{"id":12851,"date":"2023-04-17T00:00:00","date_gmt":"2023-04-16T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/biti-varalica-nije-ok-ali-ako-osoba-misli-da-je-varalica-to-je-tek-lose-imposter-sindrom-ili-sindrom-varalice-i-dunning-krugerov-sindrom\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:01","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:01","slug":"biti-varalica-nije-ok-ali-ako-osoba-misli-da-je-varalica-to-je-tek-lose-imposter-sindrom-ili-sindrom-varalice-i-dunning-krugerov-sindrom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/biti-varalica-nije-ok-ali-ako-osoba-misli-da-je-varalica-to-je-tek-lose-imposter-sindrom-ili-sindrom-varalice-i-dunning-krugerov-sindrom\/","title":{"rendered":"Biti varalica nije ok, ali ako osoba misli da je varalica to je tek lo\u0161e. Imposter sindrom ili sindrom varalice i Dunning-Krugerov sindrom."},"content":{"rendered":"

Zaposlenike treba upoznati. Zaposlenike treba razumjeti. Ne ka\u017ee se bez vraga da probamo s nekime \u017eivjeti da bi smo shvatili tko je i \u0161to je ta osoba. U poslovnom okru\u017eenju je to malo te\u017ee. Danas se puno pi\u0161e o quiet quittingu, <\/em>ali nitko ne pi\u0161e previ\u0161e o razlozima. Radi li se samo o financijskom aspektu, nedostatku motivacije, nedostatku podr\u0161ke, bezizlaznosti pojedinca, manjku izazova, lo\u0161oj korporativnoj kulturi ili ne\u010demu sasvim desetom.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Svi smo \u010desto bili na sastancima i vidjeli tihu ve\u0107inu, glasnu manjinu, one vi\u0161e ekstrovertirane, one manje.<\/p>\n\n\n\n

Iako svi misle da ljude \u010ditaju, ipak se neke stvari mogu \u201eprepoznati\u201c na osnovu modela pona\u0161anja nekog pojedinca, no da li je svemu ba\u0161 tako.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eemo li pro\u010ditati koliko je neka osoba uvjerena da dobro mo\u017ee izvr\u0161iti odre\u0111ene zadatke, bez obzira na njeno znanje?<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto \u0107emo, poprili\u010dno povr\u0161no, komentirati da je netko niskog samopouzdanja. Komentiraju\u0107i smo se poigrali osje\u0107ajima, jer i samopouzdanje mo\u017eemo \u201enazvati\u201c osje\u0107ajem.<\/p>\n\n\n\n

Samopouzdanje je \u00a0u osnovi osje\u0107aj ili emocionalno stanje koje se odnosi na uvjerenje u vlastite sposobnosti. To je osje\u0107aj unutarnje sigurnosti koji omogu\u0107ava osobi da se suo\u010di s izazovima i rizicima, te da se osje\u0107a dobro u svojoj ko\u017ei. Osoba s visokim samopouzdanjem ima pozitivnu sliku o sebi i vjeruje da je sposobna uspjeti u razli\u010ditim podru\u010djima svog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0107enito, osje\u0107aji su psiholo\u0161ka stanja koja proizlaze iz na\u0161ih emocionalnih i fizi\u010dkih reakcija na situacije i doga\u0111aje. Osje\u0107aji mogu biti pozitivni ili negativni, i oni su dio ljudskog iskustva. Primjeri pozitivnih osje\u0107aja uklju\u010duju sre\u0107u, uzbu\u0111enje, zahvalnost i radost, dok negativni osje\u0107aji uklju\u010duju tugu, anksioznost, strah i ljutnju.<\/p>\n\n\n\n

