{"id":12983,"date":"2023-08-18T00:00:00","date_gmt":"2023-08-17T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/otkrivanje-psihopatologije\/"},"modified":"2025-10-20T12:40:59","modified_gmt":"2025-10-20T11:40:59","slug":"otkrivanje-psihopatologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/otkrivanje-psihopatologije\/","title":{"rendered":"Otkrivanje psihopatologije"},"content":{"rendered":"

U suvremenom poslovnom svijetu, procjena osobnosti i karakteristika postala je neizostavan aspekt u procesu selekcije, zapo\u0161ljavanja i razvoja zaposlenika. Prepoznavanje i razumijevanje razli\u010ditih osobina li\u010dnosti, kao i mogu\u0107ih poreme\u0107aja, igra klju\u010dnu ulogu u stvaranju produktivnih timova, uspje\u0161nom upravljanju i ostvarivanju organizacijskih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto \u0107emo povr\u0161no, uglavnom neargumentirano nekome \u201ezalijepiti\u201c etiketu narcisa, psihopate ili sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, narcizam nije nu\u017eno isto \u0161to i narcisoidni poreme\u0107aj li\u010dnosti. Odre\u0111eni stupanj narcizma prisutan je kod ve\u0107ine ljudi, no kada te karakteristike postanu ekstremne i naru\u0161avaju svakodnevno funkcioniranje pojedinca i odnose s drugima, tada se mo\u017ee govoriti i poreme\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n

U poslovnom okru\u017eenju, osobe s izra\u017eenim narcisoidnim karakteristikama mogu biti iznimno ambiciozne i produktivne, ali isto tako mogu stvarati nesuglasice, naru\u0161avati timsku dinamiku i ote\u017eavati suradnju zbog svoje preokupacije vlastitim potrebama i nedostatkom empatije.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

No, da li je netko narcis ili ima narcisoidni poreme\u0107aj, te\u0161ko je zaklju\u010diti kroz intervju pri \u010demu je vrlo bitna ravnote\u017ea i razumijevanje kako se te osobine mogu manifestirati te kako njima upravljati unutar organizacije.<\/p>\n\n\n\n

Je li netko psihopat ili nije, kompleksno je pitanje isto tako kako je i psihopatija kompleksan koncept iz podru\u010dja psihologije i psihijatrije. Rije\u010d psihopatija obi\u010dno se koristi za opisivanje skupa osobina, obrazaca pona\u0161anja i dru\u0161tvenih odnosa koji se \u010desto povezuju s nedostatkom empatije, osje\u0107aja krivnje, impulzivnosti, manipulativnosti i smanjenih mogu\u0107nosti za formiranje dubokih emocionalnih veza s drugima.<\/p>\n\n\n\n

Psihopatija nije slu\u017ebeni dijagnosti\u010dki entitet u ve\u0107ini dijagnosti\u010dkih priru\u010dnika kao \u0161to je DSM-5 (Dijagnosti\u010dki i statisti\u010dki priru\u010dnik za mentalne poreme\u0107aje) koji se koristi za klasifikaciju mentalnih poreme\u0107aja. Umjesto toga, koncept psihopatije \u010desto se povezuje s poreme\u0107ajem osobnosti poznatim kao antisocijalni poreme\u0107aj li\u010dnosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ima li netko antisocijalni poreme\u0107aj li\u010dnosti te\u0161ko je tako\u0111er utvrditi kroz intervju, ali moramo priznati da bi bilo po\u017eeljno znati imali ga neka osoba pogotovo ako se prijavila za neko bitnije, zahtjevnije ili \u201evi\u0161e\u201c mjesto u na\u0161oj tvrtki.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Nedostatak suosje\u0107anja i moralnih na\u010dela, smanjeni strah od posljedica ili impulzivno i riskantno pona\u0161anje te\u0161ko \u0107emo otkriti kod osobe s antisocijalnim poreme\u0107ajem i to upravo zbog njihove dominantne crte osobnosti, manipulativnosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sklonost kockanju, kla\u0111enju i sli\u010dno bilo bi dobro znati postoji li kod odre\u0111ene osobe pogotovo ako radi s novcima. Me\u0111utim, kla\u0111enje i kockanje su oblici pona\u0161anja koji se \u010desto povezuju s problemati\u010dnim ili patolo\u0161kim kori\u0161tenjem, ali nisu nu\u017eno uvijek dio psihopatologije u smislu klini\u010dkih dijagnoza. Tako\u0111er, va\u017eno je razlikovati problemati\u010dno kla\u0111enje od onog \u201erekreativnog\u201c kla\u0111enja koje se mo\u017ee smatrati \u010dak i dru\u0161tveno prihvatljivim pona\u0161anjem. No, ono \u0161to je sigurno, problemati\u010dno kla\u0111enje ili kockanje \u010desto se povezuje s poreme\u0107ajem kontrole impulsa.<\/p>\n\n\n\n

