{"id":12957,"date":"2023-06-29T00:00:00","date_gmt":"2023-06-28T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/laz-i-povjerenje-u-poslovnom-okruzenju\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:00","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:00","slug":"laz-i-povjerenje-u-poslovnom-okruzenju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/laz-i-povjerenje-u-poslovnom-okruzenju\/","title":{"rendered":"La\u017e i povjerenje u poslovnom okru\u017eenju"},"content":{"rendered":"

“\u017divimo u svijetu gdje je izgled va\u017eniji od pameti, svadbe bitnije od ljubavi, a sahrana od pokojnika, \u017eivimo u kulturi ambala\u017ee koja prezire svoj sadr\u017eaj, zaglavljeni smo u generaciji gdje je vjernost tetova\u017ea, la\u017e nova istina, a ljubav samo citat, sve je instant, nema konteksta, sve je lajk.”<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Ova izjava poslu\u017eila mi je za ilustraciju dru\u0161tvene klime i vrijednosti koje mogu utjecati na percepciju i prihva\u0107anje la\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, \u010dinjenica je da danas dru\u0161tvo sve vi\u0161e stavlja naglasak na formu i privid, a manje na istinu, autenti\u010dnost i dublje vrijednosti, \u0161to definitivno mo\u017ee rezultirati gubitkom povjerenja me\u0111u ljudima.<\/p>\n\n\n\n

Posljedi\u010dno, nedostatak vjere u iskrenost drugih dovesti \u0107e nas do skepti\u010dnosti, sumnji\u010davosti i manjka povjerenja.<\/p>\n\n\n\n

Sve je postalo instant, bez konteksta, i sve se mjeri lajkovima. U takvom dru\u0161tvu, povjerenje se suo\u010dava s izazovima. La\u017e postaje sveprisutna, a gubitak povjerenja postaje bolan. No, za\u0161to nas la\u017ei navi\u0161e poga\u0111aju kada dolaze od osoba koje volimo? Kako psihologija obja\u0161njava povezanost izme\u0111u psihopatologije i la\u017ei? Kako se la\u017ei manifestiraju na poslu i kako psiholozi mogu pomo\u0107i u otkrivanju istih?<\/p>\n\n\n\n

Povjerenje je temeljni element me\u0111uljudskih odnosa, a la\u017ei imaju mo\u0107 ozbiljno naru\u0161iti tu vezu. Neovisno radilo se o poslovnoj ili bilo kojem drugom obliku veze. U svijetu gdje je la\u017e postala \u0161iroko rasprostranjena, va\u017eno je osvijestiti njene posljedice i pru\u017eiti podr\u0161ku obnovi povjerenja. Kroz razumijevanje psiholo\u0161kih aspekata la\u017ei, kao \u0161to su motivacija, manipulacija i gubitak povjerenja, mo\u017eemo bolje shvatiti njihov utjecaj na na\u0161e emocije i me\u0111usobne odnose.<\/p>\n\n\n\n

Povjerenje<\/h2>\n\n\n\n

U podru\u010dju psihologije, povjerenje se definira kao osje\u0107aj sigurnosti, vjere i o\u010dekivanja da \u0107e druga osoba ili skupina ispuniti na\u0161a o\u010dekivanja, biti iskrena, pouzdana i postupati u skladu s na\u0161im interesima i vrijednostima. To je emocionalni i kognitivni stav koji se temelji na uvjerenju da \u0107e druga strana djelovati na na\u010din koji je pozitivan i koristan za nas.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Povjerenje uklju\u010duje vjerovanje da su nam namjere druge osobe iskrene i da \u0107e se pridr\u017eavati dogovorenih normi ili vrijednosti. Osim toga, povjerenje obuhva\u0107a o\u010dekivanje da \u0107e druga strana obavljati svoje obaveze i da \u0107e nas podr\u017eati u potrebnim situacijama. Povjerenje mo\u017ee biti usmjereno prema pojedincima, grupama, institucijama ili \u010dak prema apstraktnim konceptima kao \u0161to su povjerenje u sistem ili povjerenje u sebe.<\/p>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ki aspekti povjerenja uklju\u010duju procjenu rizika i vjerojatnosti da \u0107e druga strana ispuniti na\u0161a o\u010dekivanja. Osobe koje su sklone povjerenju obi\u010dno pretpostavljaju da su drugi ljudi dobronamjerni i pouzdani, dok osobe koje su manje sklone povjerenju mogu biti opreznije i skepti\u010dne prema drugima.<\/p>\n\n\n\n

Povjerenje se razvija kroz iskustva i interakcije s drugima. Kada se druga strana pokazuje kao pouzdana i ispunjava na\u0161a o\u010dekivanja, povjerenje se obi\u010dno ja\u010da. Me\u0111utim, povjerenje mo\u017ee biti naru\u0161eno ili izgubljeno ako druga strana iznevjeri na\u0161e povjerenje ili se pona\u0161a nepouzdano.<\/p>\n\n\n\n

Povjerenje nije samo emocionalni osje\u0107aj, ve\u0107 tako\u0111er ima va\u017ene dru\u0161tvene i ekonomske implikacije. Povjerenje je temelj za uspostavljanje suradnje, formiranje stabilnih odnosa, uspje\u0161no rje\u0161avanje konflikata i postizanje ciljeva u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

