{"id":12887,"date":"2023-05-06T00:00:00","date_gmt":"2023-05-05T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/psiholoske-igre\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:00","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:00","slug":"psiholoske-igre","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/psiholoske-igre\/","title":{"rendered":"Psiholo\u0161ke igre"},"content":{"rendered":"

Svi se mi ponekad po\u017eelimo igrati. Igranje je dobro, budi uspavano dijete u nama. Me\u0111utim, neke su igre zabavne i korisne, a neke ne doprinose kvaliteti \u017eivota, a jo\u0161 manje izgradnji odnosa i osna\u017eivanju osobe.<\/p>\n\n\n\n

Takve igre su psiholo\u0161ke igre kao oblici manipulacije i pona\u0161anja koje ljudi koriste kako bi kontrolirali ili utjecali na druge ljude. One se obi\u010dno koriste u interpersonalnim odnosima (jednako na poslu i privatno) i cilj im je manipulirati drugu osobu kako bi se zadovoljile vlastite potrebe, a \u010desto se koriste i za ostvarenje mo\u0107i i kontrole nad drugim ljudima.<\/p>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ke igre mogu biti i svojevrstan oblik komunikacije pri \u010demu pravi cilj nije informirana i konstruktivna rasprava odnosno dijalog \u00a0na razini onoga \u0161to je izre\u010deno, ve\u0107 na skrivenom nivou. Ovakav na\u010din komunikacije \u010desto vodi ka automatizmu na na\u010din da takav oblik interakcije ponavljamo s na\u0161om okolinom, \u010desto nesvjesno.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako bi se izbjegle psiholo\u0161ke igre, va\u017eno je razviti zdrave granice, komunicirati otvoreno i iskreno.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za psiholo\u0161ke igre mo\u017eemo i re\u0107i da su oblik disfunkcionalne komunikacije koja se koristi, uglavnom, da se zadovolje potrebe za pa\u017enjom, priznanjem odnosno rekognicijom te naklono\u0161\u0107u.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dramski trokut<\/h2>\n\n\n\n

Koncept dramskog trokuta prvi je put predstavio psihijatar Stephen B. Karpman 1968. godine. Karpman je primijetio da se u mnogim interpersonalnim odnosima javlja odre\u0111ena dinamika u kojoj sudjeluju tri osobe – \u017ertva, progonitelj i spasitelj. Karpman je opisao ove tri uloge kao tri uloge\/to\u010dke u dramskom trokutu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Prema Karpmanu, ove tri uloge \u010desto se izmjenjuju u odnosima, a osobe koje igraju ove uloge \u010desto ne shva\u0107aju da su upletene u dinamiku koja im \u0161teti. Karpman je tvrdio da se osobe koje igraju ulogu “spasitelja” \u010desto osje\u0107aju nadmo\u0107no, a osobe koje igraju ulogu “progonitelja” \u010desto se osje\u0107aju mo\u0107no. U me\u0111uvremenu, osobe koje igraju ulogu “\u017ertve” \u010desto se osje\u0107aju bespomo\u0107no i neugodno.<\/p>\n\n\n\n

Ne nu\u017eno, ali scenarij mo\u017ee izgledati ovako:<\/p>\n\n\n\n

\u017drtva je osoba koja se osje\u0107a bespomo\u0107no i bezizlazno, spasitelj je osoba koja poku\u0161ava pomo\u0107i \u017ertvi i rije\u0161iti njezine probleme, dok je progonitelj osoba koja stvara probleme \u017ertvi. Ove tri uloge mogu se zamijeniti i promijeniti u tijeku vremena, ovisno o situaciji i odnosima me\u0111u ljudima. Ponekad uloga progonitelja i spasitelja mo\u017ee biti utjelovljena u jednoj osobi.<\/p>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ke igre se obi\u010dno temelje na ovoj dinamici dramskog trokuta. Na primjer, osoba koja igra ulogu progonitelja mo\u017ee poku\u0161ati isprovocirati drugu osobu da se osje\u0107a kao \u017ertva, a zatim se predstaviti kao spasitelj i ponuditi pomo\u0107, \u0161to je zapravo na\u010din za ostvarivanje kontrole nad tom osobom.<\/p>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ke igre i funkcioniranje mozga<\/h2>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ke igre \u0107e aktivirati odre\u0111ene dijelove mozga i utjecati na kemijske procese u mozgu koji su povezani s nagradom i motivacijom. Na primjer, kada netko igra psiholo\u0161ku igru u kojoj poku\u0161ava kontrolirati drugu osobu, to mo\u017ee aktivirati podru\u010dja mozga povezana s motivacijom i nagra\u0111ivanjem. Osoba koja igra igru mo\u017ee osjetiti pove\u0107anu razinu dopamina, koji je neurotransmiter povezan s osje\u0107ajem zadovoljstva i nagrade.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ova aktivacija mo\u017ee biti kratkotrajna i \u010desto dovodi do negativnih posljedica za obje strane. Na primjer, osoba koja igra igru mo\u017ee do\u017eivjeti kratkotrajno zadovoljstvo i mo\u0107, ali dugoro\u010dno, to mo\u017ee dovesti do gubitka povjerenja, stresa i problema u odnosima s drugima.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, dugotrajno sudjelovanje u psiholo\u0161kim igrama \u010desto \u0107e dovesti do promjena u na\u010dinu na koji mozak funkcionira. Na primjer, osobe koje se \u010desto upu\u0161taju u psiholo\u0161ke igre mogu imati manju sposobnost empatije i razumijevanja drugih ljudi, \u0161to je povezano s promjenama u frontalnim re\u017enjevima mozga.<\/p>\n\n\n\n

