{"id":12925,"date":"2023-06-04T00:00:00","date_gmt":"2023-06-03T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/zasto-je-tesko-drzati-se-odluke\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:00","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:00","slug":"zasto-je-tesko-drzati-se-odluke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/zasto-je-tesko-drzati-se-odluke\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je te\u0161ko dr\u017eati se odluke?"},"content":{"rendered":"

Dva koraka<\/h2>\n\n\n\n

Nekome je vrlo jednostavno pridr\u017eavati se donesene odluke. Netko \u0107e se jedne odluke dr\u017eati, ali druge ne\u0107e. Netko \u0107e posustati ve\u0107 drugi dan. Ve\u0107ina odluka se, \u010desto, donese pod nekim pritiskom, recimo nove godine i sl.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, pridr\u017eavanje odluke \u010desto gledamo previ\u0161e pojednostavljeno. Naime, mo\u017ee se re\u0107i da kod dono\u0161enja odluka imamo dva koraka. Prvi je re\u0107i \u201edosta\u201c navici, pona\u0161anju, odnosu, \u2026 Drugi je donijeti odluku, ali nakon \u0161to smo rekli \u201edosta\u201c. U principu, tu imamo dvije odluke.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Zna\u010di, prvi korak je prepoznati da ne\u0161to treba promijeniti ili da treba donijeti odluku o nekom pona\u0161anju, navici ili situaciji koja nam vi\u0161e ne odgovara. To mo\u017ee biti trenutak kada ka\u017eemo “dosta” ili postanemo svjesni da ne\u0161to vi\u0161e ne \u017eelimo ili da nam \u0161teti. Nakon \u0161to smo svjesni da \u017eelimo promjenu i da smo rekli “dosta”, dolazi drugi korak – dono\u0161enje odluke. To je svjesni \u010din u kojem odlu\u010dujemo \u0161to \u0107emo poduzeti, koji koraci \u0107e biti poduzeti kako bismo ostvarili tu promjenu ili kako bismo se dr\u017eali nove odluke. Dono\u0161enje odluke mo\u017ee uklju\u010divati postavljanje ciljeva, izradu plana djelovanja i obvezivanje na te promjene.<\/p>\n\n\n\n

U cijeloj pri\u010di, va\u017eno je napomenuti da prvi korak, izra\u017eavanje \u201edosta\u201c ili prepoznavanje potrebe za promjenom, mo\u017ee biti emocionalno ili psihi\u010dki zahtjevan. No dono\u0161enje odluke i poduzimanje akcija nakon toga tako\u0111er mo\u017ee biti izazovno. Potrebna je samodisciplina, motivacija i podr\u0161ka kako bi se odr\u017eala donesena odluka i izvr\u0161ile potrebne promjene.<\/p>\n\n\n\n

Svaki korak je va\u017ean i me\u0111usobno povezan. Izra\u017eavanje “dosta” otvara put za dono\u0161enje odluke, dok dono\u0161enje odluke omogu\u0107uje konkretne akcije koje su potrebne za ostvarenje promjene.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je te\u0161ko re\u0107i \u201edosta\u201c?<\/h2>\n\n\n\n

Prvi problem je strah od napu\u0161tanja. Neki \u0107e re\u0107i da je to strah od napu\u0161tanja, recimo lo\u0161eg odnosa, ali i \u201eodnos\u201c s navikom je svojevrsno napu\u0161tanje. U kona\u010dnici, napu\u0161tanje nas samih. Na\u0161ih uvjerenje, ustaljenih modela pona\u0161anja. Ovdje mo\u017ee postojati i emocionalna ovisnost te se mo\u017eemo bojati ako izrazimo svoje nezadovoljstvo ili postavimo, promijenimo, pomaknemo granice da \u0107emo biti napu\u0161teni i ostavljeni sami.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, va\u017enu ulogu ima i na\u0161e samopouzdanje. Ukoliko se ubrajamo u one koje se mo\u017ee smatrati da su s niskim samopouzdanjem i niskim samopo\u0161tovanjem \u010desto \u0107emo imati te\u0161ko\u0107e u postavljanju granica. Strah od konflikta, odbijanja ili suo\u010davanja s negativnim reakcijama drugih. Tako\u0111er, mo\u017eemo biti uvjerenje da ne zaslu\u017eujemo bolje od onoga \u0161to trenutno imamo (ili nemamo) i da \u0107e nam biti te\u0161ko prona\u0107i ne\u0161to bolje.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