Povjerenje u psihologiji se odnosi na osje\u0107aj sigurnosti, vjere i o\u010dekivanja da \u0107e druga strana biti iskrena, pouzdana i djelovati u skladu s na\u0161im interesima i vrijednostima. Ono je temeljni element uspje\u0161nih interpersonalnih odnosa i klju\u010dan faktor za izgradnju dru\u0161tvene kohezije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Odnos la\u017ei i povjerenja<\/h2>\n\n\n\n

Psihologija prou\u010dava la\u017e kao slo\u017eeni fenomen koji uklju\u010duje kognitivne, emocionalne i socijalne procese.<\/p>\n\n\n\n

Kognitivno gledano, la\u017e uklju\u010duje svjesno odstupanje od istine i namjerno predstavljanje ne\u010dega \u0161to nije istinito. Osoba koja la\u017ee obi\u010dno je svjesna da iznosi la\u017ene informacije i svjesno odlu\u010duje obmanjivati druge.<\/p>\n\n\n\n

Emocionalno, mo\u017ee biti povezano s osje\u0107ajima poput krivnje, stida ili straha. Osoba koja la\u017ee mo\u017ee osje\u0107ati nelagodu zbog svjesnog odstupanja od istine i bojati se otkrivanja svoje la\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

Socijalno, la\u017e \u00a0je \u010desto povezano s interakcijama i odnosima me\u0111u ljudima. La\u017ei se mogu koristiti za manipulaciju drugima, postizanje vlastitih ciljeva, odr\u017eavanje dru\u0161tvene reputacije ili izbjegavanje kazne ili konflikta.<\/p>\n\n\n\n

Psihologija prou\u010dava razli\u010dite vrste la\u017ei, kao \u0161to su bijele la\u017ei (la\u017ei koje se iznose s dobrom namjerom, kako bi se za\u0161titila osoba ili izbjegao nepotreban konflikt) i patolo\u0161ke la\u017ei (la\u017ei koje su sustavne, \u010deste i duboko ukorijenjene u osobu koja ih iznosi).<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje la\u017ei u psihologiji uklju\u010duje prou\u010davanje motivacija za la\u017eiranje, procesa dono\u0161enja odluka vezanih za la\u017ei, detekciju la\u017ei, kao i posljedice la\u017ei na pojedince i njihove odnose s drugima.<\/p>\n\n\n\n

Odnos izme\u0111u la\u017ei i povjerenja je kompleksan i \u010desto se smatra da su me\u0111usobno suprotstavljeni. La\u017ei su \u010dinovi namjernog izno\u0161enja neistine, dok je povjerenje osje\u0107aj sigurnosti, vjere i o\u010dekivanja da druga osoba govori istinu ili \u0107e se pona\u0161ati na na\u010din koji je u skladu s na\u0161im interesima i vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n

Kada netko la\u017ee, to obi\u010dno dovodi do gubitka povjerenja u tu osobu. Ako nam netko la\u017ee, mi mo\u017eemo osjetiti izdaju, razo\u010daranje ili izgubiti vjeru u tu osobu. Povjerenje se temelji na iskrenosti i otvorenosti, dok la\u017ei stvaraju sumnju i mogu ugroziti osnovne temelje odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Povjerenje je klju\u010dno za zdravu i funkcionalnu interakciju me\u0111u ljudima. Poma\u017ee nam da se osje\u0107amo sigurno, oslonimo na druge i ostvarujemo dublje veze s drugima. Kada povjerenje postoji, olak\u0161ava se komunikacija, suradnja i rje\u0161avanje problema.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada la\u017ei postanu prisutne u odnosu, povjerenje se mo\u017ee poljuljati. Ponavljaju\u0107e la\u017ei mogu dovesti do potpunog gubitka povjerenja. Oporavak povjerenja mo\u017ee biti te\u017eak i zahtijeva iskrenost, otvorenost i vjerodostojnost od strane osobe koja je lagala.<\/p>\n\n\n\n

Uzajamno povjerenje i iskrenost klju\u010dni su za izgradnju sna\u017enih i zdravih veza. Izbjegavanje la\u017ei, otvorenost i iskrenost mogu pridonijeti ja\u010danju povjerenja me\u0111u ljudima i o\u010duvanju kvalitetnih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

La\u017e i motivacija<\/h2>\n\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

La\u017ei mogu biti motivirane razli\u010ditim \u010dimbenicima i ciljevima. Motivacija za laganje mo\u017ee varirati ovisno o kontekstu, situaciji i individualnim karakteristikama osobe. Ovo je nekoliko \u010destih motiva za laganje:<\/p>\n\n\n\n

  • Samoodr\u017eanje: Ljudi \u010desto la\u017eu kako bi za\u0161titili sebe od negativnih posljedica ili kazni. Na primjer, mogu lagati kako bi izbjegli ka\u017enjavanje, izbjegli odgovornost za ne\u0161to \u0161to su u\u010dinili ili za\u0161titili svoj ugled ili imovinu.<\/li>
  • Osobna korist: Neki ljudi la\u017eu kako bi postigli osobnu korist ili stekli prednost u odnosu na druge. To mo\u017ee uklju\u010divati la\u017eno predstavljanje svojih vje\u0161tina, postignu\u0107a ili kvalifikacija kako bi dobili posao, unapre\u0111enje ili neku drugu vrstu pogodnosti.<\/li>
  • Dru\u0161tvena prihva\u0107enost: Ponekad ljudi la\u017eu kako bi se uklopili u dru\u0161tvenu grupu ili izbjegli konflikte.<\/li>
  • Samopromocija: Ljudi \u010desto la\u017eu kako bi pobolj\u0161ali svoj imid\u017e ili stvorili povoljan dojam o sebi.<\/li>
  • Za\u0161tita drugih: Ponekad ljudi la\u017eu kako bi za\u0161titili ili pomogli drugima. Na primjer, mogu lagati kako bi za\u0161titili ne\u010diju tajnu ili privatnost ili kako bi izbjegli nanijeti \u0161tetu drugoj osobi.<\/li>
  • Manipulacija: La\u017ei se \u010desto koriste kao oblik manipulacije kako bi se postigao odre\u0111eni cilj. To mo\u017ee uklju\u010divati la\u017ena obe\u0107anja, prikrivanje informacija ili namjerno iskrivljavanje \u010dinjenica kako bi se drugi ljudi naveli na odre\u0111ene postupke ili odluke.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Manipulacija<\/h2>\n\n\n\n