Reket osje\u0107aji<\/h2>\n\n\n\n

Psiholo\u0161ke igre \u010desto su povezane s konceptom reket osje\u0107aja. Reket osje\u0107aj je pojam koji je uveo Eric Berne u svojoj teoriji transakcijske analize. On se odnosi na situaciju u kojoj jedna osoba manipulira drugom tako da izaziva odre\u0111ene osje\u0107aje kako bi dobila ono \u0161to \u017eeli.<\/p>\n\n\n\n

Pa tako osoba mo\u017ee izazvati osje\u0107aj krivnje kod druge osobe kako bi je navela da joj udovolji ili izazvati osje\u0107aj straha kako bi je natjerala na poslu\u0161nost. U psiholo\u0161kim igrama, reket osje\u0107aji se \u010desto koriste kako bi se druga osoba uvukla u igru i bila prisiljena igrati odre\u0111enu ulogu.<\/p>\n\n\n\n

Ili, osoba koja igra igru \u017ertve mo\u017ee koristiti reket osje\u0107aj krivnje kako bi natjerala drugu osobu da je tretira s posebnom pa\u017enjom i brine o njoj. Isto tako, osoba koja igra igru “progonitelja” mo\u017ee koristiti reket osje\u0107aj straha kako bi drugu osobu natjerala da prihvati njezinu volju.<\/p>\n\n\n\n

Reket osje\u0107aji \u010desto su povezani s psiholo\u0161kim igrama jer se koriste kao sredstvo manipulacije i kontrole nad drugom osobom. Kori\u0161tenje reket osje\u0107aja mo\u017ee biti vrlo \u0161tetno za odnos i mo\u017ee dovesti do gubitka povjerenja i po\u0161tovanja. Stoga je va\u017eno prepoznati kada se koriste reket osje\u0107aji i razviti zdrave strategije za komunikaciju i rje\u0161avanje problema u odnosu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Suprotni osje\u0107aji<\/h2>\n\n\n\n

Suprotni osje\u0107aji mogu biti prisutni u psiholo\u0161kim igrama kao dio strategije manipulacije. Na primjer, osoba mo\u017ee koristiti suprotne osje\u0107aje kako bi izazvala osje\u0107aj krivnje u drugoj osobi, kako bi je natjerala da u\u010dini ne\u0161to \u0161to ne \u017eeli ili kako bi joj nametnula svoju volju.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, osoba koja igra igru “\u017ertve” mo\u017ee koristiti suprotne osje\u0107aje, kao \u0161to su ljubav i krivnju, kako bi izazvala osje\u0107aj odgovornosti u drugoj osobi i natjerala je da u\u010dini ne\u0161to \u0161to ne \u017eeli. Isto tako, osoba koja igra igru “progonitelja” mo\u017ee koristiti suprotne osje\u0107aje, kao \u0161to su strah i ljubav, kako bi izazvala osje\u0107aj nemo\u0107i u drugoj osobi i natjerala je da prihvati njezinu volju.<\/p>\n\n\n\n

Suprotni osje\u0107aji mogu biti sna\u017ean alat u psiholo\u0161kim igrama jer mogu izazvati konfuziju i nelagodu u drugoj osobi, \u0161to olak\u0161ava manipulaciju.<\/p>\n\n\n\n

