Komunikacija mo\u017ee uklju\u010divati razli\u010dite oblike, uklju\u010duju\u0107i govor, neverbalnu komunikaciju ili pisanu rije\u010d i najbitnije, usmjerena je na me\u0111usobno razumijevanje i zajedni\u010dko dijeljenje informacija, ideja i osje\u0107aja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Govor kao oru\u017eje<\/h2>\n\n\n\n
Velika ve\u0107ina nas sa simpatijama, ljubavlju, gleda svoje ku\u0107ne ljubimce kako svaki dan \u201erastu\u201c, ne\u0161to od nas nau\u010de, u kona\u010dnici, razumiju nas. \u010cesto \u0107emo, gledaju\u0107i ih, re\u0107i \u201esamo \u0161to ne progovore\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Ljudski mozak i mozak \u017eivotinja imaju sli\u010dnosti, ali tako\u0111er i razlike. S obzirom da je ljudski mozak evoluirao iz mozga primata, a koji su imali ve\u0107i i slo\u017eeniji mozak u usporedbi s drugim sisavcima je dovelo do toga da ljudski mozak ima neke jedinstvene karakteristike koje ga razlikuju od mozga \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, ljudski mozak ima razvijeniji korteks, sloj stanica na povr\u0161ini mozga koji je odgovoran za vi\u0161e razine razmi\u0161ljanja, poput planiranja, dono\u0161enja odluka, jezika i svijesti o sebi. Ljudski mozak tako\u0111er ima slo\u017eeniji limbi\u010dki sustav, koji je odgovoran za emocionalne reakcije, motivaciju i pam\u0107enje.
Tako\u0111er, ljudski mozak ima ve\u0107u koli\u010dinu sive tvari u odnosu na bijelu tvar u usporedbi s mozgom \u017eivotinja \u0161to ukazuje na ve\u0107i broj neurona u ljudskom mozgu, a to je vrlo va\u017eno za obradu i integraciju slo\u017eenih senzornih i kognitivnih funkcija.<\/p>\n\n\n\n
No, unato\u010d svemu, ljudski mozak i mozak \u017eivotinje imaju i sli\u010dnosti, kako u strukturi tako i u funkciji. Primjerice, oba mozga imaju mo\u017edano deblo (stablo) koje je zadnji dio mozga koji ga strukturno povezuje s le\u0111nom mo\u017edinom. Mo\u017edano deblo kontrolira osnovne funkcije poput disanja, sr\u010danog ritma i krvnog tlaka. Oba mozga tako\u0111er imaju limbi\u010dki sustav koji je odgovoran za emocionalne reakcije i motivaciju.
Dodatno, \u010dimpanze npr. imaju i naprednije kognitivne sposobnosti za rje\u0161avanje problema \u0161to nam daje smjernice o razli\u010ditim razinama razvoja mozga kod razli\u010ditih \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n\n\n\n
No, \u017eivotinje odnosno na\u0161i ku\u0107ni ljubimci, nikako da progovore. Razlog tomu je da \u017eivotinje nemaju Brocovo i Wernickovo podru\u010dje, dva klju\u010dna dijela mozga povezana s govorom i jezi\u010dnom sposobno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Brocovo podru\u010dje, tako\u0111er poznato kao motori\u010dko podru\u010dje govora,<\/strong> nalazi se u prednjem dijelu mozga u blizini u\u0161ne \u0161upljine. Ovo podru\u010dje kontrolira mi\u0161i\u0107e koji se koriste za artikulaciju rije\u010di i odgovorno je za \u201eproizvodnju govora\u201c.<\/p>\n\n\n\n Wernickovo podru\u010dje, tako\u0111er poznato kao senzorno podru\u010dje govora,<\/strong> nalazi se u stra\u017enjem dijelu temporalnog re\u017enja, koji je dio donjeg dijela mozga. Ovo podru\u010dje odgovorno je za procesiranje zna\u010denja govora i jezika, kao i za razumijevanje govora drugih ljudi. Wernickovo podru\u010dje je tako\u0111er va\u017eno za sposobnost \u010ditanja i pisanja. Kod ve\u0107ine ljudi nalaze se u lijevoj hemisferi mozga.