{"id":12881,"date":"2023-05-04T00:00:00","date_gmt":"2023-05-03T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/kultura-rasta-kao-korporativna-kultura\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:00","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:00","slug":"kultura-rasta-kao-korporativna-kultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/kultura-rasta-kao-korporativna-kultura\/","title":{"rendered":"Kultura rasta kao korporativna kultura"},"content":{"rendered":"<p>Svjetski ekonomski forum (WEF) je me\u0111unarodna organizacija koja okuplja politi\u010dke, poslovne i akademske lidere s ciljem unaprje\u0111enja globalne ekonomije i dru\u0161tva. WEF je osnovan 1971. godine, a sjedi\u0161te mu je u \u0161vicarskom gradu Cologny. S obzirom da ima veze s politikom, iz iskustva prosje\u010dnog hrvatskog gra\u0111anina, mo\u017ee biti razmatran s nekoliko strana. Me\u0111utim, ono \u0161to je svakako njegova velika vrijednost je objava razli\u010ditih izvje\u0161taja i studija o razli\u010ditim temama, kao \u0161to su globalna konkurentnost, gospodarski razvoj, inovacije, rizici i prilike.<\/p>\n\n\n\n<p>Isti taj Svjetski ekonomski forum izdao je dva vrlo zanimljiva izvje\u0161taja odnosno pregleda.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Prvi<\/h2>\n\n\n\n<p>WEF-ov izvje\u0161taj koji predvi\u0111a gubitak 14 milijuna radnih mjesta u sljede\u0107ih pet godina ukazuje na velike izazove s kojima se suo\u010dava globalna ekonomija. Glavni uzrok ovog gubitka radnih mjesta je automatizacija i napredak u tehnologiji, koji mijenjaju na\u010din na koji ljudi rade.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako je automatizacija imala pozitivan utjecaj na proizvodnju i u\u010dinkovitost, predvi\u0111a se da \u0107e njen daljnji napredak dovesti do gubitka radnih mjesta u nekim sektorima. To bi moglo imati zna\u010dajan utjecaj na zaposlenike i njihove obitelji, posebno u zemljama koje su ve\u0107 suo\u010dene s nezaposleno\u0161\u0107u i ekonomskim izazovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da WEF-ov izvje\u0161taj predvi\u0111a da \u0107e se stvoriti i nova radna mjesta u drugim sektorima, te da bi se zaposlenici mogli prilagoditi promjenama ako imaju odgovaraju\u0107e vje\u0161tine i obrazovanje. Izvje\u0161taj tako\u0111er prepoznaje va\u017enost obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika kako bi se osiguralo da se nova radna mjesta popune kvalificiranim radnicima.<\/p>\n\n\n\n<p>Stoga bi WEF-ov izvje\u0161taj trebao biti poziv na akciju za vladine i poslovne lidere da osiguraju da se njihove zemlje i tvrtke prilagode promjenama u tehnologiji i da se osigura da se zaposlenici obu\u010de za nova radna mjesta u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Drugi<\/h2>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www3.weforum.org\/docs\/WEF_Future_of_Jobs_2023.pdf\">Ovaj izvje\u0161taj<\/a> daje pregled predvi\u0111anja WEF-a o promjenama na tr\u017ei\u0161tu rada u sljede\u0107ih nekoliko godina, kao i o tome kako se organizacije mogu pripremiti za ove promjene. Izvje\u0161taj se fokusira na razne aspekte budu\u0107nosti rada, uklju\u010duju\u0107i automatizaciju, digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju, fleksibilni rad <strong>i promjene u vje\u0161tinama potrebnim za radna mjesta budu\u0107nosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Uz analizu globalnih trendova na tr\u017ei\u0161tu rada, izvje\u0161taj tako\u0111er nudi i dublje uvide u specifi\u010dne sektore, uklju\u010duju\u0107i zdravstvenu za\u0161titu, obrazovanje i industriju. Izvje\u0161taj predvi\u0111a pove\u0107anje potra\u017enje za novim vje\u0161tinama, <strong>uklju\u010duju\u0107i digitalne, emocionalne i dru\u0161tvene vje\u0161tine, te nagla\u0161ava va\u017enost ulaganja u cjelo\u017eivotno obrazovanje i osposobljavanje zaposlenika.