Razumijevanja radi, iako se \u010dini sli\u010dno, reket osje\u0107aji i suprotni osje\u0107aji nisu isto, ali su me\u0111usobno povezani i mogu biti prisutni u istoj situaciji ili odnosu. Suprotni osje\u0107aji su dva osje\u0107aja koji se me\u0111usobno isklju\u010duju ili su suprotni, a javljaju se u isto vrijeme. Primjer bi bio osje\u0107aj ljubavi i mr\u017enje prema istoj osobi.<\/p>\n\n\n\n

Reket osje\u0107aji se odnose na manipulativno pona\u0161anje koje osoba koristi kako bi postigla svoje ciljeve ili izvukla korist. To mo\u017ee uklju\u010divati emocionalnu ucjenu, prijetnje ili krivnju.<\/p>\n\n\n\n

Iako su ova dva pojma razli\u010dita, mogu se pojaviti u istoj situaciji ili odnosu. Na primjer, osoba koja koristi reket osje\u0107aj krivnje mo\u017ee osjetiti suprotne osje\u0107aje ljubavi i bijesa prema drugoj osobi.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetiri osnovne emocije<\/h2>\n\n\n\n

Erik Berne, tvorac transakcijske analize, predlo\u017eio je da postoje \u010detiri osnovne emocije, a to su:<\/p>\n\n\n\n

  • Radost – osje\u0107aj zadovoljstva, u\u017eitka i sre\u0107e.<\/li>
  • Tuga – osje\u0107aj \u017ealosti, gubitka i razo\u010daranja.<\/li>
  • Strah – osje\u0107aj nesigurnosti, ugro\u017eenosti i opasnosti.<\/li>
  • Gnjev – osje\u0107aj bijesa, frustracije i agresije.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Ove \u010detiri osnovne emocije mogu se kombinirati i proizvesti slo\u017eenije osje\u0107aje i stanja, ali sve ostale emocije mogu se opisati i razumjeti kroz ove \u010detiri osnovne kategorije. Berne je smatrao da je razumijevanje ovih osnovnih emocija klju\u010dno za razumijevanje ljudskog pona\u0161anja i komunikacije.<\/p>\n\n\n\n

    Naravno, mogu\u0107e je nai\u0107i na druge autore i razli\u010dite pristupe u definiranju i kategoriziranju emocija.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    \u010cetiri osnovne emocije (strah, tuga, bijes i radost) mogu biti povezane s psiholo\u0161kim igrama na razli\u010dite na\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

    • Psiholo\u0161ka igra “Zar ne zna\u0161 kako se osje\u0107am?” mo\u017ee biti povezana s osje\u0107ajem tuge, jer osoba mo\u017ee poku\u0161ati dobiti pa\u017enju ili suosje\u0107anje od druge osobe kroz manipulativno pona\u0161anje, kao \u0161to su plakanje ili \u017ealjenje.<\/li>
    • Psiholo\u0161ka igra “Ja sam \u017ertva” povezana je s osje\u0107ajem bijesa, jer osoba mo\u017ee poku\u0161ati dobiti mo\u0107 ili kontrolu nad drugima kroz manipulaciju i isticanje svoje \u017ertve.<\/li>
    • Psiholo\u0161ka igra “Hladna igra” povezana je sa strahom, jer osoba mo\u017ee poku\u0161ati izbje\u0107i intimnost ili bliskost kako bi izbjegla mogu\u0107u ranjivost.<\/li>
    • Psiholo\u0161ka igra “Ja znam bolje” povezana je s osje\u0107ajem radosti, jer osoba mo\u017ee poku\u0161ati posti\u0107i osje\u0107aj superiornosti ili kompetencije kroz manipulaciju i kontrolu druge osobe.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Uz to, psiholo\u0161ke igre mogu biti povezane s drugim osnovnim emocijama, ovisno o kontekstu i motivacijama osobe koja ih koristi. Va\u017eno je prepoznati i razumjeti ove osje\u0107aje kako bismo se bolje nosili s njima i unaprijedili odnose s drugim ljudima.<\/p>\n\n\n\n

      Obilje\u017eja psiholo\u0161kih igara<\/h2>\n\n\n\n

      Va\u017eno je prepoznati ovu dinamiku i uloge u odnosima kako bi se izbjegle psiholo\u0161ke igre i ostvario zdrav odnos me\u0111u ljudima. Razvijanje svijesti o psiholo\u0161kim igrama i dramskom trokutu mo\u017ee nam pomo\u0107i da budemo otvoreniji, iskreniji i empati\u010dniji prema drugima te da se odupremo manipulativnim pona\u0161anjima.<\/p>\n\n\n\n

