{"id":12919,"date":"2023-06-02T00:00:00","date_gmt":"2023-06-01T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/sladoled-zdravlje-i-kognitivna-disonanca\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:00","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:00","slug":"sladoled-zdravlje-i-kognitivna-disonanca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/sladoled-zdravlje-i-kognitivna-disonanca\/","title":{"rendered":"Sladoled, zdravlje i kognitivna disonanca"},"content":{"rendered":"

Svima nam se, kao malom, naivnom djetetu desilo da imamo dvije misli koje nam se ne sla\u017eu i to nas je \u010dinilo zbunjenima, a mo\u017eda smo osje\u0107ali i nelagodu. Vrlo vjerojatno tu su zbunjenost izazvali na\u0161i roditelji dok smo u rukama imali omiljeni sladoled sa smije\u0161kom na licu. Dok smo taj kornet prinosili ustima, odjeknula je njihova izjava da previ\u0161e sladoleda mo\u017ee biti lo\u0161e za na\u0161e zdravlje ili da \u0107emo \u201epokvariti\u201c zube. U tom trenutku, u na\u0161im glavicama, smo imali dvije misli koje su se sukobljavale: s jedne strane, volimo sladoled i \u017eelimo ga jesti, a s druge strane, briga na\u0161ih roditelja za na\u0161e zdravlje, postala je i na\u0161a briga.<\/strong> Nakon svega osje\u0107ali smo zbunjenost, a vjerojatno i nelagodu jer se u na\u0161em mozgu dvije misli ne sla\u017eu, a mo\u017eda se i \u201etuku\u201c.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Ovo opisano, u psihologiji, se naziva kognitivna disonanca. Kada imamo kognitivnu disonancu, na\u0161 mozak se svim silama trudi rije\u0161iti tu nelagodu na neki na\u010din. Mogu\u0107e je rje\u0161enje moglo biti da smo donijeli odluku da ne\u0107emo jesti sladoled kako bi sa\u010duvali svoje zdravlje ili smo mogli odlu\u010diti da \u0107emo u\u017eivati u sladoledu i ignorirati brigu za zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

U nekim situacijama mijenjamo svoje misli kako bi se uskladili s onim u \u0161to ve\u0107 vjerujemo, a ponekad mijenjajmo svoje pona\u0161anje kako bi se uskladili s onim \u0161to mislimo<\/strong>. A nekada ne napravimo ni\u0161ta jer je kognitivna disonanca dovoljno velika, pa i jaka, da nas mo\u017ee paralizirati u bilo kakvom odlu\u010divanju.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako kako nam se kognitivna disonanca de\u0161avala dok smo bili mali, tako nam se doga\u0111a i sada kada smo veliki. Doga\u0111a se svima i, generalno, nije lo\u0161a stvar. To je zapravo znak da na\u0161 mozak radi i razmi\u0161lja o stvarima.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je biti svjestan kognitivne disonance i razumjeti da mo\u017ee biti normalno imati sukobljene misli. Kad nam se to dogodi, potrebno je istra\u017eiti razli\u010dite perspektive, tra\u017eiti vi\u0161e informacija i donijeti odluke koje se temelje na onome \u0161to je najbolje za nas.<\/p>\n\n\n\n

I na taj na\u010din ve\u0107ina ljudi funkcionira, ali sve do trenutka do kada se imamo za ne\u0161to uhvatiti, s ne\u010dim stvari, doga\u0111aje, mi\u0161ljenja usporediti. Me\u0111utim, kada nemamo tu mogu\u0107nost imamo paralizu odnosno konstantni rat u na\u0161im glavama. Taj \u201erat\u201c dovodi do ne\u010dinjenja, odnosno do ne dono\u0161enja odluka. Nemogu\u0107nost da se pokrenemo daje osje\u0107aj nemo\u0107i. Nakon nemo\u0107i dolazi period odnosno osje\u0107aj frustracije, potom razo\u010darenje i ljutnja odnosno bijes. I uglavnom to sve dolazi zbog osje\u0107aja nemogu\u0107nosti uspostave kontrole (nad \u017eivotom, poslom) i promjene situacije.<\/p>\n\n\n\n