Osje\u0107aji mogu biti kratkotrajni ili dugotrajni, i mogu biti uzrokovani razli\u010ditim faktorima, uklju\u010duju\u0107i vanjske doga\u0111aje, situacije, misli i uvjerenja. Tako\u0111er, osje\u0107aji su povezani s fizi\u010dkim senzacijama, kao \u0161to su ubrzani otkucaji srca, drhtanje, znojenje, suho\u0107a u ustima i druge reakcije koje se javljaju u tijelu.<\/p>\n\n\n\n

Postizanje visokog samopouzdanja mo\u017ee biti izazovno i zahtijeva vje\u017ebu i trud. No, kada smo nekoga okarakterizirali da je niskog samopouzdanja, da li smo mu poku\u0161ali razviti pozitivnu sliku o sebi, napraviti neko kognitivno restrukturiranje, ukazati na pozitivne osobine\u2026?<\/p>\n\n\n\n

Sindrom varalice<\/h2>\n\n\n\n

\u010cesto smo za nekoga znali primijetiti da je perfekcionist. \u010cesto nam je to i pohvala za osobu koju smo ocijenili kao perfekcionistu. Za nekoga \u0107emo re\u0107i i vidjeti da je sklon mikromenad\u017eiranju<\/a>. S druge strane, pojedince \u0107emo u\u010diti kako da delegiraju. Sigurno imamo u blizini i zaposlenike koji se natprosje\u010dno trude, dokazuju. Koji \u017eele apsolutnu kontrolu nad svime i sva\u010dime.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda imaju sindrom varalice?<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Imposter syndrome<\/em> ili sindrom varalice psiholo\u0161ki je fenomen pri \u010demu osoba ima konstantni osje\u0107aj da iz nekog, njoj neznanog razloga, nije dostojna svojih postignu\u0107a te da ne zaslu\u017euje uspjeh koji je postigla (i da \u0107e uskoro biti otkrivena kao varalica). Osoba s imposter sindromom \u010desto misli da \u0107e biti opisana kao neiskrena ili nekompetentna u bilo kojem trenutku. I sve se to doga\u0111a bez i jednog konkretnog razloga.<\/p>\n\n\n\n

Ovo stanje obi\u010dno poga\u0111a ljude koji su vrlo uspje\u0161ni i postigli su zna\u010dajne uspjehe (u odnosu na druge).
Bez obzira na njihove konkretne uspjehe, osobe s imposter sindromom imaju stalni osje\u0107aj da su oni samo sretni slu\u010dajevi i da su ostali uspje\u0161ni ljudi daleko bolji od njih.
Imposter sindrom mo\u017ee biti vrlo destruktivan i mo\u017ee utjecati na osobno zadovoljstvo, karijeru i \u017eivotni uspjeh.<\/p>\n\n\n\n

Pozadina imposter sindroma mo\u017ee biti povezana s razli\u010ditim faktorima, a neki mogu biti izlo\u017eenost \u010destoj kritici u djetinjstvu, razli\u010diti socio-kulturolo\u0161ki \u010dimbenici, \u2026<\/p>\n\n\n\n

I zato…<\/h2>\n\n\n\n

Imposter sindrom \u0107e \u010desto prave ljude ostaviti na krivom mjestu. Njihovo znanje i stru\u010dnost ne\u0107e biti prepoznato, samim time niti adekvatno pla\u0107eno, nagra\u0111eno, prepoznato\u2026<\/strong>
Ali, s druge strane oni koji tra\u017ee brza i jednostavna rje\u0161enja, pa eto, ako se i desi gre\u0161ka nije bila skupa, mogu biti prepoznati kao agilni.<\/p>\n\n\n\n