      Karpman je tako\u0111er predlo\u017eio da se ova dinamika mo\u017ee preokrenuti ako se osobe koje igraju ove uloge postanu svjesne svoje uloge u dramskom trokutu i odlu\u010de promijeniti svoje pona\u0161anje. Karpman je predlo\u017eio alternativni model nazvan “trokut empatije” u kojem se nagla\u0161ava va\u017enost empatije i razumijevanja u interpersonalnim odnosima.<\/p>\n\n\n\n

      Ponavljaju se.<\/em>
      S obzirom da nismo svjesni da igramo igre, ne\u0107emo ni\u0161ta poduzeti po tom pitanju da ih prestanemo igrati \u0161to nas dovodi do toga da se jednostavno \u2013 ponavljaju.<\/p>\n\n\n\n

      Psiholo\u0161ke igre su nesvjesne.<\/em>
      Na nesvjesnoj razini ponavljamo i tra\u017eimo obrasce pona\u0161anja koji su nam poznati. Obrasci pona\u0161anja ili vrijednosti koje su nam primjerice \u201cusadili\u201d mama i tata, baka, djed i sl. Vrlo vjerojatno nam je netko nekada, na primjer, usadio \u017eelju da ugodimo drugima, te svaki puta kada vidimo neku osobu da joj je te\u0161ko kre\u0107emo s rje\u0161avanjem problema te osobe.<\/p>\n\n\n\n

      Na kraju svake igre javljaju se reket osje\u0107aji.<\/em>
      Reket osje\u0107aji su osje\u0107aji koji nisu autenti\u010dni i samim time nisu primjereni situaciji.<\/p>\n\n\n\n

      Igre sadr\u017ee razmjenu skrivenih poruka.<\/em>
      Komunikacija se uvijek odvija na socijalnoj i psiholo\u0161koj razini. Na socijalnoj razini tra\u017eimo pomo\u0107 odre\u0111ene osobe i svi vjerujemo da je to cilj komunikacije. No, na psiholo\u0161koj razini razmjenjujemo \u201cskrivene poruke\u201d koje prenose na\u0161e nesvjesne namjere. Naime, osoba \u00a0je tra\u017eila pomo\u0107 koju ne\u0107e prihvatiti, a mi se trudimo pru\u017eiti pomo\u0107 koja ne\u0107e biti prihva\u0107ena.<\/p>\n\n\n\n

      U svakoj igri se javlja trenutak zbunjenosti ili iznena\u0111enja.<\/em>
      Mi smo zbunjeni \u0161to netko ne prihva\u0107a na\u0161u pomo\u0107 dok je druga strana iznena\u0111ena \u0161to ne znamo \u0161to nam to\u010dno treba i \u0161to je potrebno napraviti kako bi se (drugoj strani) pomoglo i olak\u0161alo cjelokupnu situaciju.<\/p>\n\n\n\n

      Razlozi psiholo\u0161kih igara<\/h2>\n\n\n\n

      Prema Berneu postoje tri osnovna razloga.<\/p>\n\n\n\n

      • Potreba za pa\u017enjom koja proizlazi iz osje\u0107aja usamljenosti, nedostatka samopo\u0161tovanja ili potrebe za vanjskom validacijom.<\/li>
      • Potreba za ljubavlju i prihva\u0107anjem, pri \u010demu ova potreba mo\u017ee proiza\u0107i iz straha od odbacivanja, osje\u0107aja manje vrijednosti ili nedostatka samopo\u0161tovanja.<\/li>
      • Potreba za kontrolom gdje proizlazi iz straha od gubitka kontrole, nedostatka samopouzdanja ili osje\u0107aja nemo\u0107i.<\/li><\/ul>\n\n\n
        \n
        \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

        Primjeri igara<\/h2>\n\n\n\n
        • Ne mogu vjerovati da si to u\u010dinio<\/li><\/ul>\n\n\n\n

          Uklju\u010duje pretjeranu reakciju na ne\u010dije pona\u0161anje, \u010desto s ciljem privla\u010denja pozornosti ili dobivanja emocija od druge osobe. Na primjer, netko mo\u017ee pretjerano reagirati na manju pogre\u0161ku u poslu ili u vezi kako bi se osje\u0107ao va\u017eno ili kako bi se osiguralo da se druga osoba osje\u0107a lo\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

