{"id":12996,"date":"2023-10-10T00:00:00","date_gmt":"2023-10-09T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/oceanovih-115\/"},"modified":"2025-10-20T12:40:59","modified_gmt":"2025-10-20T11:40:59","slug":"oceanovih-115","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/oceanovih-115\/","title":{"rendered":"Oceanovih 11(5)"},"content":{"rendered":"

Sje\u0107ate li se legendarnog filma Ocean’s Eleven<\/em>? Ekipa iz tog filma ima svoje jedinstvene karakteristike i dinamiku. Sli\u010dno tome, u psihometriji, postoji pet klju\u010dnih osobina koje zajedno tvore Model velike petorke, poznat kao BIG5. Ove dimenzije li\u010dnosti, koje \u010dine akronim OCEAN ili CANOE, poma\u017eu nam razumjeti sebe i druge na dublji na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

U principu ne volim pisati o psihometriji jer je to prilika da se uvijek ne\u0161to izvadi iz konteksta, no s obzirom da je ovaj test \u010desto dostupan i na Internetu i da ga ljudi poku\u0161avaju rije\u0161iti kao pripremu za razgovor za posao, \u010dinilo mi se dobro objasniti neke detalje, umjesto ostaviti da ostane nerazja\u0161njeno.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

BIG5, BFI, Model velike petorke \u00a0trenutno je najvi\u0161e prihva\u0107ena teorija osobnosti odnosno instrument u psihometriji. Odnosi se na pet dimenzija koje ocrtavaju na\u0161u narav odnosno karakter, poznatih po akronimu OCEAN<\/strong> ili CANOE.<\/p>\n\n\n\n

Pojednostavljeno, svaka od tih osobina obilje\u017eava na\u0161 kognitivni dio i \u201egovori\u201c o tome kako razmi\u0161ljamo i na\u0161e pona\u0161anje te \u201egovori\u201c kako djelujemo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Redom, to su:<\/p>\n\n\n\n

  1. Conscientiousness<\/strong> (Savjesnost) \u2013 impulzivan vs. discipliniran, pa\u017eljiv odnosno koliko je osoba usmjerena ka cilju, uporna i organizirana.<\/li>
  2. Agreeableness<\/strong> (Ugodnost) \u2013 sumnji\u010dav, nekooperativan vs. povjerljiv, suradljiv odnosno koliko osoba stavlja tu\u0111e interese i potrebe ispred vlastitih.<\/li>
  3. Neuroticism<\/strong> (Neuroti\u010dnost) \u2013 smiren, samopouzdan vs. zabrinut, pesimisti\u010dan odnosno koliko je osoba osjetljiva na stres i koliko dobro se nosi s negativnim emocijama.<\/li>
  4. Openness to Experience<\/strong> (Otvorenost prema iskustvu) \u2013 preferira rutinu, prakti\u010dnost vs. ma\u0161tovit, spontan odnosno koliko je osoba otvorena ka novim idejama i iskustvima.<\/li>
  5. Extraversion<\/strong> (Ekstraverzija) \u2013 rezerviran, promi\u0161ljen vs. dru\u0161tven.<\/li><\/ol>\n\n\n\n

    BIG5 ostaje relativno stabilan ve\u0107i dio \u017eivota osobe, no zna\u010dajno je podlo\u017ean utjecaju genetike i okoline, s procijenjenom nasljedno\u0161\u0107u od 50%. Tako\u0111er, ovi faktori predvi\u0111aju odre\u0111ene va\u017ene \u017eivotne ishode kao \u0161to su obrazovanje i zdravlje<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    BIG5 ispitanike rangira na skali izme\u0111u dvije krajnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Na primjer, prilikom mjerenja ekstraverzije, osoba ne\u0107e biti svrstana u potpuno ekstrovertnu ili introvertnu dimenziju, ve\u0107 \u0107e biti smje\u0161tena na skali koja odre\u0111uje njezinu razinu ekstraverzije.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Rangiranjem pojedinaca na skali omogu\u0107ava u\u010dinkovito mjerenje individualnih razlika u li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Savjesnost (Conscientiousness)<\/h2>\n\n\n\n