<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika1-2-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1017\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><strong>Vje\u0161tine koje \u0107e se tra\u017eiti:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>analiti\u010dko razmi\u0161ljanje<\/strong><\/li><li><strong>kriti\u010dko razmi\u0161ljanje<\/strong><\/li><li><strong>kreativno razmi\u0161ljanje<\/strong><\/li><li><strong>otpornost, fleksibilnost i okretnost<\/strong><\/li><li><strong>motivacija i samosvijest<\/strong><\/li><li><strong>znati\u017eelja i cjelo\u017eivotno u\u010denje<\/strong><\/li><li><strong>tehnolo\u0161ka pismenost<\/strong><\/li><li><strong>pouzdanost i posve\u0107enost detaljima<\/strong><\/li><li><strong>liderstvo i dru\u0161tveni utjecaj<\/strong><\/li><li><strong>kontrola kvalitete<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Kao i prethodni WEF-ovi izvje\u0161taji o budu\u0107nosti radnih mjesta, &#8220;The Future of Jobs Report 2023&#8221; ima za cilj pru\u017eiti vrijedne uvide i preporuke za lidere kako bi se pripremili za promjene na tr\u017ei\u0161tu rada i osigurali da se njihovi radnici osposobe za budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Umjetna inteligencija<\/h2>\n\n\n\n<p>Na LinkedInu sam nai\u0161ao na jedan smisleni post, pa \u0107u si dati slobodu citirati: \u201eRazvoj umjetne inteligencije jedno je od najvrjednijih tehnolo\u0161kih dostignu\u0107a \u010dovje\u010danstva. Da, dolazi kraj civilizacije kakvu znamo. Ali ne morate se bojati podivljalih robota silovatelja iz Ritza. U civilizaciji koja slijedi \u017eivjet \u0107emo nezamislivo ugodniji, zdraviji, ljep\u0161i, du\u017ei, sretniji i zabavniji \u017eivot!\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>I da, ne\u0107e nas do\u0107i glave umjetna inteligencija, i ne, ne trebamo se bojati podivljalih robota. <strong>Trebamo se bojati nerazvijanja na\u0161ih ljudskih vje\u0161tina i znanja (u skladu s promjenama koje dolaze).<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Strate\u0161ki HR<\/h2>\n\n\n\n<p>Danas na nekoliko na\u010dina mo\u017eemo gledati ulogu HR-a, a on mo\u017ee biti strate\u0161ki usmjeren na procese i organizaciju, a mo\u017ee biti <strong>strate\u0161ki usmjeren prvenstveno na ljude odnosno zaposlenike, a onda tek strate\u0161ki njima prilago\u0111avati procese i samu organizaciju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prethodne godine mo\u017eemo nazvati fluktuacijskim. Svjedo\u010dili smo <em>job hopinzima.<\/em> Nedavno smo svjedo\u010dili masovnim otkazima. Kako sam nedavno negdje napisao, ovo bi trebala biti godina <em>staffinga<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>HR-ovci su u svemu ovome imali sre\u0107e, a s obzirom na globalne promjene i de\u0161avanja, pa bih mogao re\u0107i da su si kupili vrijeme da poslo\u017ee neke stvari i situacije u \u201esvojim\u201c tvrtkama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u010dlanka o <a href=\"https:\/\/deepproject.hr\/en\/kad-korporativna-kultura-vise-nije-ni-korporativna-ni-kultura\/\">korporativnoj kulturi<\/a> i <a href=\"https:\/\/deepproject.hr\/en\/psiholoska-sigurnost\/\">psiholo\u0161koj sigurnosti<\/a>, vrijeme je da se posvetimo <strong>kulturi rasta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kultura rasta<\/h2>\n\n\n\n<p>Iako ponekad, barem na LinkedInu do\u017eivljavamo da se forsiraju neki <em>ameri\u010dki trendovi<\/em> poput \u010detverodnevnog radnog tjedna, iako nitko ne povla\u010di paralelu izme\u0111u tr\u017ei\u0161ta rada onog vani i onog kod nas, iako nitko ne povla\u010di paralelu izme\u0111u korporacija vani i \u201ekorporacija\u201c kod nas, neke se teme stalno povla\u010de. Pa tako iako su korporacije vani, korporacije \u201ep\u010dela radilica\u201c, a \u201ekorporacije\u201c kod nas su tvrtke s (uglavnom) usko specijaliziranim ljudima (\u0161to je savr\u0161eno ok) pa je organizacija \u010detverodnevnog radnog tjedna upitna, nitko previ\u0161e ne \u201epovla\u010di\u201c \u010dlanak o kulturi rasta. Iako ga je Harvard Business Review objavio jo\u0161 2008. godine (<a href=\"https:\/\/hbr.org\/2018\/03\/create-a-growth-culture-not-a-performance-obsessed-one\">https:\/\/hbr.org\/2018\/03\/create-a-growth-culture-not-a-performance-obsessed-one<\/a>) kod nas nije do\u017eivio renesansu na LinkedIn-u (no, naravno da u praksama postoje tvrtke izuzeci!).