{"id":12836,"date":"2023-03-26T00:00:00","date_gmt":"2023-03-25T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/zasto-bi-netko-stavio-mrtvog-lososa-u-magnetsku-rezonancu-i-jos-k-tome-izlozio-ga-vanjskim-podrazajima-dubina-kognicije\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:01","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:01","slug":"zasto-bi-netko-stavio-mrtvog-lososa-u-magnetsku-rezonancu-i-jos-k-tome-izlozio-ga-vanjskim-podrazajima-dubina-kognicije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/zasto-bi-netko-stavio-mrtvog-lososa-u-magnetsku-rezonancu-i-jos-k-tome-izlozio-ga-vanjskim-podrazajima-dubina-kognicije\/","title":{"rendered":"Za\u0161to bi netko stavio mrtvog lososa u magnetsku rezonancu i jo\u0161 k tome izlo\u017eio ga vanjskim podra\u017eajima? Dubina kognicije"},"content":{"rendered":"<p>\u010covjek je inteligentan onoliko koliko svoje znanje stavlja pred izazove. Mozak \u0107e, zahvaljuju\u0107i neuroplasti\u010dnosti, biti pametniji onoliko koliko ga mi \u201etreniramo\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to postaje trend je to da na\u0161e mi\u0161ljenje mora postati univerzalno mi\u0161ljenje, da na\u0161i stavovi \u00a0moraju postati univerzalni stavovi, ali rijetko se, pri tome, razmi\u0161lja o dubini osobne kognicije.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Funkcionalna magnetska rezonanca<\/h2>\n\n\n\n<p>Funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI) je neinvazivna pretraga koja se koristi za mapiranje aktivnosti mozga. Ova tehnologija omogu\u0107uje da se identificiraju dijelovi mozga koji su aktivni tijekom izvo\u0111enja odre\u0111enih zadataka ili procesiranja razli\u010ditih podra\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n<p>Uglavnom se prate (ne isklju\u010divo) promjene u protoku krvi koje nastaju kada aktivni dijelovi mozga zahtijevaju vi\u0161e kisika i hranjivih tvari za obavljanje zadataka te fMRI mo\u017ee otkriti te promjene u protoku krvi i koristiti ih kao indikator aktivnosti mozga.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika1-2-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-914\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Dok \u010dovjek le\u017ei u fMRI, izla\u017ee se razli\u010ditim podra\u017eajima dok ona zatim bilje\u017ei promjene u protoku krvi u mozgu tijekom izvo\u0111enja tih zadataka ili izlaganja podra\u017eajima.<\/p>\n\n\n\n<p>fMRI se koristi u mnogim istra\u017eivanjima mozga, uklju\u010duju\u0107i istra\u017eivanja vezana za kognitivne funkcije, emocije, senzorne procese i mnoge druge. Tako\u0111er se koristi u klini\u010dkoj dijagnostici za otkrivanje abnormalnosti u mozgu, kao \u0161to su tumori, krvarenja i druge promjene u protoku krvi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ljudska kognicija i njena dubina<\/h2>\n\n\n\n<p>Odnosi se na kognitivne procese koji se odvijaju u ljudskom mozgu, od percepcije, pa\u017enje, pam\u0107enja, mi\u0161ljenja, zaklju\u010divanja, odlu\u010divanja\u2026 Kognitivni procesi uklju\u010duju na\u010din na koji ljudi obra\u0111uju informacije, od vizualnih do auditivnih, te ih transformiraju i pohranjuju u memoriju.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika2-2-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-915\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Dubina ljudske kognicije opisuje se kao slojevita struktura ljudskog razmi\u0161ljanja koje se prote\u017ee kroz razli\u010dite razine procesiranja informacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Na onoj najni\u017eoj nalaze se tzv. senzorni podaci koji se dobivaju putem osjetila, dok se na najvi\u0161oj razini nalaze razli\u010diti apstraktni koncepti te kompleksni misaoni procesi. U sredini su tzv. vi\u0161i kognitivni procesi poput pa\u017enje, percepcije, pam\u0107enja, mi\u0161ljenja, zaklju\u010divanja\u2026<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dubina ljudske kognicije obuhva\u0107a sposobnost apstraktnog razmi\u0161ljanja, \u0161to podrazumijeva stvaranje apstraktnih koncepata i ideja koje se ne temelje na konkretnim iskustvima. Ova sposobnost omogu\u0107uje ljudima da razmi\u0161ljaju o budu\u0107nosti, predvi\u0111aju posljedice svojih postupaka i rje\u0161avaju probleme koji se ne temelje na stvarnim situacijama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kognicijom se bave (kognitivni) psiholozi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mrtvi losos u magnetskoj rezonanci<\/h2>\n\n\n\n<p>Dr. Craig Bennett je neuropsiholog i istra\u017eiva\u010d koji je postao poznat po svojoj studiji koja je istra\u017eivala kako ljudski mozak reagira na vanjske podra\u017eaje. U svojoj studiji, koja je postala poznata kao &#8220;The Dead Salmon Study&#8221;, Bennett je koristio funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI) za pra\u0107enje aktivnosti mozga mrtvog lososa.