S obzirom da je \u010dovjek okoli\u0161no bi\u0107e i da smo navikli, na neki na\u010din, biti uvjetovani i prilago\u0111avani, neki od nas \u0107e imati potrebu za odobravanjem drugih i izbjegavanjem eventualnih sukoba. Stoga, umjesto da postavimo granice, mogu\u0107e je da \u0107emo se povinovati ili tolerirati nepo\u0161tovanje i lo\u0161e pona\u0161anje kako bi izbjegli sukob ili suo\u010davanje s negativnim reakcijama drugih na koje na\u0161e odluke mogu imati utjecaja. Daljnji problem mo\u017ee biti na\u0161 osje\u0107aj inferiornosti spram drugih te op\u0107eniti problem da se izborimo za vlastite potrebe.<\/p>\n\n\n\n

Kako se na\u0161 mozak pona\u0161a u takvim situacijama?<\/h2>\n\n\n\n

U tome da ka\u017eemo \u201edosta\u201c, uvijek nam veliki problem \u010dini na\u0161 mozak. Prije nego i pomislimo re\u0107i \u201edosta\u201c, aktivirati \u0107e se na\u0161 limbi\u010dki sustav, koji uklju\u010duje amigdalu, hipotalamus i hipokampus, a koji igraju va\u017enu ulogu u emocionalnim reakcijama, a ve\u0107ina \u201edosta\u201c \u0107e imati neki emocionalni predznak. Zbog svega toga emocionalni centri mozga mogu biti aktivirani, \u0161to mo\u017ee rezultirati osje\u0107ajima kao \u0161to su strah, tjeskoba ili stres. Ove emocionalne reakcije mogu nam ote\u017eati \u201epostavljanje granica\u201c jer se mo\u017eemo osje\u0107ati preplavljeno ili izgubljeno u svojim emocijama. Uz limbi\u010dki sustav uklju\u010diti \u0107e se i prefrontalni korteks. Prefrontalni korteks je podru\u010dje mozga odgovorno za dono\u0161enje odluka, planiranje, razumijevanje konteksta i upravljanje impulsima. U kontekstu povla\u010denja granica i \u201edosta\u201c, mo\u017ee se dogoditi da prefrontalni korteks ne radi optimalno. To mo\u017ee dovesti do te\u0161ko\u0107a u dono\u0161enju racionalnih odluka, procjeni rizika ili postavljanju granica jer \u0107e na\u0161 mozak biti skloniji reagirati impulzivno ili emocionalno umjesto da se koristi razumijevanjem i planiranjem.<\/p>\n\n\n\n

Dalje, svi mi funkcioniramo po principu nagra\u0111ivanja pri \u010demu razvijamo \u201eovisnosti\u201c. Povezanost uz neku naviku, pona\u0161anje, odnos\u2026 aktivirati \u0107e nagra\u0111iva\u010dki sustav u mozgu. Kada smo emocionalno povezani s nekom rutinom, pona\u0161anjem, osobom, mozak mo\u017ee otpu\u0161tati neurotransmitere poput dopamina, koji stvara osje\u0107aj zadovoljstva i nagrade. Ovako postavljen nagra\u0111iva\u010dki sustav mo\u017ee doprinijeti emocionalnoj ovisnosti o lo\u0161oj navici, pona\u0161anju, odnosu, zbog \u010dega \u0107emo biti skloniji tolerirati ne\u0161to \u0161to u naravi \u017eelimo promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se ne mo\u017eemo dr\u017eati odluka koje smo donijeli?<\/h2>\n\n\n\n

Nemogu\u0107nost dr\u017eanja odluka mo\u017ee biti povezana s nedovoljnim ili nepotpunim izvr\u0161enjem prvog koraka – izra\u017eavanjem “dosta”. Ako nismo dovoljno svjesni ili jasni o tome \u0161to to\u010dno \u017eelimo promijeniti ili ako nismo dosegli to\u010dku u kojoj smo emotivno i psihi\u010dki spremni re\u0107i “dosta”, mo\u017ee nam biti te\u017ee dr\u017eati se donesene odluke.<\/p>\n\n\n\n