<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika2-2-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1018\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>\u0160to je kultura rasta?<\/p>\n\n\n\n<p>Kultura rasta ili &#8220;growth culture&#8221; je kultura u organizacijama koja poti\u010de stalni razvoj zaposlenika i organizacije u cjelini. <strong>Glavni principi kulture rasta uklju\u010duju kontinuirano u\u010denje, otvorenost za promjene i inovacije, fokus na razvoj zaposlenika i timski rad.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Osnove kulture rasta uklju\u010duju sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>U\u010denje kao klju\u010dni element: Kultura rasta uklju\u010duje konstantan fokus na u\u010denje i razvoj zaposlenika.<\/li><li>Otvorenost za promjene i inovacije: Kultura rasta nagla\u0161ava potrebu za inovacijama i promjenama koje \u0107e unaprijediti organizaciju. Posti\u0107i \u0107e se promoviranjem otvorenosti prema novim idejama, eksperimentiranju i prihva\u0107anju rizika.<\/li><li>Fokus na razvoj zaposlenika: Kultura rasta se fokusira na razvoj zaposlenika kao klju\u010dni element uspjeha organizacije \u0161to \u0107e uklju\u010divati pru\u017eanje prilika za napredovanje, mentorstvo, usmjeravanje i konstruktivne povratne informacije (feedback).<\/li><li>Timski rad: Kultura rasta promovira timski rad i suradnju kao na\u010din postizanja ciljeva organizacije, a \u0161to uklju\u010duje razvijanje timskih vje\u0161tina, suradnju i usmjerenost na zajedni\u010dke ciljeve.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Kultura rasta je va\u017ena za organizacije jer poti\u010de inovacije, produktivnost i dugoro\u010dni uspjeh. Kroz uspostavu kulture rasta, organizacije mogu osigurati da zaposlenici razvijaju svoje talente, stje\u010du nova znanja i vje\u0161tine, te postaju sposobni za obavljanje vi\u0161ih i slo\u017eenijih zadataka. <strong>To \u0107e dugoro\u010dno dovesti do ve\u0107e motivacije, zadovoljstva zaposlenika i uspjeha organizacije u cjelini.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Motivacija, zadovoljstvo zaposlenika i uspjeh organizacije u cjelini dovesti \u0107e do tog famoznog ENGAGEMENTA, koji postaje novi HR <em>buzzword.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>I naravno, sve ovo \u0107e voditi ka onom najpo\u017eeljnijem, a to je zadr\u017eavanje zaposlenika. I zato neka ova godina, bude godina <em>staffinga. <\/em>Jer svaki \u201eizgubljeni\u201c zaposlenik je tu\u017eno potro\u0161enih 12 mjeseci onboardinga (najprije 6 mjeseci za onog koji je do\u0161ao, pa \u0161est mjeseci za onog koji ga je naslijedio). U totalu izgubljeni iznos mo\u017ee i\u0107i i do 20.000\u20ac po zaposleniku (vjerojatno i vi\u0161e).<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Preduvjeti kulture rasta<\/h2>\n\n\n\n<p><strong>Prije nego se tvrtka okrene ka kulturi rasta, prvenstveno treba biti zadovoljen kriterij psiholo\u0161ke sigurnosti zaposlenika, zatim \u00a0transparentnost koja se smatra jednim od najbitnijih elemenata (higijenskih) jer promi\u010de otvorenost, po\u0161tenje i povjerenje me\u0111u zaposlenicima i rukovodstvom<\/strong>. U trenutku kada tvrtka uspostavi kulturu koja cijeni transparentnost, to se \u0107e se odraziti na sve aspekte njezinog poslovanja, uklju\u010duju\u0107i i prakse zapo\u0161ljavanja, odlu\u010divanja, upravljanja te kulturu rasta.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki od preduvjeta su raspisani u nastavku, a mo\u017eemo se slo\u017eiti da bi dobar dio njih trebao biti i dio bilo koje korporativne kulture.