Ljutnja mo\u017ee biti usmjerena prema sebi, \u0161to rezultira jo\u0161 ve\u0107im osje\u0107ajem razo\u010daranja ili neuspjeha, ili prema drugima, krive\u0107i ih za svoje stanje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kognitivna disonanca<\/h2>\n\n\n\n

Kognitivna disonanca je koncept u psihologiji koji opisuje nelagodu ili napetost koju osoba do\u017eivljava kada ima sukobljene ili nespojive misli, uvjerenja ili vrijednosti. Ovaj koncept razvio je ameri\u010dki socijalni psiholog Leon Festinger 1957. godine.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Prema teoriji kognitivne disonance, ljudi te\u017ee odr\u017eavati dosljednost me\u0111u svojim uvjerenjima, mi\u0161ljenjima i pona\u0161anjem. Kada se suo\u010de s informacijama ili situacijama koje su u suprotnosti s njihovim postoje\u0107im uvjerenjima ili vrijednostima, javlja se disonanca, odnosno nesklad.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ova disonanca stvara nelagodu i poti\u010de osobu da smanji taj nesklad kako bi povratila dosljednost. Postoje tri osnovna na\u010dina kako ljudi \u010desto smanjuju kognitivnu disonancu, no ostaje pitanje koji je na\u010din rada ispravan odnosno \u0161to je u kona\u010dnici dobro za nas:<\/p>\n\n\n\n

  • Promjena pona\u0161anja: Mo\u017eemo promijeniti svoje pona\u0161anje kako bi se uskladilo s novim informacijama ili situacijom.<\/li>
  • Promjena uvjerenja: Mo\u017eemo promijeniti svoja uvjerenja ili mi\u0161ljenja kako bi se uskladila s novim informacijama ili situacijom.<\/li>
  • Potiskivanje informacija: Ili mo\u017eemo potisnuti ili ignorirati informacije koje su u suprotnosti s na\u0161im postoje\u0107im uvjerenjima kako bi izbjegli nelagodu.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Kognitivna disonanca ima va\u017ene implikacije u razumijevanju na\u0161eg pona\u0161anja, dono\u0161enja odluka i kako mijenjamo na\u0161e stavove. Poma\u017ee nam shvatiti za\u0161to ljudi imaju otpor prema promjenama, za\u0161to ponekad opravdavamo proturje\u010dna pona\u0161anja ili za\u0161to selektivno odabiremo informacije koje podr\u017eavaju na\u0161a postoje\u0107a uvjerenja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Psiholozi koriste koncept kognitivne disonance kako bi istra\u017eivali ljudsko pona\u0161anje i razvijali strategije da bi pomogli ljudima da prepoznaju i suo\u010de se s kontradikcijama u svom razmi\u0161ljanju i djelovanju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Za\u0161to je kognitivna disonanca neugodna \u2013 kognitivna disonanca i funkcioniranje mozga<\/h2>\n\n\n\n

    Kada osoba osjeti kognitivnu disonancu, aktivirati \u0107e se nekoliko dijelova mozga.<\/p>\n\n\n\n

    Jedan od uklju\u010denih dijelova mozga je anteriorni cingularni korteks (ACC), koji se nalazi u prednjem dijelu na\u0161eg mozga i odgovoran je za obradu informacija vezanih uz emocije i konflikte. Anteriorni cingularni korteks se aktivira kada osoba osjeti kognitivnu disonancu i uglavnom \u0107e ukazivati na emocionalnu nelagodu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Drugi dio mozga koji se mo\u017ee aktivirati u slu\u010daju kognitivne disonance je dorzolateralni prefrontalni korteks (DLPFC), koji je uklju\u010den u obradu informacija, planiranje i dono\u0161enje odluka. Kada osoba poku\u0161a rije\u0161iti kognitivnu disonancu, DLPFC mo\u017ee pomo\u0107i u analiziranju informacija i dono\u0161enju odluka o tome kako se nositi s disonancom.<\/strong><\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Tre\u0107i dio mozga koji \u0107e nam se vjerojatno aktivirati je striatum, a koji igra va\u017enu ulogu u motivaciji i nagra\u0111ivanju nas samih. Smanjivanjem kognitivne disonance on \u0107e se aktivirati kako bi kod nas potaknuo osje\u0107aj nagrade i zadovoljstva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    I sada tu nastaju problemi ako nismo rije\u0161ili kognitivnu disonancu. S jedne strane imamo osje\u0107aj nelagode, a s druge je izostao osje\u0107aj nagra\u0111ivanja kojega smo ranije, u sli\u010dnim situacijama, imali.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Dugotrajnost kognitivne disonance<\/h2>\n\n\n\n