    Manipulacija se u podru\u010dju psihologije opisuje kao namjerno kori\u0161tenje razli\u010ditih tehnika ili strategija kako bi se kontroliralo ili utjecalo na druge ljude s ciljem postizanja vlastitih ciljeva, \u010desto na \u0161tetu drugih. Manipulacija obi\u010dno uklju\u010duje iskori\u0161tavanje slabosti, emocionalnih ili kognitivnih ranjivosti drugih ljudi kako bi se postigao \u017eeljeni ishod.<\/p>\n\n\n\n

    Manipulacija mo\u017ee se javljati u razli\u010ditim oblicima, uklju\u010duju\u0107i emocionalnu manipulaciju, manipulaciju informacijama, dru\u0161tvenu manipulaciju i manipulaciju pona\u0161anjem. Neki primjeri manipulativnih tehnika uklju\u010duju prikrivanje informacija, la\u017eno prikazivanje, nametanje krivnje, prijetnje, ucjenu, iskori\u0161tavanje osje\u0107aja krivnje ili straha te kontrolu ili ograni\u010davanje pristupa resursima.<\/p>\n\n\n\n

    Manipulacija mo\u017ee imati \u0161tetne posljedice za \u017ertve, uklju\u010duju\u0107i gubitak povjerenja, smanjenje samopouzdanja, osje\u0107aj nemo\u0107i, emocionalne traume i o\u0161te\u0107ene odnose. Ovisno o kontekstu i namjeri manipulatora, manipulacija mo\u017ee biti usmjerena na pojedince, grupe ili \u010dak \u0161ire dru\u0161tvene kontekste.<\/strong><\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Psiholozi prou\u010davaju manipulaciju kako bi bolje razumjeli njezine mehanizme, motive i posljedice. To uklju\u010duje istra\u017eivanje razli\u010ditih faktora koji mogu doprinijeti manipulativnom pona\u0161anju, kao \u0161to su osobine manipulatora, dinamika odnosa, dru\u0161tveni kontekst i psiholo\u0161ke ranjivosti \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n

    Va\u017eno je razlikovati zdrave oblike utjecaja i manipulacije. Utjecaj se mo\u017ee odnositi na legitimno izra\u017eavanje stavova, poku\u0161aj uvjeravanja ili postizanja zajedni\u010dkog cilja, dok manipulacija obuhva\u0107a namjerno iskrivljavanje, zloupotrebu i kontrolu radi vlastite koristi na \u0161tetu drugih.<\/p>\n\n\n\n

    Prepoznavanje manipulacije i razumijevanje njezinih psiholo\u0161kih aspekata mo\u017ee biti korisno u smislu za\u0161tite od negativnih utjecaja i osiguravanja zdrave komunikacije i odnosa s drugima.<\/p>\n\n\n\n

    Manipulacija uklju\u010duje razli\u010dite mehanizme i tehnike koje manipulatori koriste kako bi kontrolirali ili utjecali na druge ljude. Ovo je nekoliko \u010destih mehanizama manipulacije:<\/p>\n\n\n\n