<\/p>\n\n\n\n<p>Za razvoj kulture rasta u organizaciji potrebno je ispuniti nekoliko preduvjeta. Neke od klju\u010dnih preduvjeta su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Lideri koji su usmjereni na rast \u2013 Lideri svake tvrtke trebaju preuzeti aktivnu ulogu u promicanju kulture rasta. Oni trebaju biti predani u pru\u017eanju resursa, podr\u0161ke i poticaja svojim zaposlenicima kako bi se razvijali i napredovali.<\/li><li>Klima otvorene komunikacije &#8211; Tvrtka treba imati klimu otvorene komunikacije u kojoj se zaposlenici osje\u0107aju slobodno izraziti svoje mi\u0161ljenje i ideje. Ovo \u0107e potaknuti suradnju i dijeljenje znanja, \u0161to je klju\u010dno za razvoj kulture rasta.<\/li><li>Sustav kontinuiranog u\u010denja &#8211; Tvrtka treba imati sustav koji podr\u017eava kontinuirano u\u010denje i razvoj svojih zaposlenika. To mo\u017ee uklju\u010divati razli\u010dite oblike obuke, mentorstva i <strong>prilago\u0111enih, osobnih razvojnih planova<\/strong>.<\/li><li>Prilagodljivost &#8211; Tvrtka mora biti prilagodljiva i spremna na promjene. Kultura rasta zahtijeva promjenu mentaliteta, a to se ne\u0107e dogoditi preko no\u0107i. Potrebno je biti spreman prilagoditi se novim pristupima i idejama, te preuzeti rizik u pronala\u017eenju novih na\u010dina za postizanje uspjeha.<\/li><li>Fokus na dugoro\u010dni uspjeh &#8211; Kultura rasta zahtijeva fokus na dugoro\u010dni uspjeh, a ne samo kratkoro\u010dni dobitak. Tvrtka treba imati viziju i strategiju koja se temelji na razvoju svojih zaposlenika i dugoro\u010dnom uspjehu.<\/li><li>Posve\u0107enost vrijednostima &#8211; Tvrtka treba biti posve\u0107ena vrijednostima koje podr\u017eavaju kulturu rasta, kao \u0161to su transparentnost, suradnja, inovacije i prilagodljivost. To \u0107e pomo\u0107i u stvaranju pozitivne klimu u kojoj se zaposlenici osje\u0107aju inspirirano i motivirano za u\u010denje i razvoj.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Va\u017enost pravilnog i prilago\u0111enog razvoja zaposlenika<\/h2>\n\n\n\n<p><strong>\u0160to su sposobnosti, a \u0161to vje\u0161tine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sposobnosti \u010dovjeka su inherentne karakteristike koje su povezane s njegovim mentalnim, tjelesnim i emocionalnim potencijalima.<\/strong><br>Kognitivne sposobnosti su specifi\u010dne sposobnosti mozga koje se odnose na na\u010din na koji \u010dovjek procesira informacije i razmi\u0161lja.<br>One uklju\u010duju sposobnost rje\u0161avanja problema, apstraktnog razmi\u0161ljanja, razumijevanja i primjene matemati\u010dkih i logi\u010dkih koncepata, jezi\u010dnih vje\u0161tina, prostorne percepcije i sli\u010dno. <strong>Sve one su vrlo mjerljive kroz psihometrijske testove.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vje\u0161tine su nau\u010dene sposobnosti koje su razvijene kroz praksu i iskustvo, a omogu\u0107uju pojedincu da izvr\u0161ava odre\u0111ene zadatke<\/strong>. One se mogu razviti kroz formalno obrazovanje, treninge, mentorstvo ili samostalno u\u010denje. Primjeri vje\u0161tina uklju\u010duju programiranje, upravljanje vremenom, vo\u0111enje prezentacija, komunikacijske vje\u0161tine i sli\u010dno, nau\u010dene su, ali i djelomi\u010dno ovise o na\u0161im kognitivnim sposobnostima. Kada govorimo o ljudskim vje\u0161tinama poput: <strong>aktivnog u\u010denja i slu\u0161anja, kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, analiti\u010dkih vje\u0161tina, vje\u0161tina prosudbe i odlu\u010divanja, strategije odlu\u010divanja, nadzora, pregovaranja\u2026 i one su kod svakog zaposlenika precizno mjerljive kroz psihometrijske procjene.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>U na\u010delu, postoji zna\u010dajna korelacija izme\u0111u sposobnosti i vje\u0161tina. Sposobnosti predstavljaju temelj na kojem se grade vje\u0161tine.