    Savjesnost opisuje sposobnost osobe da regulira kontrolu impulsa kako bi se uklju\u010dila u odre\u0111ene aktivnosti. Ona mjeri elemente kao \u0161to su kontrola, inhibicija i dosljednost u pona\u0161anju.<\/p>\n\n\n\n

    Osobe koje su procijenjene kao visoko savjesne<\/strong> \u010desto \u0107e se opisati kao kompetentne, organizirane, odgovorne, orijentirane na detalje, samodisciplinirane i orijentirane na cilj.<\/p>\n\n\n\n

    S druge strane, ispitanici kod kojih se nisko procijeni savjesnost mogu imati problema s kontrolom impulsa, \u0161to dovodi do te\u0161ko\u0107a u ispunjavanju zadataka i postizanju ciljeva. Skloniji su \u201eumjetni\u010dkom pristupu\u201c i mo\u017eda ne vole previ\u0161e strukture u \u017eivotu. Tako\u0111er su skloniji impulzivnom i nepa\u017eljivom pona\u0161anju.<\/p>\n\n\n\n

    Ugodnost (Agreeableness)<\/h2>\n\n\n\n

    Ugodnost se odnosi na na\u010din na koji ispitanici tretiraju druge osobe odnosno odnose s drugim osobama. Za razliku od ekstraverzije koja se sastoji od potrebe za dru\u0161tvom, ugodnost se usredoto\u010duje na orijentaciju i interakciju s drugima.<\/p>\n\n\n\n

    Osobe koje imaju visoku ugodnost opisuju se kao osje\u0107ajne, povjerljive i omiljene. Osjetljive su na potrebe drugih i poma\u017eu i sura\u0111uju s drugima. Ljudi ih smatraju pouzdanim i altruisti\u010dnim. \u010cesto skromnima i empati\u010dnima.<\/p>\n\n\n\n

    S druge strane, osobe koje imaju nisku ugodnost mogu biti percipirane kao sumnji\u010dave, manipulativne i nesuradljive. Mogu biti antagonisti\u010dke u interakciji s drugima, \u0161to ih mo\u017ee \u010dini manje omiljenima i manje pouzdanima me\u0111u dru\u0161tvom odnosno suradnicima. \u010cesto su manje empati\u010dne.<\/p>\n\n\n\n

    Ekstraverzija (Extraversion)<\/h2>\n\n\n\n

    Osobe koje imaju visoko izra\u017eenu ekstraverziju opisuju se kao asertivne, dru\u0161tvene, sklonije zabavi i izlascima, te otvorene. One u\u017eivaju u dru\u0161tvenim situacijama i osje\u0107aju se ugodno izra\u017eavaju\u0107i svoje mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n

    Osobe niske ekstraverzije \u010desto se nazivaju introvertima. Oni su skloniji rezerviranosti i ti\u0161ini. Preferiraju slu\u0161anje drugih umjesto da budu u centru pa\u017enje. Introverti \u010desto trebaju periode samo\u0107e kako bi povratili snagu s obzirom da im u\u010destvovanje u dru\u0161tvenim doga\u0111ajima mo\u017ee biti vrlo iscrpljuju\u0107e. Va\u017eno je napomenuti da introverti, ne nu\u017eno ne vole dru\u0161tvena doga\u0111anja, ve\u0107 ih smatraju iscrpljuju\u0107im.<\/p>\n\n\n\n

    Otvorenost prema iskustvu (Openness to Experience)<\/h2>\n\n\n\n

    Otvorenost prema iskustvu odnosi se na spremnost osobe da isproba nove stvari te da se uklju\u010di u ma\u0161tovite i intelektualno izazovne aktivnosti. To uklju\u010duje sposobnost “razmi\u0161ljanja izvan okvira”.<\/p>\n\n\n\n

    Osobe s visokom procjenom otvorenosti prema iskustvu percipiraju se kao kreativne i umjetni\u010dke. Preferiraju raznolikost i cijene neovisnost. Radoznale su, vole putovati i u\u010diti nove stvari.<\/p>\n\n\n\n

