mo\u017eda je bolje govoriti o specifi\u010dnim obilje\u017ejima li\u010dnosti nego o pojednostavljeno o visokoj ili niskoj emocionalnoj stabilnosti. Ipak, evo kako se neki aspekti \u010desto povezuju s ovim poreme\u0107ajima:<\/p>\n\n\n\n
- \n
- Psihopatija:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Psihopati su \u010desto poznati po niskoj emocionalnoj stabilnosti, \u0161to zna\u010di da imaju tendenciju da budu impulzivni te \u010desto pokazuju nedostatak osje\u0107aja krivnje ili kajanja za svoje postupke i ne moraju nu\u017eno u dimenziji emocionalne stabilnosti biti pozicionirani nisko.<\/p>\n\n\n\n
- \n
- Narcizam:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Narcisi se \u010desto percipiraju kao emocionalno nestabilni, ali u druga\u010dijem smislu nego kod psihopata. Oni su \u010desto vrlo osjetljivi na samo\u0107u, gdje je njihova emocionalna stabilnost ugro\u017eena kada im se ne pridaje dovoljna pa\u017enja ili kada se njihova grandiozna slika o njima samima dovede u pitanje.<\/p>\n\n\n
\n![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Narcizam.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nKada govorimo o savjesnosti, situacija isto mo\u017ee biti druga\u010dija.<\/p>\n\n\n\n
- \n
- Psihopatija:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Psihopate obi\u010dno imaju nisku razinu savjesnosti. To zna\u010di da im je te\u0161ko odr\u017eavati strukturu u svom \u017eivotu, iako to \u017eele te da su impulzivni i ne pokazuju sna\u017ean osje\u0107aj odgovornosti prema drugima. Zbog poku\u0161aja odr\u017eavanja strukture u svom \u017eivotu, savjesnost im \u010dak mo\u017ee biti i visoka (ali prema sebi).<\/p>\n\n\n\n
- \n
- Narcizam:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Ovdje tako\u0111er mo\u017ee biti varijacija. Neki narcisi mogu pokazivati visoku razinu savjesnosti u smislu da \u017eele postizati visoke ciljeve i biti uspje\u0161ni, dok drugi, s obzirom na svoju grandioznu sliku o sebi, mo\u017eda ne pokazuju toliko pa\u017enje organizaciji i odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n
I naravno, sve ovo se odnosi na jedan jednini uvjet, a to je da su na pitanja u sklopu BIG5, koja su samoprocjenska odgovarali to\u010dno \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje autora Paulhusa i Williamsa (2002) analiziralo je prisutnost crta li\u010dnosti mra\u010dne trijade u odnosu na dimenzije BIG5 modela li\u010dnosti. Makijavelizam, narcizam i psihopatija pokazuju umjerene do visoke me\u0111usobne korelacije (0.25 do 0.50), dok je jedina zna\u010dajna povezanost s BIG5 modelom li\u010dnosti bila negativna korelacija izme\u0111u crte ugodnosti i crta mra\u010dne trijade (od -0.25 do -0.47).<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, istra\u017eivanje Murisa i suradnika (2017) repliciralo je izvorne rezultate, otkrivaju\u0107i prosje\u010dne interkorelacije crta mra\u010dne trijade od umjerenih do visokih. Narcizam i makijavelizam koreliraju u prosjeku 0.34, narcizam i psihopatija 0.38, a makijavelizam i psihopatija 0.58. Korelacije s ugodno\u0161\u0107u kre\u0107u se od -0.21 do -0.46. \u0160to se ti\u010de BIG5 modela li\u010dnosti, narcizam pozitivno korelira s ekstraverzijom, dok postoji manja negativna povezanost makijavelizma i psihopatije sa savjesno\u0161\u0107u. Osobe s obilje\u017ejima mra\u010dne trijade prosje\u010dno su manje ugodne i savjesne od ostatka populacije.<\/p>\n\n\n\n
Neki noviji radovi koriste HEXACO model li\u010dnosti s dodatnom dimenzijom iskrenost\/poniznost. Prosje\u010dne korelacije crta mra\u010dne trijade s ovom dimenzijom iznose od -0.41 do -0.61, ukazuju\u0107i na to da su osobe s izra\u017eenim crta mra\u010dne trijade manje iskrene, po\u0161tene i skromne, te sklone pohlepi u usporedbi s prosjekom populacije.<\/p>\n\n\n\n