          • Savr\u0161eni ja<\/li><\/ul>\n\n\n\n

            Ova igra uklju\u010duje predstavljanje sebe u idealiziranom svjetlu, a da se ne spominju gre\u0161ke ili nedostaci. Cilj ove igre je impresionirati druge ljude i dobiti njihovo odobravanje.<\/p>\n\n\n\n

            • Jao meni<\/li><\/ul>\n\n\n\n

              Ova igra uklju\u010duje isticanje vlastitih problema i te\u0161ko\u0107a kako bi se dobila pa\u017enja ili empatija od drugih ljudi. Cilj ove igre je da se drugi ljudi osje\u0107aju odgovornima za rje\u0161avanje problema i pomo\u0107 u njihovom rje\u0161avanju.<\/p>\n\n\n\n

              • Kralj i kraljica<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                Ova igra je \u010desto prisutna u nezdravim romanti\u010dnim odnosima, a mo\u017ee se dogoditi i u drugim vrstama odnosa, poput prijateljskih ili poslovnih odnosa. U ovoj igri jedna osoba se stavlja u poziciju kralja, a druga u poziciju kraljice. Kralj o\u010dekuje da se stvari odvijaju prema njegovim \u017eeljama i potrebama, dok kraljica predstavlja osobu koja \u0107e u\u010diniti sve kako bi mu ugodila. Ova dinamika mo\u017ee biti vrlo \u0161tetna i dovodi do neravnote\u017ee u odnosu, gdje jedna osoba ima sve mo\u0107i i kontrole, dok druga osoba gubi svoju individualnost i prepu\u0161ta se \u017eeljama druge osobe.<\/p>\n\n\n\n

                • Tko treba pomo\u0107?<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                  Ova igra uklju\u010duje manipulaciju osje\u0107ajima krivnje i stavljanje druge osobe u poziciju da se osje\u0107a kao da mora pomo\u0107i drugoj osobi. Primjer bi bio kada netko ka\u017ee: \u201eNitko me ne voli i nitko mi ne poma\u017ee\u201c, stvaraju\u0107i tako osje\u0107aj krivnje u drugoj osobi koja se osje\u0107a prisiljenom pomo\u0107i, \u010dak i ako to nije u njezinim interesima.<\/p>\n\n\n\n

                  • Stalni promatra\u010d<\/li><\/ul>\n\n\n\n

                    Ova igra uklju\u010duje nekoga tko stalno promatra druge, a da se pritom ne uklju\u010duje u interakciju s njima. Ta osoba se mo\u017ee osje\u0107ati izolirano i sama, ali to je zapravo njezin izbor jer odbija uklju\u010diti se u interakciju s drugima. Ova igra mo\u017ee biti povezana s anksiozno\u0161\u0107u i dru\u0161tvenom fobijom.<\/p>\n\n\n\n

                    Umjesto zaklju\u010dka<\/h2>\n\n\n\n

                    Psiholo\u0161ke igre su duboko ukorijenjene u na\u0161im emocionalnim procesima i mogu dovesti do mnogih problema u odnosima i \u017eivotu op\u0107enito. Razumijevanje tih igara i njihovih uzroka mo\u017ee nam pomo\u0107i da ih prepoznamo i prekinemo ih. Osim toga, kada se radi o drugim ljudima, va\u017eno je razumjeti da psiholo\u0161ke igre nisu uvijek svjesne i namjerne, te da one \u010desto dolaze iz ranijih iskustava i emocionalnih razloga.<\/p>\n\n\n\n

                    Psiholo\u0161ke igre su slo\u017eeni mehanizmi koji se temelje na na\u0161im emocijama, motivacijama i na\u010dinima komunikacije. Stoga je va\u017eno da radimo na svojoj emocionalnoj inteligenciji, razvijanju zdravijih obrazaca komunikacije i me\u0111uljudskih odnosa, kako bismo sprije\u010dili pad u zamke psiholo\u0161kih igara.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                    Svi se mi ponekad po\u017eelimo igrati. Igranje je dobro, budi uspavano dijete u nama. Me\u0111utim, neke su igre zabavne i korisne, a neke ne doprinose kvaliteti \u017eivota, a jo\u0161 manje izgradnji odnosa i osna\u017eivanju osobe. Takve igre su psiholo\u0161ke igre kao oblici manipulacije i pona\u0161anja koje ljudi koriste kako bi kontrolirali ili utjecali na druge […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12888,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12887","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12887","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12887"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12887\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12892,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12887\/revisions\/12892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12888"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12887"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12887"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12887"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}