Kada nismo pravilno odradili prvi korak, to mo\u017ee rezultirati nedostatkom unutarnje motivacije i samodiscipline potrebne za dono\u0161enje i odr\u017eavanje odluka. Tako\u0111er, ako nismo dovoljno svjesni nezadovoljstva ili negativnih posljedica koje nam neko pona\u0161anje ili situacija donose, mo\u017ee nam nedostajati sna\u017ena motivacija za promjenu. Nedostatak jasno\u0107e o tome \u0161to to\u010dno \u017eelimo posti\u0107i ili promijeniti rezultirati \u0107e nesigurno\u0161\u0107u ili nedovoljnom odlu\u010dno\u0161\u0107u u dono\u0161enju odluka.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Osim toga, nedovoljno izra\u017eavanje “dosta” mo\u017ee rezultirati nedostatkom svjesnosti o vlastitim navikama, obrascima pona\u0161anja i emocionalnim okida\u010dima koji nas vode prema odstupanju od odluka. Bez dublje svjesnosti o tim aspektima, mo\u017eemo se na\u0107i u ciklusu ponavljanja istih uzoraka ili izazova koji nas ometaju u pridr\u017eavanju odluka.<\/p>\n\n\n\n

Stoga je va\u017eno pravilno odraditi prvi korak izra\u017eavanja “dosta” tako da se pa\u017eljivo osvrnemo na situaciju, razmislimo o svojim potrebama i ciljevima te budemo svjesni negativnih aspekata koje \u017eelimo promijeniti. To \u0107e nam pru\u017eiti sna\u017eniju motivaciju i jasno\u0107u u dono\u0161enju odluka te pomo\u0107i u odr\u017eavanju tih odluka tijekom vremena.<\/p>\n\n\n\n

Motivacija je vjerojatno najbitniji faktor zbog kojeg (ne)odustajemo. Kada donesemo odluku, \u010desto smo motivirani trenutno\u0161\u0107u ili situacijom koja nas je potaknula na tu odluku. Me\u0111utim, vremenom ta motivacija mo\u017ee oslabiti, \u0161to nas \u010dini podlo\u017enima odustajanju od donesene odluke. Nedostatak dugoro\u010dne motivacije mo\u017ee biti rezultat gubitka interesa, nedostatka vidljivih rezultata ili \u010dinjenice da su rezultati postignuti sporije nego \u0161to smo o\u010dekivali.<\/p>\n\n\n\n

Samodisciplina je klju\u010dna za odr\u017eavanje donesenih odluka. Bez dovoljne samodiscipline, lako mo\u017eemo pokleknuti pred isku\u0161enjima ili izazovima koji nam ote\u017eavaju pridr\u017eavanje odluka. Nedostatak samodiscipline mo\u017ee biti posljedica nedostatka vje\u0161tina upravljanja vremenom, slabe samokontrole ili nedostatka svjesnosti o vlastitim pona\u0161anjima i navikama.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, kako nam je okolina bila otegotna okolnost prije nego smo rekli \u201edosta\u201c, tako \u0107e nam okolina biti i otegotna okolnost dok se trudimo dr\u017eati na\u0161eg cilja. Okolina i dru\u0161tveni pritisak mogu imati sna\u017ean utjecaj na na\u0161e pona\u0161anje i odluke. Ako su ljudi oko nas negativno nastrojeni prema na\u0161im odlukama ili nas poti\u010du da odustanemo (ili nas ne poti\u010du da nastavimo), to mo\u017ee naru\u0161iti na\u0161u odlu\u010dnost i ote\u017eati nam da se dr\u017eimo na\u0161ih odluka. Okolina mo\u017ee pru\u017eiti isku\u0161enja ili poticaje koji nas navode da odustanemo od donesenih odluka.<\/p>\n\n\n\n

Uz navedeno, mo\u017eda najbitniji faktor kod dr\u017eanja odluka je na\u0161a samosvijest.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Samosvijest i dr\u017eanje odluka<\/h2>\n\n\n\n

Samosvijest je sposobnost svjesnog i reflektiranog razumijevanja sebe, svojih misli, osje\u0107aja, uvjerenja, vrijednosti, snaga i ograni\u010denja. To je sposobnost da budemo svjesni vlastitog postojanja, identiteta i unutarnjeg svijeta (i mira). Samosvijest uklju\u010duje razumijevanje vlastitih misli, osje\u0107aja i motivacija, kao i svjesnost vlastitih interakcija s okolinom i drugima.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Samosvijest mo\u017eemo podijeliti na nekoliko klju\u010dnih elemenata:<\/p>\n\n\n\n