<\/strong> Na primjer, kognitivne sposobnosti, kao \u0161to su sposobnost rje\u0161avanja problema i apstraktnog razmi\u0161ljanja, omogu\u0107uju razvoj vje\u0161tina u podru\u010djima kao \u0161to su programiranje ili in\u017eenjering. <strong>Me\u0111utim, sposobnosti same po sebi nisu dovoljne za razvoj vje\u0161tina. Potrebno je imati priliku za praksu i razvoj, a to se posti\u017ee kroz obrazovanje, treninge i druge aktivnosti.<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika3-1-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1015\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>O u\u010denju i razvoju zaposlenika provedeno je puno istra\u017eivanja. Ve\u0107ina tih istra\u017eivanja je spomenuta u <a href=\"https:\/\/deepproject.hr\/en\/vaznost-pravilnog-ucenja-i-razvoja-zaposlenika\/\">tekstovima od ranije<\/a>, no sve mo\u017eemo sa\u017eeti u nekoliko re\u010denica. Kako stru\u010dne treninge uz koordinaciju sa stru\u010dnim voditeljima biramo u skladu s potrebama, znanjima i mogu\u0107nostima zaposlenika isto bi se tako trebali odnositi i prema ljudskim vje\u0161tinama. Nema potrebe slati zaposlenika na trening aktivnog slu\u0161anja, ako on ima problema s analiti\u010dkim vje\u0161tinama. <strong>Me\u0111utim, ako zaposlenik ima problema s analiti\u010dkim vje\u0161tinama, a problem proizlazi iz nedostatne vje\u0161tine aktivnog slu\u0161anja i kognitivnog deficita razumijevanja teksta, onda su mu vjerojatno potrebna sva tri treninga. I tu dolazimo do potrebe izrade <em>science based<\/em> individualnog razvojnog plana od strane industrijsko-organizacijskog psihologa. Samo tako poslo\u017eeni treninzi biti \u0107e i u\u010dinkoviti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na taj na\u010din ne\u0107emo biti \u201edio gre\u0161ke\u201c u istra\u017eivanjima koja govore da se fokusiramo samo na izgradnju vje\u0161tina koje su potrebne za trenutne poslove, umjesto da se fokusiramo na \u0161iru perspektivu stvarnih potreba zaposlenika sada i u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema Harvard Business Reviewu, navodi se da tvrtke \u010desto grije\u0161e u pristupu u\u010denju i razvoju zaposlenika kroz pasivne metode kao \u0161to su predavanja ili online te\u010dajevi, <strong>a ne koriste aktivne metode kao \u0161to su simulacije ili interaktivni radni zadaci koji omogu\u0107uju zaposlenicima da primijene nau\u010dene vje\u0161tine u stvarnom radnom okru\u017eenju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>U sa\u017eetku \u010dlanka navode da ne samo da je ve\u0107ina treninga neu\u010dinkovita, ve\u0107 je lo\u0161\u00a0<em>tajming<\/em>\u00a0kao i sadr\u017eaj obuke. Predla\u017eu da se zaposlenike po\u0161alje na trening koji je uskla\u0111en sa stvarnim potrebama zaposlenika!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, u tekstu se govori o problemima tradicionalnih programa obuke zaposlenika u mnogim tvrtkama.\u00a0<strong>Autori tvrde da su takvi programi \u010desto neu\u010dinkoviti jer nedostaje uskla\u0111enosti s konkretnim potrebama i ciljevima pojedinih zaposlenika.<\/strong>\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Studija koju je provela tvrtka IBM pokazala je da tvrtke koje su ulagale u obuku i razvoj svojih zaposlenika imale su 65% ni\u017ee stope odlazaka zaposlenika od onih koje nisu ulagale u takve programe, prema istra\u017eivanju tvrtke Deloitte, tvrtke koje su ulagale u razvoj svojih zaposlenika imale su 37% vi\u0161e stope produktivnosti i 34% vi\u0161e stope zadovoljstva zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Razvojni plan<\/h2>\n\n\n\n<p>HR-ovac (idealno organizacijski psiholog, pedagog, \u2026) \u00a0bi pri izradi osobnog razvojnog plana mogao\/trebao slijediti sljede\u0107e korake:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Razumijevanje konteksta: Potrebno je razumjeti kontekst u kojem se zaposlenik nalazi, uklju\u010duju\u0107i posao koji obavlja, organizacijsku kulturu u kojoj radi i druge relevantne \u010dimbenike.