Intervju<\/h2>\n\n\n\n
Bilo kako bilo BIG5 nam ne mo\u017ee biti samostalni pokazatelj toga koliko je neka osoba visoko ili nisko u spektru mra\u010dne trijade li\u010dnost, ali mo\u017ee ukazivati na oprez tijekom vo\u0111enja intervjua.<\/strong><\/p>\n\n\n
\n![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Intervju.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nPrije nego krenem dalje zadr\u017eati \u0107u se na rije\u010di anksioznost odnosno tjeskoba. Naime, osobe s ni\u017eim rezultatima emocionalne stabilnosti odnosno sklonosti neuroticizmu, \u010de\u0161\u0107e mogu biti anksiozne odnosno imati osje\u0107aj tjeskobe.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d “tjeskoba” \u010desto se koristi kao sinonim za “anksioznost”. Oba izraza opisuju psihi\u010dko stanje koje obuhva\u0107a osje\u0107aj zabrinutosti, straha, nervoze ili napetosti. Anksioznost mo\u017ee imati razli\u010dite razine ozbiljnosti, od bla\u017eih osje\u0107aja tjeskobe do ozbiljnijih anksioznih poreme\u0107aja. U op\u0107em govoru, ovi izrazi se \u010desto koriste kao sinonimi, a \u00a0kako bi se opisale sli\u010dne emocionalne reakcije odnosno stanja povezana s budu\u0107im\u00a0 potencijalno stresnim situacijama.<\/p>\n\n\n\n
Odsutnost tjeskobe tijekom razgovora za posao mo\u017ee ukazivati na mra\u010dnu osobnost.<\/p>\n\n\n\n
Kandidati s mra\u010dnim stranama li\u010dnosti, konkretno narcizmom i psihopatijom, vrlo su malo vjerojatni da \u0107e pokazati znakove tjeskobe tijekom razgovora za posao; zapravo, obi\u010dno se predstavljaju kao vrlo ugodni u situacijama visokog stresa gdje su u sredi\u0161tu pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n
Situacije poput razgovora za posao ne bi trebale biti do\u017eivljavane kao one koje ne nose odre\u0111enu koli\u010dinu stresa te opisati takvog kandidata kao osobu s “izvrsnom sposobno\u0161\u0107u upravljanja emocijama” ili “dobrim upravljanjem stresom”, jer to mo\u017ee biti ba\u0161 pogre\u0161no.<\/p>\n\n\n\n
Prilikom razgovora za menad\u017eerske pozicije, preveliko samopouzdanje i miran stav \u010desto se zamjenjuju za dobre vje\u0161tine vo\u0111enja i to nu\u017eno ne mora voditi ka dobrom lideru.<\/p>\n\n\n\n
Iako upravljanje vlastitim emocijama mo\u017eemo predstaviti kao dobru vje\u0161tinu upravljanja ljudima, odsutnost emocija nije znak dobrog liderstva.<\/p>\n\n\n\n
Dobri lideri trebaju emocije kako bi se povezali sa zaposlenicima.<\/p>\n\n\n\n
Pokazivanje znakova stresa i tjeskobe tijekom razgovora za posao nije znak slabosti, to je znak normalne ljudske reakcije na situaciju visokog stresa.<\/p>\n\n\n\n
Osobe sa tamnim stranama li\u010dnosti ne mogu do\u017eivjeti mnoge ljudske emocije.<\/p>\n\n\n\n
Na \u017ealost, Istra\u017eivanja su pokazala sna\u017enu pozitivnu pristranost prema kandidatima koji ne pokazuju znakove stresa ili tjeskobe tijekom razgovora.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Kombinacija karizmati\u010dnosti, grandioznih obe\u0107anja, sposobnosti samo promocije te vrlo niske tjeskobe tijekom intervjua, zatim nedostatak empatije, skromnosti i iskrenosti ne bi trebala ukazivati na ne\u0161to super cool.<\/p>\n\n\n\n
Takve kandidate ne treba do\u017eivljavati kao uspje\u0161nije i pripisati im \u00a0vjerojatniji uspjeh.<\/p>\n\n\n\n
Preferiranje kandidata koji ostaju strogo mirni i strogo kontrolirani tijekom razgovora za posao pove\u0107ava rizik od zapo\u0161ljavanja osobe s mra\u010dnom stranom li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n