    Dakle, va\u017eno je biti svjestan kognitivne disonance i razumjeti da mo\u017ee biti normalno imati sukobljene misli. Tako\u0111er je va\u017eno istra\u017eiti razli\u010dite perspektive, tra\u017eiti vi\u0161e informacija i donijeti odluke koje se temelje na onome \u0161to je najbolje za nas.<\/p>\n\n\n\n

    I na taj na\u010din ve\u0107ina ljudi funkcionira, ali sve do trenutka do kada se imamo za ne\u0161to uhvatiti, s ne\u010dim stvari, doga\u0111aje, mi\u0161ljenja usporediti. Me\u0111utim, kada nemamo tu mogu\u0107nost imamo paralizu odnosno konstantni rat u na\u0161im glavama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Dalje, neuspjeh u rje\u0161avanju kognitivne disonance mo\u017ee tako\u0111er dovesti do nekonzistentnosti u dono\u0161enju odluka, \u0161to \u0107e imati negativan utjecaj na kvalitetu \u017eivota. Na taj na\u010din mo\u017eemo se dovesti u situaciju gdje smo stalno izlo\u017eeni unutarnjem konfliktu i nesigurnosti zbog sukobljenih misli ili vrijednosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Taj \u201erat\u201c dovodi do ne\u010dinjenja, odnosno do nedono\u0161enja odluka. Nemogu\u0107nost da se pokrenemo daje osje\u0107aj nemo\u0107i. Nakon nemo\u0107i dolazi period odnosno osje\u0107aj frustracije, potom razo\u010darenje i ljutnja odnosno bijes. I uglavnom to sve dolazi zbog osje\u0107aja nemogu\u0107nosti uspostave kontrole (nad \u017eivotom, poslom) i promjene situacije.<\/p>\n\n\n\n

    Ljutnja mo\u017ee biti usmjerena prema sebi, \u0161to rezultira jo\u0161 ve\u0107im osje\u0107ajem razo\u010daranja ili neuspjeha, ili prema drugima, krive\u0107i ih za svoje stanje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Dugotrajna prisutnost kognitivne disonance imati \u0107e negativne posljedice na mentalno zdravlje, kao \u0161to su pove\u0107an stres, anksioznost i depresija uz, spomenuti, osje\u0107aj nemo\u0107i. Tako\u0111er \u0107e utjecati na samopo\u0161tovanje i samopouzdanje, jer \u0107emo po\u010deti sumnjati u svoje vlastite vrijednosti i sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Va\u017eno je aktivno raditi na rje\u0161avanju kognitivne disonance kako bi se odr\u017ealo emocionalno blagostanje i razvijalo konstruktivno razmi\u0161ljanje. To mo\u017ee uklju\u010divati ispitivanje vlastitih uvjerenja, tra\u017eenje dodatnih informacija, konstruktivnu raspravu s drugima, promjenu perspektive ili potragu za podr\u0161kom stru\u010dnjaka u podru\u010dju mentalnog zdravlja<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Paraliza mozga<\/h2>\n\n\n\n

    Paraliziraju\u0107i aspekt kognitivne disonance proizlazi iz pote\u0161ko\u0107a koje mo\u017eemo do\u017eivjeti pri suo\u010davanju s unutarnjim sukobom i nu\u017eno\u0161\u0107u mijenjanja svojih stavova. Tako\u0111er se mo\u017eemo uhvatit u zamci kontradiktornih uvjerenja ili izme\u0111u modela pona\u0161anja koje imamo i modela pona\u0161anja koje bi \u017eeljeli imati.<\/p>\n\n\n\n