<\/p>\n\n\n Ova dva podru\u010dja su me\u0111usobno povezana i zajedno omogu\u0107uju ljudima da govore i razumiju jezik. Na primjer, kada ne\u0161to \u017eelimo re\u0107i, Brocovo podru\u010dje signalizira mi\u0161i\u0107ima da se kontrahiraju kako bi \u201eproizveli\u201c rije\u010di, dok Wernickovo podru\u010dje obra\u0111uje zna\u010denje rije\u010di koje koristimo u na\u0161em govoru.<\/strong><\/p>\n\n\n\n O\u0161te\u0107enja ovih dijelova mozga mogu dovesti do razli\u010ditih govornih (i jezi\u010dnih) problema pri \u010demu o\u0161te\u0107enje u Brocovo podru\u010dju uzrokovati \u0107e afaziju, a u Wernickovom podru\u010dju uzrokovati \u0107e pote\u0161ko\u0107e u razumijevanju govora i jezika.<\/p>\n\n\n\n Sada je vjerojatno svima jasno koliki \u201edar\u201c imamo dok gledamo u o\u010di svojeg ljubimca koji \u201esamo \u0161to ne progovori\u201c.<\/p>\n\n\n\n Govor, dar koji imamo je najja\u010de i jedino \u201epravo\u201c ili bolje re\u010deno odgovaraju\u0107e \u201eoru\u017eje\u201c. Rije\u010di koje izgovaramo mogu imati mo\u0107 da inspiriraju, motiviraju, informiraju, uvjere\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, da bi smo \u201e\u010duli\u201c, moramo znati slu\u0161ati. Da bi smo \u201e\u010duli\u201c, moramo znati pregovarati.<\/strong> Aktivno slu\u0161anje i pregovaranje, dvije su divne ljudske vje\u0161tine koje daju \u201esmisao\u201c i govoru i komunikaciji.<\/p>\n\n\n\n Na \u017ealost, danas su to dvije deficitarne ljudske vje\u0161tine kod populacije. Ljudske vje\u0161tine treba razvijati, a posebno kod zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n \u010clanak “Where Companies Go Wrong with Learning and Development” objavljen u Harvard Business Review analizira \u010deste pogre\u0161ke koje tvrtke \u010dine u procesu u\u010denja i razvoja zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n Autori \u010dlanka tvrde da tvrtke \u010desto grije\u0161e kada se fokusiraju samo na izgradnju vje\u0161tina koje su potrebne za trenutne poslove, umjesto da se fokusiraju na \u0161iru perspektivu potreba zaposlenika u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n Druga pogre\u0161ka koju tvrtke \u010dine je fokusiranje samo na razvoj pojedina\u010dnih zaposlenika, umjesto da se fokusiraju na razvoj svih zaposlenika u organizaciji. Autori tvrde da je va\u017eno da tvrtke uspostave kulturu kontinuiranog u\u010denja i razvoja, te da se osigura da se svi zaposlenici imaju priliku razvijati svoje vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n O va\u017enosti razvoja ljudskih vje\u0161tina mo\u017eemo na\u0107i mnoga istra\u017eivanja, pa tako istra\u017eivanje koje je provela tvrtka Adecco pokazalo je da 92% poslodavaca smatra da su ljudske vje\u0161tine jednako va\u017ene kao i tehni\u010dke vje\u0161tine. Nadalje, 80% poslodavaca je izjavilo da je ljudske vje\u0161tine te\u017ee razviti nego tehni\u010dke.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, istra\u017eivanje koje je provela tvrtka Deloitte pokazalo je da organizacije koje su se fokusirale na razvoj ljudskih vje\u0161tina svojih zaposlenika bile su uspje\u0161nije u upravljanju promjenama i ostvarivanju poslovnih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n Uz aktivno slu\u0161anje i pregovaranje, danas se isti\u010de i va\u017enost sposobnosti prilagodbe, kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, empatije, prosudbe i dono\u0161enja zaklju\u010daka\u2026<\/p>\n\n\n\n Op\u0107enito, za ljudske vje\u0161tine (meke vje\u0161tine) ka\u017eemo da je to skup vje\u0161tina koje se odnose na na\u010din na koji ljudi komuniciraju, sura\u0111uju i rade s drugim ljudima. To su vje\u0161tine koje su nu\u017ene za uspje\u0161nu