  • Svjesnost sebe: Sposobnost da budemo svjesni svojeg fizi\u010dkog i emocionalnog stanja, svjesni svojih tjelesnih senzacija, osje\u0107aja, potreba i \u017eelja. Svjesnost sebe uklju\u010duje osje\u0107aj vlastitog postojanja i prisutnosti u trenutku.<\/li>
  • Svjesnost misli: Sposobnost da budemo svjesni svojih misli, uvjerenja i unutarnjeg dijaloga odnosi se na na\u0161u svjesnost na\u0161ih misli. To uklju\u010duje prepoznavanje i razumijevanje svojih razmi\u0161ljanja, interpretacija i obrazaca razmi\u0161ljanja.<\/li>
  • Svjesnost emocija: Sposobnost da budemo svjesni vlastitih emocija, prepoznamo ih, razumijemo njihovu prirodu i izvor te ih izra\u017eavamo na odgovaraju\u0107i na\u010din. Svjesnost emocija uklju\u010duje prepoznavanje \u0161irokog spektra emocija koje do\u017eivljavamo i razumijevanje njihove veze s na\u0161im iskustvima. Ovo u naravi predstavlja najve\u0107i problem.<\/strong><\/li>
  • Svjesnost vrijednosti: To je sposobnost da budemo svjesni vlastitih vrijednosti, onoga \u0161to nam je va\u017eno i \u0161to smatramo ispravnim. Svjesnost vrijednosti poma\u017ee nam da donosimo odluke i postupamo u skladu s onim \u0161to smatramo va\u017enim i moralno ispravnim.<\/li>
  • Svjesnost odnosa: To je sposobnost da budemo svjesni na\u0161ih interakcija s drugim ljudima, na\u010dina na koji se povezujemo, komuniciramo i utje\u010demo na druge. Svjesnost odnosa uklju\u010duje razumijevanje svoje uloge u odnosima i svjesnost dinamike odnosa.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Svjesnost emocija<\/h2>\n\n\n\n

    Svjesnost emocija danas nam svima predstavlja najve\u0107i problem. Neki \u0107e emocije potiskivati, drugi \u0107e imati stah od emocija, dok \u0107e oni tre\u0107i imati deficit vje\u0161tine reguliranja vlastitih emocija.<\/p>\n\n\n\n

    U naravi, emocije potiskujemo ili ih negiramo kao na\u010din suo\u010davanja s te\u0161kim situacijama ili kao rezultat dru\u0161tvenih normi koje poti\u010du suzdr\u017eavanje od iskazivanja emocija. To \u0107e nas dovesti do nedostatka svjesnosti o vlastitim emocijama i pote\u0161ko\u0107a u identificiranju i izra\u017eavanju osje\u0107aja.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Strah od emocija je \u010dest iz jednostavnog razloga \u0161to emocije mogu biti intenzivne, neugodne i neprilago\u0111ene, a neki od nas \u0107e se bojati suo\u010diti s njima. Strah od suo\u010davanja s te\u0161kim emocijama mo\u017ee dovesti do izbjegavanja njihove svjesnosti kako bi se izbjegla nelagoda. Me\u0111utim, izbjegavanje emocija tako\u0111er ograni\u010dava mogu\u0107nost razumijevanja sebe i rasta.<\/p>\n\n\n\n

    I zadnje, deficit u regulaciji emocija dolazi od toga \u0161to se nismo nau\u010dili suo\u010davanja s emocijama i njihovom reguliranju. Nedostatak vje\u0161tina regulacije mo\u017ee nam ote\u017eati suo\u010davanje s te\u0161kim emocijama, \u0161to \u0107e dovesti do poku\u0161aja njihova potiskivanja ili ignoriranja.<\/p>\n\n\n\n