    • Iskrivljavanje informacija: Manipulatori \u010desto iskrivljuju ili selektivno iznose informacije kako bi stvorili odre\u0111enu sliku ili dojam koji odgovara njihovim ciljevima. To mo\u017ee uklju\u010divati skrivanje va\u017enih \u010dinjenica, prikrivanje negativnih aspekata ili la\u017eno predstavljanje situacija.<\/li>
    • Emocionalna manipulacija: Manipulatori \u010desto koriste emocionalne taktike kako bi iskoristili osje\u0107aje drugih ljudi i postigli svoje ciljeve. To mo\u017ee uklju\u010divati manipuliranje osje\u0107ajem krivnje, straha, sa\u017ealjenja ili ljubavi kako bi se izazvala \u017eeljena reakcija ili kontroliralo pona\u0161anje druge osobe.<\/li>
    • Izazivanje ovisnosti: Manipulatori ponekad namjerno stvaraju ovisnost kod drugih ljudi kako bi imali ve\u0107i utjecaj i kontrolu nad njima. To mo\u017ee uklju\u010divati stvaranje ovisnosti o manipulatoru za emocionalnu podr\u0161ku, potvrdu ili ispunjenje razli\u010ditih, uglavnom, emocionalnih potreba.<\/li>
    • Ispunjavanje ili uskra\u0107ivanje nagrade: Manipulatori mogu koristiti nagrade ili prijetnje uskra\u0107ivanjem nagrade kako bi kontrolirali pona\u0161anje drugih. To mo\u017ee uklju\u010divati obe\u0107avanje nagrade ili povlastica kao motivaciju za poslu\u0161nost ili prijetnju oduzimanjem nagrade ili ka\u017enjavanjem ako se ne postupa prema njihovim \u017eeljama.<\/li>
    • Izolacija: Manipulatori \u010desto nastoje izolirati svoje \u017ertve od podr\u0161ke drugih ljudi kako bi imali ve\u0107u kontrolu nad njima. To mo\u017ee uklju\u010divati ograni\u010davanje pristupa drugim ljudima, izazivanje nepovjerenja prema drugima ili stvaranje osje\u0107aja da su samo manipulator i \u017ertva jedini koji se brinu jedno o drugome.<\/li>
    • Krivnja i sramo\u0107enje: Manipulatori \u010desto koriste osje\u0107aj krivnje ili srama kako bi kontrolirali druge ljude. To mo\u017ee uklju\u010divati krivnju zbog nezadovoljenja manipulatorovih \u017eelja ili sramo\u0107enje zbog navodnih slabosti ili gre\u0161aka.<\/li>
    • Gaslighting: Gaslighting je oblik manipulacije u kojem manipulator namjerno izobli\u010dava ili iskrivljuje \u010dinjenice kako bi dovodio \u017ertvu u dvojbu o vlastitim percepcijama, sje\u0107anjima ili zdravom razumu. Ovo mo\u017ee dovesti \u017ertvu do osje\u0107aja nesigurnosti, zbunjenosti i sumnje u vlastitu percepciju.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Va\u017eno je biti svjestan mehanizama manipulacije kako bi smo prepoznali prepoznali i za\u0161titili sebe od potencijalnih manipulacija. Odr\u017eavanje zdravih granica, razvijanje kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i osvje\u0161\u0107ivanje vlastitih potreba i vrijednosti mo\u017ee pomo\u0107i u sprje\u010davanju manipulacije i odr\u017eavanju zdravih odnosa s drugima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Reakcija mozga na la\u017e<\/h2>\n\n\n\n

      Kada shvatimo da se radi o la\u017ei, uklju\u010deni su razli\u010diti dijelovi mozga.
      Prvi reagira prefrontalni korteks, kao dio mozga koji igra va\u017enu ulogu u dono\u0161enju odluka, planiranju, vrednovanju i upravljanju emocionalnim odgovorima. Kada shvatimo da se radi o la\u017ei, prefrontalni korteks se uklju\u010duje u procese kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, analize informacija i procjene konzistentnosti ili nekonzistentnosti izme\u0111u izre\u010denih tvrdnji i dostupnih \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n

      Tako\u0111er se javlja i limbi\u010dki sustav koji uklju\u010duje strukture poput amigdale, hipotalamusa i hipokampusa, koje su povezane s emocionalnim odgovorima i obradom informacija. Kada se otkrije la\u017e, aktivirati \u0107e nam se emocionalna reakcija poput ljutnje, iznena\u0111enja ili razo\u010daranja. Limbi\u010dki sustav mo\u017ee sudjelovati u ocjenjivanju i obradi tih emocionalnih reakcija. Sljede\u0107e su uklju\u010dene kortikalne mre\u017ee koje su povezane s pa\u017enjom i obradom informacija. Kada otkrijemo la\u017e, na\u0161 mozak \u0107e reagirati usmjeravanjem pa\u017enje na relevantne informacije, pretra\u017eivanjem memorije za usporedbu s prethodno prikupljenim podacima i integracijom tih informacija u dono\u0161enje zaklju\u010daka. Razli\u010dite kortikalne mre\u017ee, poput mre\u017ea za obradu vizualnih informacija ili jezi\u010dne obrade, mogu biti aktivirane kako bi se obra\u0111ivali podaci i prepoznavala la\u017e.<\/p>\n\n\n\n

      Teorija uma<\/h2>\n\n\n\n

      Sljede\u0107e \u0161to je uklju\u010deno u detekciju la\u017ei je teorija uma. Problem s teorijom uma mo\u017ee biti u tome da se ona razvija tijekom djetinjstva i igra klju\u010dnu ulogu u socijalnom razumijevanju, komunikaciji, empatiji i formiranju odnosa s drugima. Nedostaci u razumijevanju teorije uma mogu biti povezani s razli\u010ditim razvojnim poreme\u0107ajima, poput autizma, me\u0111utim goru \u201esliku\u201c \u010dini krivo stvorena teorija uma s obzirom na razli\u010dita odstupanja kod osoba u dijelu odrastanja.<\/p>\n\n\n

      \n
      \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

      Teorija uma (eng. Theory of Mind) je koncept u psihologiji koji se odnosi na sposobnost ljudi da razumiju i predvide mentalna stanja, namjere, uvjerenja i perspektive drugih ljudi. Ova sposobnost omogu\u0107uje nam da shvatimo da drugi ljudi imaju vlastite misli, osje\u0107aje, namjere i uvjerenja koje mogu biti razli\u010dite od na\u0161ih. Teorija uma igra klju\u010dnu ulogu u razumijevanju i predvi\u0111anju pona\u0161anja drugih ljudi te u uspostavljanju socijalnih interakcija i odnosa.<\/p>\n\n\n\n