karijeru, osobni razvoj i dru\u0161tvenu interakciju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osnova razvoja \u010dovjeka je \u010dinjenica da je on okoli\u0161no i iskustveno bi\u0107e koje konstanto u\u010di i razvija se. Neuroplasti\u010dnost je sposobnost mozga da se mijenja i prilago\u0111ava na temelju iskustva i u\u010denja. <\/strong>Ovo se odnosi na promjene u strukturi i funkciji mozga koje se doga\u0111aju kao rezultat aktivnosti neurona i sinapsi, odnosno veza izme\u0111u neurona. Pojednostavljeno re\u010deno, na\u0161 se mozak mijenja onako kako ga (ne)koristimo.<\/p>\n\n\n Postoji nekoliko vrsta neuroplasti\u010dnosti. Strukturna neuroplasti\u010dnost odnosi se na promjene u strukturi mozga, poput pove\u0107anja veli\u010dine odre\u0111enih podru\u010dja mozga ili stvaranja novih neuronskih veza. Funkcionalna neuroplasti\u010dnost odnosi se na promjene u tome kako mozak obra\u0111uje informacije, poput pove\u0107ane osjetljivosti na odre\u0111ene podra\u017eaje ili pobolj\u0161anja u brzini ili preciznosti motori\u010dkih pokreta.<\/p>\n\n\n\n Neuroplasti\u010dnost se de\u0161ava tijekom cijelog \u017eivota. Pa i nakon mo\u017edanog udara. Da bi se na\u0161 mozak mijenjao ba\u0161 onako kako treba, potrebno ga je stalno stavljati pred nove izazove i u\u010denje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Neuroplasti\u010dnost mozga mo\u017eemo staviti i u kontekst u\u010denja i razvoja ljudskih vje\u0161tina. \u00a0Pri u\u010denju i razvoju ljudskih vje\u0161tina mijenjamo na\u0161e obrasce pona\u0161anja i razmi\u0161ljanja, druga\u010dije \u201epovezujemo\u201c emocije. Sve ovo stvara nove veze izme\u0111u neurona u mozgu, \u0161to \u0107e u na\u0161em mozgu uzrokovati neuroplasti\u010dnost.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako prakticiramo ove nove vje\u0161tine, na\u0161 mozak se mijenja i prilago\u0111ava, a mi postajemo bolji u njima. Postajemo bolji ljudi, bolje verzije nas samih. Tako\u0111er, razvijanje odre\u0111enih ljudskih vje\u0161tina poput kriti\u010dkog mi\u0161ljenja vodi ka ve\u0107oj pronicljivosti, sposobnosti za rje\u0161avanje problema te pobolj\u0161anju na\u0161e sposobnosti da se pove\u017eemo s drugima i uspje\u0161no sura\u0111ujemo s njima.<\/p>\n\n\n\n Aktivno slu\u0161anje je sposobnost, prije svega svjesnog, slu\u0161anja drugih (Sjetite se samo pogleda: Gleda u mene, a vidi kroz mene Sisak). Svjesno slu\u0161anje uklju\u010duje fokusiranje na ono \u0161to druga osoba govori, prepoznavanje verbalnih i neverbalnih znakova, postavljanje pitanja i potvr\u0111ivanje razumijevanja. Aktivno slu\u0161anje ne zna\u010di samo fizi\u010dko prisustvo u razgovoru, ve\u0107 zahtijeva aktivno sudjelovanje u razgovoru i usmjeravanje svog uma na razumijevanje poruke koju druga osoba poku\u0161ava prenijeti.<\/p>\n\n\n\n \u00a0Aktivno slu\u0161anje, djelomi\u010dno i kao posljedica digitalizacije postaje sve ve\u0107i problem ljudima. Neki od razloga su razli\u010dite distrakcije, gubitak fokusa i podjele pa\u017enje. Tako\u0111er, danas u svaki razgovor, a zbog sve vi\u0161e informacija s kojima u taj isti razgovor ulazimo imamo sve vi\u0161e i pretpostavki i predrasuda. Tako\u0111er jedan od problema aktivnog slu\u0161anje mo\u017ee biti nedostatak interesa, ali i sama nerazvijenost vje\u0161tine pri \u010demu se nismo u stanju fokusirati na ono \u0161to druga osoba govori.