I zato, strukturirani razgovori koriste\u0107i pitanja zasnovana na pro\u0161lim pona\u0161anjima i procjenjuju\u0107i kompetencije povezane s pozicijom, pomo\u0107i \u0107e nam smanjiti pristranosti na koje su nas naveli kandidati s mra\u010dnim crtama li\u010dnosti, jer\u2026 nemojmo zaboraviti na manipulativnost.<\/p>\n\n\n\n
Strukturirani intervju<\/h2>\n\n\n\n
- \n
- “Mo\u017eete li opisati situaciju u kojoj ste morali prilagoditi svoj pristup radu kako biste postigli ciljeve tima? Kako ste identificirali potrebu za promjenom i kako je va\u0161 doprinos pridonio uspjehu projekta?”<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Ovo pitanje cilja na procjenu prilagodljivosti, inicijative i doprinosa kandidata timskim ciljevima. Kandidat bi trebao prenijeti konkretno iskustvo te opisati svoju sposobnost prilago\u0111avanja promjenama i uspje\u0161nog timskog rada.<\/p>\n\n\n\n
- \n
- “Recite nam o ne\u0161to o situaciji kada ste morali upravljati konfliktnom situacijom me\u0111u \u010dlanovima tima. Kako ste identificirali izvor konflikta, i koje korake ste poduzeli kako biste ga rije\u0161ili i o\u010duvali anga\u017eiranost i produktivnost tima?”<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Ovo pitanje istra\u017euje vje\u0161tine rje\u0161avanja konflikata, komunikacije i vo\u0111enja tima. Kandidat bi trebao pru\u017eiti primjer situacije u kojoj se suo\u010dio s konfliktom te opisati svoj pristup rje\u0161avanju problema i izgradnji pozitivnog radnog okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n
Kroz ovakva pitanja, strukturirani intervju omogu\u0107uje procjenu stvarnih postignu\u0107a, pona\u0161anja i kompetencija kandidata, poma\u017eu\u0107i rekruterima donijeti informirane odluke o zapo\u0161ljavanju bez obzira na eventualne pristranosti (koje imamo).<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kod zapo\u0161ljavanja neki \u0107e se rekruteri koristiti samo tehnikom polu strukturiranog ili strukturiranog intrevjua, neki \u0107e se odlu\u010diti i za psihometrijsku procjenu prije samog intervju. Osobno bih preferirao i psihometrijsku procjenu, ali i jedna i druga je odluka u redu, ako je donesena kao informirana odluka. Oni koji \u0107e se osloniti i na psihometrijsko testiranje, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13008,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-13006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13006"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13011,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13006\/revisions\/13011"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
- “Recite nam o ne\u0161to o situaciji kada ste morali upravljati konfliktnom situacijom me\u0111u \u010dlanovima tima. Kako ste identificirali izvor konflikta, i koje korake ste poduzeli kako biste ga rije\u0161ili i o\u010duvali anga\u017eiranost i produktivnost tima?”<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
- “Mo\u017eete li opisati situaciju u kojoj ste morali prilagoditi svoj pristup radu kako biste postigli ciljeve tima? Kako ste identificirali potrebu za promjenom i kako je va\u0161 doprinos pridonio uspjehu projekta?”<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
- Narcizam:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
- Psihopatija:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
- Narcizam:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
- Psihopatija:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
- Psihopatija: Nedostatak Empatije i impulzivnost<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
- Narcizam: Grandioznost i dominantnost<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n