      Klju\u010dni elementi teorije uma su:<\/p>\n\n\n\n

      • Mentalno stanje: Teorija uma pretpostavlja da ljudi imaju mentalna stanja koja uklju\u010duju vjerovanja, \u017eelje, namjere, misli i osje\u0107aje. Razumijevanje ovih mentalnih stanja omogu\u0107uje nam da interpretiramo i predvi\u0111amo pona\u0161anje drugih.<\/li>
      • Perspektiva: Teorija uma uklju\u010duje sposobnost prepoznavanja da drugi ljudi mogu imati druga\u010diju perspektivu od na\u0161e vlastite. To zna\u010di da razumijemo da drugi ljudi mogu vidjeti, \u010duti, znati ili vjerovati u ne\u0161to \u0161to mi ne vidimo, ne \u010dujemo, ne znamo ili ne vjerujemo.<\/li>
      • Uvjerenja: Teorija uma uklju\u010duje razumijevanje da ljudi mogu imati razli\u010dita uvjerenja o svijetu oko sebe. To zna\u010di da shva\u0107amo da drugi ljudi mogu vjerovati u ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee razlikovati od onoga u \u0161to mi vjerujemo. Ova sposobnost omogu\u0107uje nam da prepoznamo da drugi ljudi mogu biti subjektivni i da njihova uvjerenja mogu utjecati na njihovo pona\u0161anje.<\/li>
      • Pseudo-mentalna stanja: Teorija uma tako\u0111er uklju\u010duje sposobnost prepoznavanja da drugi ljudi mogu imati pogre\u0161na ili kriva vjerovanja. To zna\u010di da razumijemo da drugi ljudi mogu imati uvjerenja koja se ne podudaraju s \u010dinjenicama ili stvarno\u0161\u0107u.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

        Psiholozi koriste razli\u010dite metode istra\u017eivanja, kao \u0161to su eksperimenti, intervjuiranje i pra\u0107enje djece, kako bi prou\u010davali razvoj i funkciju teorije uma. Razumijevanje teorije uma ima \u0161iroku primjenu u podru\u010djima poput klini\u010dke psihologije, razvojne psihologije, obrazovanja, komunikacije i socijalne interakcije.<\/p>\n\n\n\n

        Obrambeni mehanizmi<\/h2>\n\n\n\n

        Kada se suo\u010dimo s la\u017eima, na\u0161 mozak \u0107e vjerojatno koristiti razli\u010dite obrambene mehanizme kako bi se nosio s tom situacijom.<\/p>\n\n\n\n

        • Negiranje: Mozak mo\u017ee poku\u0161ati negirati ili odbaciti informaciju koja je u suprotnosti s na\u0161im uvjerenjima ili o\u010dekivanjima. Ovo \u010desto mo\u017ee biti poku\u0161aj za\u0161tite vlastite slike o sebi ili za\u0161tite od emocionalne nelagode koja proizlazi iz prihva\u0107anja istine.<\/li><\/ul>\n\n\n\n
          • Racionalizacija: Obrambeni mehanizam racionalizacije uklju\u010duje pronala\u017eenje logi\u010dkih ili prihvatljivih obja\u0161njenja za la\u017ei kako bi se opravdalo ili umanjilo njihovo zna\u010denje. Na taj na\u010din \u0107emo poku\u0161ati prona\u0107i alternative ili opravdanja koja \u0107e ili podr\u017eati la\u017e ili \u0107e ona biti manja prijetnja za nas.<\/li>
          • Projiciranje: Projiciranje je obrambeni mehanizam kojim osoba nesvjesno pripisuje svoje ne\u017eeljene ili neprihvatljive osje\u0107aje, misli ili \u017eelje drugim ljudima. Osoba projicira vlastite unutarnje konflikte i nedostatke na druge kako bi izbjegla suo\u010davanje s njima.<\/li>
          • Potiskivanje: Potiskivanje je obrambeni mehanizam kojim se nepo\u017eeljne ili bolne misli, osje\u0107aji ili sje\u0107anja potiskuju iz svjesne svijesti. Kada se suo\u010dimo s la\u017eima, mozak mo\u017ee potisnuti ili zaboraviti informacije koje su u suprotnosti s na\u0161im uvjerenjima kako bi se izbjeglo suo\u010davanje s neugodno\u0161\u0107u.<\/li>
          • Reaktivna formacija: Reaktivna formacija je obrambeni mehanizam kojim se iskazuje suprotno pona\u0161anje ili stav u odnosu na ono \u0161to osoba stvarno osje\u0107a. Na primjer, osoba koja je suo\u010dena s la\u017eima mo\u017ee izra\u017eavati pretjeranu ljubaznost ili simpatiju prema la\u017eljivcu kako bi prikrila svoju sumnju ili negativne osje\u0107aje.<\/li>
          • Sublimacija: Sublimacija je obrambeni mehanizam koji uklju\u010duje preusmjeravanje negativnih ili nepo\u017eeljnih impulsa u dru\u0161tveno prihvatljive aktivnosti. Osoba koja se suo\u010di s la\u017eima mo\u017ee kanalizirati svoje frustracije ili bijes u produktivne ili kreativne aktivnosti kako bi se nosila s emocionalnim iskustvom.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

            Gubitak povjerenja<\/h2>\n\n\n\n

            Gubitak povjerenja mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na nas i na\u0161u dobrobit. Naravno, kao za sve dobro, tako \u0107e i za lo\u0161e i ovaj put biti kriv na\u0161 mozak. Kada do\u017eivimo gubitak povjerenja u nekoga ili ne\u0161to, to \u0107e nam izazvati razli\u010dite neurolo\u0161ke i emocionalne reakcije.<\/p>\n\n\n