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika3-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-916\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Dr. Bennett je stavio mrtvog lososa u funkcionalnu MR pri \u010demu mu je pokazivao slike ljudi s razli\u010ditim facijalnim ekspresijama\/emocijama \ud83d\ude42 Na nalazu magneta se vidjela pove\u0107ana aktivnost u kralje\u017eni\u010dnoj mo\u017edini (dio sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava) i donjem dijelu mozga. Vodi li nas ovo ka paranormalnim aktivnostima? \ud83d\ude42 Naravno da ne.\u00a0 Problem je bio u na\u010dinu kako softver magneta analizira podatke.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se \u010dinilo da je studija bila \u0161ala, u stvarnosti je bila vrlo ozbiljan poku\u0161aj da se poka\u017ee kako su mnoge studije koje koriste fMRI nepouzdane zbog nepravilnosti u metodologiji. <strong>Bennett je htio istaknuti da se pri kori\u0161tenju fMRI ure\u0111aja mora paziti na mnoge faktore, uklju\u010duju\u0107i i statisti\u010dke metode koje se koriste za analizu podataka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako je softver, koji je bio uz funkcionalnu magnetsku, koristio upravo statisti\u010dku metodu koja se koristi za smanjenje rizika od la\u017eno pozitivnih rezultata kada se analiziraju velike koli\u010dine podataka, upravo to se desilo.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr. Craig Bennette je do ovih zaklju\u010daka do\u0161ao, prvenstveno, zahvaljuju\u0107i dubini svoje kognicije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Razvoj i produbljivanje kognicije<\/h2>\n\n\n\n<p>Da, kognicija se mo\u017ee razvijati i produbljivati \u200b\u200bkroz razli\u010dite oblike mentalne stimulacije i prakse.<\/p>\n\n\n\n<p>Design thinking, strate\u0161ko razmi\u0161ljanje i LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae mogu se veoma uspje\u0161no kombinirati kako bi se stvorio sna\u017ean pristup rje\u0161avanju problema i razvoju strategija koje su vrlo kreativne, suradni\u010dke i u\u010dinkovite. Ovakav pristup mo\u017ee pomo\u0107i tvrtkama da anga\u017eiraju ciljane skupine, otkriju razli\u010dite perspektive te razviju inovativna rje\u0161enja i za najslo\u017eenije izazove. Integracijom ove tri metodologije, tvrtke mogu stvoriti jedinstven i sveobuhvatan pristup strate\u0161kom upravljanju i planiranju koji mo\u017ee potaknuti uspjeh i rast.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Neuroplasti\u010dnost mozga \u0107e se potruditi da nam to ostane trajno. Zajedno s dubinom kognicije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>I na kraju. Na ChatGPT po\u010detnoj stranici pi\u0161e: Allows user to provide follow-up corrections.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Za\u0161to? Jer ra\u010duna na dubinu na\u0161e kognicije da bi pove\u0107ao dubinu svoje<\/strong> \ud83d\ude42<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010covjek je inteligentan onoliko koliko svoje znanje stavlja pred izazove. Mozak \u0107e, zahvaljuju\u0107i neuroplasti\u010dnosti, biti pametniji onoliko koliko ga mi \u201etreniramo\u201c. Ono \u0161to postaje trend je to da na\u0161e mi\u0161ljenje mora postati univerzalno mi\u0161ljenje, da na\u0161i stavovi \u00a0moraju postati univerzalni stavovi, ali rijetko se, pri tome, razmi\u0161lja o dubini osobne kognicije. Funkcionalna magnetska rezonanca Funkcionalna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12837,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12836","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12836","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12836"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12836\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12840,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12836\/revisions\/12840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}