No, \u0161to ako imaju problema s Dunning-Krugerovim sindromom?<\/p>\n\n\n\n

Dunning-Krugerov sindrom<\/h2>\n\n\n\n

Totalno suprotno od imposter sindroma imamo Dunning-Krugerov sindrom.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Dunning-Krugerov sindrom je psiholo\u0161ki fenomen koji opisuje tendenciju nekih ljudi da precijene vlastite sposobnosti i znanje, dok istovremeno podcjenjuju sposobnosti i znanje drugih ljudi. Ove osobe vjeruju da su vrlo kompetentne u podru\u010djima u kojima su zapravo slabo informirane ili neiskusne, dok istovremeno nisu u stanju prepoznati svoje nedostatke ili slabosti.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOn\/ona puno zna pa mu\/joj je te\u0161ko promijeniti mi\u0161ljenje\u201c, \u010desto \u0107emo re\u0107i. No, da li je takvu osobu te\u0161ko uvjeriti u pogre\u0161nost stavova, \u010dak i kada se pru\u017ee jasni i nedvosmisleni razlozi\/dolazi protiv njihovog mi\u0161ljenja? Takvi ljudi su poprili\u010dno otporni na u\u010denje i osobni razvoj.<\/p>\n\n\n\n

Dunning-Krugerov sindrom je nazvan po psiholozima Davidu Dunningu i Justinu Krugeru, koji su ga prvi put opisali u svom \u010duvenom \u010dlanku iz 1999. godine. Oni su proveli niz eksperimenata koji su pokazali da ljudi s Dunning-Krugerovim sindromom imaju tendenciju da budu manje sposobni procijeniti vlastite sposobnosti i da se oslanjaju na nepouzdane izvore informacija, \u0161to dovodi do pogre\u0161nih zaklju\u010daka i odluka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U svom \u010dlanku nazvanom “Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One’s Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments”, Dunning i Kruger opisuju niz studija koje su proveli kako bi istra\u017eili razlike u sposobnosti procjene vlastitih sposobnosti izme\u0111u pojedinaca koji su bili stru\u010dni u nekom podru\u010dju i onih koji nisu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rezultati studije pokazali su da su neiskusni pojedinci \u010desto precijenili svoje sposobnosti i podcijenili sposobnosti drugih,<\/strong> dok su iskusni pojedinci bili skloniji realisti\u010dno procijeniti svoje sposobnosti i sposobnosti drugih.<\/p>\n\n\n\n

Dunning i Kruger su objasnili ovaj fenomen time \u0161to su sugerirali da neiskusnim pojedincima nedostaju znanja i vje\u0161tina potrebnih za procjenu vlastitih sposobnosti i sposobnosti drugih. To zna\u010di da su neiskusni pojedinci manje svjesni svojih nedostataka i ograni\u010denja, \u0161to dovodi do precjenjivanja njihovih sposobnosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er su otkrili da su neiskusni pojedinci manje skloni tra\u017eiti povratne informacije o svom radu ili razvijati svoje vje\u0161tine, \u0161to \u0107e dodatno pogor\u0161ati njihovu nesposobnost prepoznavanja vlastitih nedostataka.<\/p>\n\n\n\n

Sam \u010dlanak ukazuje na puno vi\u0161e jer isti\u010de va\u017enost kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, samosvijesti i razvoja vlastitih sposobnosti. Neposredno isti\u010de va\u017enost u\u010denja i razvoja zaposlenika.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rezultat svega je<\/h2>\n\n\n\n

Da imposter sindrom mnogima oduzima priliku da zablistaju, dok \u0107e gospoda Dunning i Kruger \u201edozvoliti\u201c da nam pogre\u0161ni ljudi budu u sredi\u0161tu na\u0161e pozornosti<\/strong>.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zaposlenike treba upoznati. Zaposlenike treba razumjeti. Ne ka\u017ee se bez vraga da probamo s nekime \u017eivjeti da bi smo shvatili tko je i \u0161to je ta osoba. U poslovnom okru\u017eenju je to malo te\u017ee. Danas se puno pi\u0161e o quiet quittingu, ali nitko ne pi\u0161e previ\u0161e o razlozima. Radi li se samo o financijskom aspektu, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12854,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12851","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12851"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12851\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12855,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12851\/revisions\/12855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}