            \n
            \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

            Vrlo vjerojatno, najprije \u0107e nam se javiti nelagoda. Za tu nelagodu biti \u0107e aktivna na\u0161a amigdala koja \u0107e se aktivirati kao ona koja je odgovorna za procesiranje i regulaciju emocija. Suprotno od amigale koja se je aktivirala, na\u0161 prefrontalni korteks \u0107e se umiriti. On nam je bitan za dono\u0161enje odluka op\u0107enito, ali isto tako i za dono\u0161enje odluka odnosno evaluacije povjerenja. S obzirom da je njegova aktivnost smanjena, to \u0107e utjecati na sposobnost procjene, razumijevanja i kontroliranja emocija. I dodatno ostavljati dojam bespomo\u0107nosti. Zatim \u0107e se smanjiti lu\u010denje oksitocina \u0161to \u0107e nam utjecati na osje\u0107aj povezanosti s drugima i gubitka povjerenja (i) u njih. Dodatno, mogu\u0107e je da \u0107e nam do\u0107i i do promjena u obradi informacija. \u00a0Gubitak povjerenja mo\u017ee utjecati na na\u010din na koji mozak obra\u0111uje informacije. Kada smo izgubili povjerenje, vjerojatno \u0107emo biti skloniji tra\u017eenju dokaza ili znakova koji potvr\u0111uju na\u0161e \u00a0sumnje, te se mo\u017eemo dovesti u situaciju da \u0107emo iskrivljavati ili selektivno interpretirati informacije kako bi potvrdili na\u0161a uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n

            Kada se dogodi gubitak povjerenja, mozak ima sposobnost prilagodbe i oporavka kroz nekoliko procesa za \u0161to \u0107e nam biti potrebno neko vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

            • Emocionalna regulacija. Emocionalna regulacija se odnosi na sposobnost upravljanja i kontroliranja vlastitih emocija. Kada se izgubi povjerenje, mogu\u0107e \u0107emo do\u017eivjeti razli\u010dite negativne emocije poput tuge, ljutnje ili tjeskobe. Emocionalna regulacija uklju\u010duje svjesno prepoznavanje i prihva\u0107anje tih emocija, kao i razvijanje strategija za njihovo suo\u010davanje i smanjenje negativnih efekata.<\/li>
            • Promjena uvjerenja: Nakon gubitka povjerenja, mo\u017eemo imati negativna uvjerenja o sebi, drugima ili svijetu op\u0107enito. Te negativne pretpostavke mogu pogor\u0161ati negativne emocije i ote\u017eati obnovu povjerenja. Promjena uvjerenja uklju\u010duje preispitivanje tih negativnih uvjerenja i zamjenu s pozitivnijim, realisti\u010dnijim uvjerenjima.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

              Nakon gubitka povjerenja, va\u017eno je prona\u0107i sigurne ljude i situacije u kojima \u0107emo mo\u0107i obnoviti povjerenje. To mo\u017ee uklju\u010divati tra\u017eenje podr\u0161ke od prijatelja, obitelji ili terapeuta. Interakcija s osobama koje su nam dokazano pouzdane mo\u017ee pomo\u0107i u izgradnji novih iskustava povjerenja. Va\u017eno je biti strpljiv i postupno obnavljati povjerenje, daju\u0107i vremena za izgradnju novih veza i pozitivnih iskustava.<\/p>\n\n\n\n

              Svi ovi procesi zahtijevaju vlastitu svijest, samorefleksiju i napor.<\/p>\n\n\n\n

              La\u017e i oni koje volimo<\/h2>\n\n\n\n

              La\u017ei koje dolaze od osobe koju volimo mogu biti posebno bolne i emotivno te\u0161ke za nas. Naime, kada volimo nekoga (a kako god \u010dudno zvu\u010dalo, voljeti mo\u017eemo i \u0161efa)<\/em> razvijamo duboku emocionalnu vezu i temeljimo odnos na povjerenju. Problem la\u017ei i dubljih veza je da \u0107e u njima la\u017e izazvati osje\u0107aj izdaje na koju \u0107e se nadovezati razo\u010darenje. Tako\u0111er, kod takve osobe \u0107emo izgubiti njenu idealiziranu sliku. Gubitak idealizirane slike dovesti \u0107e nas do osje\u0107aja dezorijentiranosti (ne znamo kuda se okrenuti, kako dalje nastaviti\u2026), gubitka vjere i duboko povrije\u0111ene emocionalne veze. Sljede\u0107e \u0161to \u0107e se vjerojatno pojaviti je gubitak sigurnosti, nelagode i straha u odnosu na budu\u0107nost. I na koncu, vjerojatno \u0107emo se osje\u0107ati izdanima. Izdaja je emocionalno vrlo bolno iskustvo jer se osje\u0107amo prevareno i napu\u0161teno od strane osobe za koju smo vjerovali da nas cijeni i brine za nas. Taj osje\u0107aj izdaje mo\u017ee biti duboko emocionalno povre\u0111uju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

              Psihopatologija<\/h2>\n\n\n\n

              Postoje razli\u010dite vrste poreme\u0107aja li\u010dnosti prema dijagnosti\u010dkim klasifikacijama kao \u0161to su “Dijagnosti\u010dki i statisti\u010dki priru\u010dnik mentalnih poreme\u0107aja” (DSM-5), me\u0111utim prevalentno se s laganjem povezuje antisocijalni poreme\u0107aj li\u010dnosti-<\/p>\n\n\n\n