    Takav unutarnji sukob mo\u017ee izazvati stres, anksioznost i op\u0107u nelagodu, \u0161to mo\u017ee dovesti do \u201eparalize uma\u201c. Paralizu uma ne\u0107emo smatrati op\u0107e prihva\u0107enim psiholo\u0161kim terminom, ali je ovdje zgodan radi obja\u0161njena kako bi opisali stanje u kojem do\u017eivljavamo blokadu, nesposobnost ili pote\u0161ko\u0107e u dono\u0161enju odluka, razmi\u0161ljanju ili djelovanju.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Paraliza uma mo\u017ee se manifestirati na razli\u010dite na\u010dine. Osoba mo\u017ee osje\u0107ati preplavljenost mislima i osje\u0107ajima, te\u0161ko\u0107e u koncentraciji i fokusiranju, pote\u0161ko\u0107e u dono\u0161enju odluka ili nedostatak energije i motivacije za djelovanje. Osje\u0107aj paralize uma \u010desto mo\u017ee dovesti do zastoja u napredovanju, izbjegavanju izazova ili odga\u0111anja odluka.<\/p>\n\n\n\n

    Stanje paralize uma mo\u017ee biti frustriraju\u0107e i ograni\u010davaju\u0107e jer osoba se mo\u017ee osje\u0107ati zarobljeno ili blokirano u svojim razmi\u0161ljanjima i djelovanju. Mo\u017ee dovesti do gubitka produktivnosti, pogor\u0161anja mentalnog zdravlja i smanjenja sposobnosti suo\u010davanja s izazovima.<\/p>\n\n\n\n

    Obrana od kognitivne disonance<\/h2>\n\n\n\n

    \u010cesto \u0107emo razviti obrambene mehanizme kako bi izbjegli suo\u010davanje s kognitivnom disonancom. To mo\u017eemo \u010diniti ignoriranjem ili negiranjem informacija koje su u sukobu s na\u0161im postoje\u0107im uvjerenjima, pronala\u017eenjem racionalizacija ili opravdanja za njihovo proturje\u010dno pona\u0161anje, ili potra\u017enjom podr\u0161ke i potvrde od drugih koji dijele ista uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n

    Da bi se prevladala paraliza uma uzrokovana kognitivnom disonancom, va\u017eno je da osoba bude otvorena za prihva\u0107anje novih informacija, razumijevanje svojih unutarnjih sukoba i spremnost za mijenjanje stavova i pona\u0161anja. To mo\u017ee uklju\u010divati introspekciju, tra\u017eenje dodatnih informacija, razgovor s drugima koji imaju razli\u010dite perspektive i otvorenost za rast i promjenu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    I zato, iako danas u kontekstu rata koji se de\u0161ava oko nas, te\u0161ko je re\u0107i da su rije\u010di ubojito oru\u017eje. Ali jesu. Napisano, mo\u017ee biti ubojito oru\u017eje.<\/p>\n\n\n\n

    I zato, jasno\u0107a i konzistentnost komunikacije je ono \u0161to je bitno u na\u0161im tvrtkama. Ako ne zbog ljudi, onda zbog g\u0111e. Kognitivne Disonance. Feedback<\/em> i op\u0107enito dobra komunikacija je dobro rje\u0161enje za sve.<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Svima nam se, kao malom, naivnom djetetu desilo da imamo dvije misli koje nam se ne sla\u017eu i to nas je \u010dinilo zbunjenima, a mo\u017eda smo osje\u0107ali i nelagodu. Vrlo vjerojatno tu su zbunjenost izazvali na\u0161i roditelji dok smo u rukama imali omiljeni sladoled sa smije\u0161kom na licu. Dok smo taj kornet prinosili ustima, odjeknula […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12920,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12919","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12919","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12919"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12919\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12924,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12919\/revisions\/12924"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12919"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12919"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12919"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}