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Identifikacija snaga i prostora za napredak: Sljede\u0107i korak je identificiranje snaga i prostora za napredak kod zaposlenika. HR-ovac bi trebao razgovarati sa zaposlenikom i psihometrijski procijeniti njegove kognitivne sposobnosti, vje\u0161tine, vrijednosti, interese, osobine li\u010dnosti\u2026<\/li><li>Postavljanje ciljeva: U sljede\u0107em koraku potrebno je zajedno sa zaposlenikom postaviti ciljeve za osobni razvoj. Ti ciljevi bi se trebali temeljiti na stvarnim potrebama zaposlenika, organizacijskim potrebama i potrebama tr\u017ei\u0161ta rada.<\/li><li>Identifikacija aktivnosti: Potom je potrebno identificirati aktivnosti koje \u0107e mu pomo\u0107i u razvoju njegovih vje\u0161tina i sposobnosti. Ove aktivnosti mogu uklju\u010divati \u200b\u200btreninge, mentorstvo, praksu, projekte, \u010ditanje\u2026<\/li><li>Pra\u0107enje napretka: Na kraju, potrebno je redovito pratiti napredak zaposlenika i prilago\u0111avati plan ako je potrebno. Pra\u0107enje napretka omogu\u0107uje HR-ovcu da procijeni u\u010dinkovitost plana i da identificira potencijalne probleme ili izazove koje zaposlenik mo\u017ee imati u postizanju svojih ciljeva.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Gejmifikacija<\/h2>\n\n\n\n<p>Prije par tjedana Europski je parlament objavio poziv \u00a0svim tvrtkama s iskustvom u razvoju igara uloga i ozbiljnim igrama s namjerom da unaprijedi svoju ponudu <strong>edukacija baziranih na igrama uloga i ozbiljnim igrama (engl. Serious Play).<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika4-1-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1016\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><strong>Za\u0161to je tomu tako? Jedan od odgovora je i onaj u Harvard Business Reviewu, autori navode da tvrtke \u010desto grije\u0161e u pristupu u\u010denju i razvoju zaposlenika kroz pasivne metode kao \u0161to su predavanja ili online te\u010dajevi, a ne koriste aktivne metode kao \u0161to su simulacije, igre uloga, ozbiljne igre ili interaktivni radni zadaci koji omogu\u0107uju zaposlenicima da primijene nau\u010dene vje\u0161tine u stvarnom radnom okru\u017eenju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ozbiljna igra<\/h2>\n\n\n\n<p>Jedna od op\u0107e prihva\u0107enih gamifikacijskih metoda je i Lego\u00ae Serious Play\u00ae.<\/p>\n\n\n\n<p>Lego\u00ae Serious Play\u00ae poma\u017ee u razvoju organizacija, izgradnji timova s visokim u\u010dinkom, pobolj\u0161anju procesa zapo\u0161ljavanja i rje\u0161avanju sukoba. LSP je znanstveno razvijena metoda koja poma\u017ee tvrtkama i organizacijama nositi se sa slo\u017eeno\u0161\u0107u, pove\u0107ati dijalog, osloboditi potencijal zaposlenika, upravljati promjenama i jo\u0161 mnogo toga od 1999. godine.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svjetski ekonomski forum (WEF) je me\u0111unarodna organizacija koja okuplja politi\u010dke, poslovne i akademske lidere s ciljem unaprje\u0111enja globalne ekonomije i dru\u0161tva. WEF je osnovan 1971. godine, a sjedi\u0161te mu je u \u0161vicarskom gradu Cologny. S obzirom da ima veze s politikom, iz iskustva prosje\u010dnog hrvatskog gra\u0111anina, mo\u017ee biti razmatran s nekoliko strana. Me\u0111utim, ono \u0161to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12883,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12881","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12881","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12881"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12881\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12886,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12881\/revisions\/12886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12883"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12881"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12881"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12881"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}