              Antisocijalni poreme\u0107aj li\u010dnosti (APL) karakterizira se dugotrajnim obrascem nepo\u0161tivanja i kr\u0161enja prava drugih ljudi. Osobe s antisocijalnim poreme\u0107ajem \u010desto pokazuju nedostatak empatije, nebrigu za norme dru\u0161tva i nedostatak kajanja za svoja djela.<\/p>\n\n\n\n

              Obilje\u017eava ga:<\/p>\n\n\n\n

              • Nepo\u0161tivanje prava drugih: Osobe s APL-om \u010desto ignoriraju ili kr\u0161e prava drugih ljudi. Mogu pokazivati nepo\u0161tivanje zakona, uklju\u010duju\u0107i kra\u0111u, nasilje, prijevaru ili manipulaciju drugima.<\/li>
              • Impulzivnost: Impulzivnost je jo\u0161 jedna karakteristika antisocijalnog poreme\u0107aja li\u010dnosti. Osobe s APL-om imaju tendenciju da djeluju nepromi\u0161ljeno, bez razmi\u0161ljanja o posljedicama svojih postupaka. To mo\u017ee uklju\u010divati \u200b\u200brizi\u010dno pona\u0161anje, kao \u0161to su neodgovorno vo\u017enja, konzumiranje droga ili alkohola te agresivnost.<\/li>
              • Manipulacija i la\u017ei: Osobe s APL-om \u010desto su vje\u0161ti manipulatori i \u010desto koriste la\u017ei i prijevare kako bi postigli svoje ciljeve. Mogu se lako prilagoditi situaciji i koristiti druge ljude za svoju korist, bez osje\u0107aja krivnje.<\/li>
              • Nedostatak empatije: Jedno od klju\u010dnih obilje\u017eja APL-a je nedostatak empatije ili suosje\u0107anja s drugima. Osobe s APL-om te\u0161ko se mogu staviti u tu\u0111e cipele i razumjeti ili osjetiti tu\u0111e osje\u0107aje ili perspektive.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                Skala la\u017ei i zapo\u0161ljavanje ljudi<\/h2>\n\n\n\n

                Skala la\u017ei je psihometrijski instrument koji se koristi za procjenu sklonosti ili tendencija osobe da koristi la\u017ei u svojoj komunikaciji. Ovaj instrument ima za cilj kvantificirati razinu la\u017ei i procijeniti koliko \u010desto osoba koristi la\u017ei u razli\u010ditim kontekstima.<\/p>\n\n\n\n

                Skale la\u017ei obi\u010dno se sastoje od niza pitanja ili izjava koje ispitanik ocjenjuje na temelju svojih iskustava i pona\u0161anja. Ove izjave mogu se odnositi na razli\u010dite vrste la\u017ei, kao \u0161to su bijele la\u017ei (bezopasne la\u017ei koje se koriste kako bi se izbjegla neugodnost ili za\u0161tita drugih), manipulativne la\u017ei, la\u017ei izbjegavanja odgovornosti i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

                Prilikom izrade skale la\u017ei, psiholozi pa\u017eljivo biraju pitanja koja su relevantna za ispitivanje la\u017ei i koja mogu razlikovati izme\u0111u osoba koje \u010desto la\u017eu i onih koje rijetko ili nikada ne la\u017eu. Ove skale mogu koristiti razli\u010dite metode mjerenja, kao \u0161to su ljestvice ocjena, vi\u0161estruki izbor ili samoprocjena.<\/p>\n\n\n\n

                Skala la\u017ei mo\u017ee biti korisna u razli\u010ditim kontekstima, a posebno kod zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n\n\n\n

                Uz skalu la\u017ei \u010desto se mogu kombinirati i drugi instrumenti poput BIG 5. BIG 5 (ili petfaktorski model osobnosti) mo\u017ee se koristiti kao instrument psihometrijske procjene u kontekstu otkrivanja la\u017ei u tvrtki. BIG 5 model identificira pet glavnih dimenzija osobnosti: otvorenost, savjesnost, ekstraverziju, ugodnost i neuroticizam pri \u010demu treba obratiti pa\u017enju na sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

                • Savjesnost: Osobe koje su nisko na dimenziji savjesnosti mogu imati ve\u0107u sklonost la\u017eima i manipulaciji. One mogu pokazivati nedostatak samokontrole, odgovornosti i discipliniranosti u svojem pona\u0161anju.<\/li>
                • Ekstraverzija: Visoka ekstraverzija mo\u017ee ponekad biti povezana s tendencijama ka manipulaciji i la\u017eima. Osobe s visokom ekstraverzijom mogu biti vje\u0161ti u manipuliranju drugima kako bi ostvarile svoje ciljeve.<\/li>
                • Neuroticizam: Osobe s visokom razinom neuroticizma mogu biti sklonije la\u017eima kao na\u010dinu suo\u010davanja s emocionalnim stresom. One mogu pokazivati anksioznost, nestabilnost i nesigurnost koje mogu potaknuti pona\u0161anje sklono laganju.<\/li>
                • Otvorenost: Visoka otvorenost mo\u017ee biti povezana s kreativno\u0161\u0107u i inovativno\u0161\u0107u, ali tako\u0111er mo\u017ee otvoriti mogu\u0107nost za la\u017ei. Osobe koje su visoko otvorene mogu biti sklone izmi\u0161ljanju ili preuveli\u010davanju kako bi ostvarile \u017eeljene dojmove.<\/li>
                • Ugodnost: Niska ugodnost mo\u017ee biti povezana s manipulativnim pona\u0161anjem i sklonosti la\u017eima. Osobe koje su niske na dimenziji ugodnosti mogu biti manje empati\u010dne i brinuti se manje o utjecaju svojih la\u017ei na druge.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                  Va\u017eno je napomenuti da sami rezultati BIG 5 modela ne daju direktnu informaciju o la\u017eima, ve\u0107 ukazuju na karakteristike osobnosti koje mogu biti povezane s la\u017eima. Stoga je potrebno kombinirati ove rezultate s drugim instrumentima ili metodama kako bi se dobio cjelovitiji uvid u pona\u0161anje sklono laganju zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n