    Funkcioniranje mozga kod dr\u017eanja odluka<\/h2>\n\n\n\n

    Dok se pridr\u017eavamo odluka, na\u0161 mozak prolazi kroz razli\u010dite procese i aktivacije neuralnih mre\u017ea koji podr\u017eavaju na\u0161e pona\u0161anje i odr\u017eavaju nas na putu prema ostvarenju cilja. Kroz cijeli proces biti \u0107e uklju\u010den prednji korteks koji je odgovoran za visoku razinu kognitivnih funkcija, uklju\u010duju\u0107i dono\u0161enje odluka, planiranje, samokontrolu i izvr\u0161ne funkcije. Kad donesemo odluku i dr\u017eimo se nje, prednji korteks aktivira se kako bi podr\u017eao na\u0161e namjere, ciljeve i upravljao na\u0161im pona\u0161anjem prema njima. Tako\u0111er, u mozgu postoji sustav nagra\u0111ivanja poput ventralnog tegmentalnog podru\u010dja (VTA) i jezgre akumbensa. Ova podru\u010dja osloba\u0111aju neurotransmitere poput dopamina koji su povezani s osje\u0107ajem zadovoljstva i motivacije. Kada se pridr\u017eavamo odluka i ostvarujemo napredak prema cilju, ovaj nagradni sustav se aktivira i poti\u010de nas da nastavimo s tim pona\u0161anjem.<\/p>\n\n\n\n

    Naravno, pridr\u017eavanje odluka \u010desto zahtijeva samokontrolu, koja je povezana s aktivacijom prefrontalnog korteksa i drugih podru\u010dja mozga. Ove regije poma\u017eu nam da inhibiramo impulzivna pona\u0161anja, odupremo se isku\u0161enjima i ostanemo fokusirani na dugoro\u010dne ciljeve. Samokontrola mo\u017ee biti naporna i zahtijeva energiju i mentalni napor.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    No, iako je sve jako, jako, jako lijepo poslo\u017eeno dok se dr\u017eimo odluke, jedan trenutak i sve \u0107e oti\u0107i u krivo. Naime, ako popustimo u pridr\u017eavanju odluka, vrlo vjerojatno \u0107e se desiti sljede\u0107e promjene u mozgu. Ako popustimo i odustanemo od odluka, mo\u017ee do\u0107i do trenutnog osloba\u0111anja dopamina i aktivacije nagradnog sustava. To se doga\u0111a jer odustajanje od odluke mo\u017ee donijeti trenutno olak\u0161anje ili zadovoljstvo, \u0161to rezultira privremenim osje\u0107ajem nagrade. S obzirom da ono \u201edosta\u201c je kod nas bila, u naravi, neka navika, aktivirani su bili bazalni gangliji\u00a0 koji nam poma\u017eu u \u201eautomatizaciji na\u0161eg poslovanja\u201c odnosno pona\u0161anja. Ako se lo\u0161a navika obnovi, te veze u na\u0161em mozgu oja\u010daju. I na kraju, ako redovito popu\u0161tamo i ne pridr\u017eavamo se odluka, veze u prednjem korteksu koje podr\u017eavaju samokontrolu i dono\u0161enje odluka mogu oslabiti. To nam mo\u017ee ote\u017eati odr\u017eavanje dugoro\u010dnih ciljeva i dono\u0161enje zdravih odluka.<\/p>\n\n\n\n

    No, da nije sve tako crno, potrebno se vratiti na neuroplasti\u010dnost mozga (o kojoj je ve\u0107 bilo govora u nekom od \u010dlanaka) te re\u0107i da mozak ima fleksibilnost i da se mo\u017ee mijenjati kroz neuroplasti\u010dnost. To zna\u010di da je mogu\u0107e trenirati mozak i ja\u010dati veze koje podr\u017eavaju dono\u0161enje zdravih odluka. Kroz svjesnost, vje\u017ebu samokontrole i upornost, mo\u017eemo ja\u010dati neuronske veze koje podr\u017eavaju pridr\u017eavanje odluka i promjenu ne\u017eeljenih navika.<\/p>\n\n\n\n

    Grani\u010dni poreme\u0107aji li\u010dnosti<\/h2>\n\n\n\n

    Dodatno, pridr\u017eavanje odluka dodatno mo\u017ee biti nekima ote\u017eano. Naime, razli\u010diti grani\u010dni poreme\u0107aji, kao \u0161to su grani\u010dni poreme\u0107aj li\u010dnosti (Borderline Personality Disorder – BPD) ili narcisti\u010dki poreme\u0107aj li\u010dnosti (Narcissistic Personality Disorder – NPD), karakteriziraju naru\u0161ena samosvijest, ali na razli\u010dite na\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