<\/p>\n\n\n\n Sve ove prepreke mogu ote\u017eati aktivno slu\u0161anje i dovesti do problema u komunikaciji, \u0161to \u0107e u kona\u010dnici dovesti do propu\u0161tanja va\u017enih informacija i nesporazuma. Propu\u0161tanje va\u017enih informacija i nesporazumi nisu jednostavna \u201eokolnost\u201c u privatnom \u017eivotu dok o poslovnom aspektu nije uop\u0107e niti potrebno govoriti.<\/p>\n\n\n\n Ako deficit vje\u0161tine aktivnog slu\u0161anje \u201espojimo\u201c s nedostatkom vje\u0161tine pregovaranja, imamo jo\u0161 ve\u0107i problem.<\/p>\n\n\n\n Pregovaranje je vje\u0161tina koja uklju\u010duje sposobnost uspje\u0161nog rje\u0161avanja sukoba i postizanja dogovora izme\u0111u dvije ili vi\u0161e strana. Ova vje\u0161tina je vrlo va\u017ena u mnogim podru\u010djima, uklju\u010duju\u0107i poslovni. Sama vje\u0161tina uklju\u010duje sposobnost da se slu\u0161a i razumije drugu stranu, izra\u017eava svoje stavove i prijedloge na jasan i uvjerljiv na\u010din te pronalazi kompromise i rje\u0161enja koja su u interesu svih strana. Osim toga, pregovaranje uklju\u010duje i sposobnost upravljanja stresom, emocijama i konfliktima tijekom pregovora.<\/p>\n\n\n\n Danas je, vi\u0161e nego potrebno posjedovati vje\u0161tinu pregovaranja jer pregovaranje je va\u017ena ljudska vje\u0161tina koji uklju\u010duje sposobnost uspje\u0161nog rje\u0161avanja sukoba i postizanja dogovora izme\u0111u dvije ili vi\u0161e strana, \u0161to je vrlo korisno u mnogim podru\u010djima \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n I sada kada smo preko Broca i Wernickea do\u0161li do neuroplasti\u010dnosti, ne postoji niti jedan razlog da, osim \u0161to su ljudske vje\u0161tine vrijedan dodatak na\u0161oj osobnosti, ne gledamo u njih i kroz \u201erazvoj\u201c na\u0161eg mozga.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Razvoj ljudskih vje\u0161tina doprinijeti \u0107e boljoj komunikaciji, timskom radu. Lak\u0161e \u0107emo upravljati konfliktima, biti bolji lideri te \u0107emo se lak\u0161e prilagoditi promjenama koje nosi, dana\u0161nje, agilno poslovanje.<\/p>\n\n\n\n Ljudske vje\u0161tine su neophodne u poslovnom svijetu kako bi se izgradio uspje\u0161an poslovni odnos, stvorio u\u010dinkovit timski rad, rije\u0161ili problemi i uspje\u0161no upravljalo ljudima i procesima.<\/p>\n\n\n\n I postajemo neuroplasti\u010dniji. \u010cuvamo na\u0161 mozak. A ljudski mozak je \u010dudo.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svi smo vjerojatno, barem jednom u \u017eivotu, \u010duli izjavu upu\u0107enu prema nama: \u201eS tobom se ne mo\u017ee razgovarati\u201c.\u00a0 Takav odgovor, u naravi, je zna\u010dio samo jedno. Na\u0161i argumenti, \u017eelje, razmi\u0161ljanja nisu se poklopili s argumentima, \u017eeljama, razmi\u0161ljanjima druge strane. Tako\u0111er se, barem jednom u \u017eivotu, svima dogodilo da su u poku\u0161aju uspostavljanja dijaloga dobili odgovor: […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12835,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12830","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12830"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12830\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12834,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12830\/revisions\/12834"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika1-1-1.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nLjudske vje\u0161tine (engl. soft skills)<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika2-1-1.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nNeuroplasti\u010dnost<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika3-1-1.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nKraj. Aktivno slu\u0161anje i pregovaranje<\/h2>\n\n\n\n