Bitno je za re\u0107i da povezanost izme\u0111u problemati\u010dnog kla\u0111enja, kockanja i poreme\u0107aja kontrole impulsa ne zna\u010di nu\u017eno da svaka osoba koja se bavi kla\u0111enjem ili kockanjem ima ovaj poreme\u0107aj.<\/p><\/blockquote>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Poreme\u0107aj kontrole impulsa je dio kategorije mentalnih poreme\u0107aja poznate kao “Poreme\u0107aji kontrole impulsa i ovisnosti bez upotrebe tvari” (eng. Impulse Control Disorders and Non-Substance Addictions) u Dijagnosti\u010dkom i statisti\u010dkom priru\u010dniku za mentalne poreme\u0107aje (DSM-5).<\/p>\n\n\n\n

Ova kategorija uklju\u010duje poreme\u0107aje koji karakteriziraju te\u0161ko\u0107e u kontroliranju impulzivnih i destruktivnih pona\u0161anja, bez potrebe za upotrebom tvari kao \u0161to su alkohol ili droge. To su problemi koji se manifestiraju kao nagle i te\u0161ko kontrolirane impulse koje osoba osje\u0107a i koje mo\u017ee rezultirati problemati\u010dnim pona\u0161anjem. \u010cine ga:<\/p>\n\n\n\n

  • Poreme\u0107aj kla\u0111enja<\/li>
  • Poreme\u0107aj \u201efrkanja\u201c kose, grickanja noktiju<\/li>
  • Ponavljaju\u0107e metode impulzivnog i agresivnog pona\u0161anja \u2026<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Kroz razli\u010dite psihometrijske testove, \u010desto \u0107emo procjenjivati neuroticizam.\u00a0 <\/strong>Neuroticizam se odnosi na dimenziju li\u010dnosti koja obuhva\u0107a tendenciju osobe da do\u017eivljava negativne emocije, kao \u0161to su anksioznost, depresija, strah i nesigurnost. On je jedna od pet glavnih dimenzija li\u010dnosti u tzv. Big Five.<\/p>\n\n\n\n

    Me\u0111utim, ostalo nam je puno toga za znati o osobi, pogotovo za odre\u0111ena radna mjesta kao \u0161to je informacijska sigurnost, op\u0107enito rad s podacima, financijskim instrumentima ili o B, B-1 voditeljima i sl.<\/p>\n\n\n\n

    Anksiozni poreme\u0107aji, depresivni poreme\u0107aji, bipolarni poreme\u0107aji, poreme\u0107aji osobnosti, poreme\u0107aji uzrokovani supstancama, poreme\u0107aji povezani s tjeskobom, antisocijalni poreme\u0107aji \u2026. Sve su to crte li\u010dnosti koje danas mo\u017eemo (i mi \ud83d\ude42 <\/strong>) otkriti kroz gejmificirane procjene.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Na kraju, jasno je da procjena osobnosti i karakteristika predstavlja izazovan zadatak u poslovnom svijetu. Razumijevanje raznolikosti osobina, potencijalnih poreme\u0107aja i njihovog utjecaja na radno okru\u017eenje mo\u017ee znatno doprinijeti efikasnosti i harmoniji timova. No, nu\u017eno je naglasiti da precizna dijagnoza i tuma\u010denje zahtijeva duboko stru\u010dno znanje, a povr\u0161ne ocjene mogu dovesti do nepo\u017eeljnih rezultata.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Kroz inovativne pristupe kao \u0161to su gejmificirane procjene, organizacije mogu dodatno obogatiti svoj pristup razumijevanju osobnosti i time stvoriti okru\u017eenje koje poti\u010de rast, produktivnost i me\u0111usobno razumijevanje. Kona\u010dno, pravilna procjena osobina li\u010dnosti pridonosi izgradnji sna\u017enih i dinami\u010dnih timova te ostvarivanju odr\u017eivog uspjeha u poslovanju.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U suvremenom poslovnom svijetu, procjena osobnosti i karakteristika postala je neizostavan aspekt u procesu selekcije, zapo\u0161ljavanja i razvoja zaposlenika. Prepoznavanje i razumijevanje razli\u010ditih osobina li\u010dnosti, kao i mogu\u0107ih poreme\u0107aja, igra klju\u010dnu ulogu u stvaranju produktivnih timova, uspje\u0161nom upravljanju i ostvarivanju organizacijskih ciljeva. \u010cesto \u0107emo povr\u0161no, uglavnom neargumentirano nekome \u201ezalijepiti\u201c etiketu narcisa, psihopate ili sli\u010dno. Me\u0111utim, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12988,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12983"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12987,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12983\/revisions\/12987"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}