    Osobe s grani\u010dnim poreme\u0107ajem li\u010dnosti \u010desto do\u017eivljavaju naru\u0161enu samosvijest, posebno u pogledu vlastitog identiteta, vrijednosti i ciljeva. Mogu imati osje\u0107aj praznine ili nepotpunosti, osje\u0107aj da ne znaju tko su, \u0161to \u017eele ili \u0161to im je va\u017eno u \u017eivotu. Tako\u0111er, mogu se suo\u010diti s intenzivnim promjenama raspolo\u017eenja i osje\u0107ajima, \u0161to dodatno ote\u017eava odr\u017eavanje stabilne slike o sebi.<\/p>\n\n\n\n

    Dalje, osobe s narcisti\u010dkim poreme\u0107ajem li\u010dnosti, nasuprot osobama s grani\u010dnim poreme\u0107ajem li\u010dnosti, \u010desto imaju pretjerano pozitivnu i grandioznu sliku o sebi. Imaju povi\u0161eno samopo\u0161tovanje, ali to mo\u017ee biti krhko i osjetljivo na kritiku. Unato\u010d pretjeranoj samosvijesti o vlastitoj vrijednosti, mogu imati ograni\u010denu sposobnost uvida u vlastite mane, slabosti ili utjecaja na druge.<\/p>\n\n\n\n

    Nema zaklju\u010dka, samo komentar<\/h2>\n\n\n\n

    Kroz ovaj tekst htio sam naglasiti va\u017enost prepoznavanja i prihva\u0107anja potrebe za promjenom prije dono\u0161enja odluka. \u010cesto puta, donosimo odluke pod utjecajem vanjskih pritisaka, kao \u0161to su novogodi\u0161nje odluke, ali nije dovoljno samo donijeti odluku, ve\u0107 je potrebno biti svjestan za\u0161to \u017eelimo promjenu i biti motiviran za njeno ostvarenje. Tako\u0111er, izra\u017eavanje “dosta” ili prepoznavanje potrebe za promjenom, emocionalno je zahtjevno, ali i sam proces dono\u0161enja odluka i poduzimanja akcija mo\u017ee biti izazovan. Potrebna je samodisciplina, motivacija i podr\u0161ka kako bi se odr\u017eala donesena odluka i izvr\u0161ile potrebne promjene.<\/p>\n\n\n\n

    Razumijevanje sebe, svojih misli, osje\u0107aja, uvjerenja i interakcija s okolinom klju\u010dno je za uspje\u0161no pridr\u017eavanje odluka. Samosvijest nam poma\u017ee u identificiranju negativnih obrazaca pona\u0161anja i navika te nam omogu\u0107uje da donesemo svjesne odluke koje su u skladu s na\u0161im vrijednostima i ciljevima.<\/p>\n\n\n\n

    Zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n

    Dono\u0161enje odluka i pridr\u017eavanje njih mo\u017ee biti izazovno zbog razli\u010ditih faktora kao \u0161to su strah od napu\u0161tanja, nisko samopouzdanje, potreba za odobravanjem drugih, aktivacija emocionalnih centara mozga, ovisnost o navikama i nedostatak motivacije i samodiscipline. Prvi korak je izra\u017eavanje “dosta” i prepoznavanje potrebe za promjenom, dok drugi korak uklju\u010duje dono\u0161enje odluke i poduzimanje akcija kako bismo ostvarili promjenu. Samosvijest igra va\u017enu ulogu u procesu dono\u0161enja odluka i pridr\u017eavanju njih, jer nam poma\u017ee razumjeti na\u0161e misli, osje\u0107aje, motivaciju i interakcije s okolinom.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dva koraka Nekome je vrlo jednostavno pridr\u017eavati se donesene odluke. Netko \u0107e se jedne odluke dr\u017eati, ali druge ne\u0107e. Netko \u0107e posustati ve\u0107 drugi dan. Ve\u0107ina odluka se, \u010desto, donese pod nekim pritiskom, recimo nove godine i sl. Me\u0111utim, pridr\u017eavanje odluke \u010desto gledamo previ\u0161e pojednostavljeno. Naime, mo\u017ee se re\u0107i da kod dono\u0161enja odluka imamo dva […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12927,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12925"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12932,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12925\/revisions\/12932"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}