    Ljudi s niskom procjenom otvorenosti prema iskustvu preferiraju rutinu. Ne osje\u0107aju se ugodno s promjenama i isprobavanjem novih stvari, te preferiraju poznato nad nepoznatim. Budu\u0107i da su uglavnom prakti\u010dari<\/em>, \u010desto im je te\u0161ko razmi\u0161ljati kreativno ili apstraktno.<\/p>\n\n\n\n

    Neuroti\u010dnost (Neuroticism)<\/h2>\n\n\n\n

    Neuroti\u010dnost opisuje op\u0107u emocionalnu stabilnost osobe i na\u010din na koji percipira svijet. Uzima u obzir vjerojatnost da osoba interpretira doga\u0111aje kao prijetnju ili te\u0161ko\u0107e, kao i sklonost do\u017eivljavanju negativnih emocija.<\/p>\n\n\n\n

    Osobe koje imaju visoko ocijenjenu neuroti\u010dnost \u010desto se osje\u0107aju anksioznima, nesigurnima te su skloni \u017ealiti sami sebe. \u010cesto su percipirane kao osobe promjenjivog raspolo\u017eenja. Skloni su prekomjernoj tuzi i niskom samopouzdanju.<\/p>\n\n\n\n

    Osobe niske neuroti\u010dnost vi\u0161e su smirene, osje\u0107aju sigurnosti i vi\u0161e su zadovoljne same sobom. Manje ih se percipira kao anksiozne i promjenjivog raspolo\u017eenja. Takve osobe su vi\u0161e samopouzdane i otpornije na stres.<\/p>\n\n\n\n

    Na kraju<\/h2>\n\n\n\n

    Osjetiti se slabim, mo\u017ee biti neugodno. Osje\u0107ati se psihi\u010dki slabim i ranjivim je vrlo neugodno. Me\u0111utim, u na\u0161em dru\u0161tvu usmjerenom na postignu\u0107a, to nije uvijek lako (drugoj strani) razumjeti.<\/p>\n\n\n\n

    No, moramo biti svjesni da su situacije pokretane emocijama poput straha, neizvjesnosti ili tuge dio svakodnevnog \u017eivota, a upravo je to ono \u0161to nas \u010dini mentalno slabima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Samorefleksija nam mo\u017ee pomo\u0107i da shvatimo svoju vlastitu ranjivost, a BIG5 mo\u017ee pomo\u0107i na\u0161im liderima da nas bolje razumiju.<\/p>\n\n\n\n

    Kada govorimo o samorefleksiji i samosvijesti u kontekstu do\u017eivljenih slabosti, tako\u0111er mo\u017eemo razmi\u0161ljati o dva klju\u010dna koraka:<\/p>\n\n\n\n

    • Samoregulaciji: Kako se mo\u017eemo smiriti i utje\u0161iti? Kako se mo\u017eemo potaknuti da povratimo unutarnju snagu?<\/li>
    • Samorazotkrivanju: Kome vjerujemo kada su u pitanju na\u0161i osje\u0107aji? Kome da se otvorimo odnosno obratimo?<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      I tu dolazi do izra\u017eaja psiholo\u0161ka sigurnost: mo\u017ee li organizacija biti mjesto gdje ja mogu biti ja? Ili je rizik za autenti\u010dnost jednostavno prevelik, danas kada svi tra\u017ee autenti\u010dnost?<\/p>\n\n\n\n

      I zato, psihometrijske procjene nemaju to\u010dne i neto\u010dne odgovore, one govore kako razmi\u0161ljamo i kako djelujemo, one su put za bolje me\u0111usobno razumijevanje i zadr\u017eavanje zaposlenika.<\/strong> Naravno, ako se to \u017eeli\u2026<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Sje\u0107ate li se legendarnog filma Ocean’s Eleven? Ekipa iz tog filma ima svoje jedinstvene karakteristike i dinamiku. Sli\u010dno tome, u psihometriji, postoji pet klju\u010dnih osobina koje zajedno tvore Model velike petorke, poznat kao BIG5. Ove dimenzije li\u010dnosti, koje \u010dine akronim OCEAN ili CANOE, poma\u017eu nam razumjeti sebe i druge na dublji na\u010din. U principu ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12997,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12996","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12996"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12996\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12999,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12996\/revisions\/12999"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12997"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}