                  Tako\u0111er je va\u017eno uzeti u obzir kontekstualne faktore i koristiti psihometrijske instrumente kao dio sveobuhvatnog pristupa u otkrivanju la\u017ei, uklju\u010duju\u0107i opservaciju, intervjuiranje te provjeru referenci. Psiholozi mogu pru\u017eiti stru\u010dnu podr\u0161ku u interpretaciji rezultata i dono\u0161enju informiranih odluka.<\/p>\n\n\n\n

                  La\u017e i korporativna (ne)kultura<\/h2>\n\n\n\n

                  Korporativna kultura igra va\u017enu ulogu u oblikovanju pona\u0161anja zaposlenika u organizaciji. Ako korporativna kultura izaziva ljubomoru i pretjeranu kompetitivnost me\u0111u zaposlenicima, vrlo vjerojatno \u0107e potaknuti laganje.<\/p>\n\n\n

                  \n
                  \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

                  Ako korporativna kultura nagla\u0161ava kompetitivnost izme\u0111u zaposlenika, dovesti \u0107e do stvaranja nezdrave konkurentske atmosfere. U takvom okru\u017eenju, zaposlenici \u0107e se osje\u0107ati pritisak da postignu rezultate i nadma\u0161e svoje kolege. Kako bi se istaknuli ili izbjegli negativne posljedice, neki zaposlenici mogu posegnuti za laganjem kako bi prikazali bolje rezultate ili skrili informacije od drugih.<\/p>\n\n\n\n

                  Tako\u0111er, korporativna kultura kojoj nedostaje transparentnosti i otvorenosti, zaposlenici mogu osjetiti nedostatak povjerenja prema nadre\u0111enima ili kolegama. Kako bi se za\u0161titili ili postigli odre\u0111ene ciljeve, odlu\u010diti \u0107e se za laganje kako bi izbjegli negativne posljedice ili suo\u010davanje s problemima.<\/p>\n\n\n\n

                  Ako je korporativna kultura fokusirana isklju\u010divo na postizanje rezultata bez obzira na etiku ili moral, to mo\u017ee potaknuti zaposlenike da lako posegnu za laganjem kako bi postigli ciljeve. Ako su zaposlenici nagra\u0111ivani ili promovirani samo na temelju postignutih rezultata, a ne na temelju eti\u010dkog pona\u0161anja, to mo\u017ee ohrabriti neeti\u010dko pona\u0161anje kao \u0161to je laganje.<\/p>\n\n\n\n

                  U kulturama gdje prevladava strah od kazne ili gubitka posla, zaposlenici mogu biti skloni laganju kako bi se za\u0161titili. Ako smatraju da \u0107e istina dovesti do negativnih posljedica po njihovu karijeru ili radno mjesto, mogu se odlu\u010diti za laganje kao na\u010din izbjegavanja konflikata ili negativnih posljedica.<\/p>\n\n\n\n

                  I zato, va\u017eno je uspostaviti zdravu korporativnu kulturu koja promi\u010de transparentnost, povjerenje, suradnju i nagla\u0161ava va\u017enost eti\u010dkog pona\u0161anja. To uklju\u010duje jasno definiranje vrijednosti organizacije, dosljedno primjenjivanje eti\u010dkih standarda, poticanje otvorene komunikacije i osiguranje da se rezultati ne cijene isklju\u010divo na temelju kvantiteta, ve\u0107 i na temelju kvalitete i eti\u010dkog odnosno timskog djelovanja.<\/p>\n\n\n\n

                  Kraj<\/h2>\n\n\n\n

                  \u010cinjenica je da svatko nosi svoje probleme i \u010dinjenica je da je danas te\u0161ko biti iskren. Nekada smo, u kontekstu la\u017ei, bili \u017ertve, vjerojatno smo i sami lagali i grije\u0161ili. Ali jedno je sigurno: nitko ne \u017eeli da ga definira la\u017e. Danas kada je sve postalo vrlo fragilno, kako u poslovnom, tako i privatnom okru\u017eenju pitanje je za \u0161to se mo\u017eemo uhvatiti u trenutku kada gubimo tlo pod nogama. Gotovo sigurno, to \u0107e biti osoba u koju imamo povjerenja.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                  “\u017divimo u svijetu gdje je izgled va\u017eniji od pameti, svadbe bitnije od ljubavi, a sahrana od pokojnika, \u017eivimo u kulturi ambala\u017ee koja prezire svoj sadr\u017eaj, zaglavljeni smo u generaciji gdje je vjernost tetova\u017ea, la\u017e nova istina, a ljubav samo citat, sve je instant, nema konteksta, sve je lajk.” Ova izjava poslu\u017eila mi je za ilustraciju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12959,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12957"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12957\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12965,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12957\/revisions\/12965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}