{"id":12824,"date":"2023-03-19T00:00:00","date_gmt":"2023-03-18T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/mogu-li-neki-ljudi-predvidjeti-buducnost-zasto-izjave-pomracio-mu-se-um-pala-mu-je-crna-tabla-imaju-smisla-sto-nam-radi-nasa-podsvijest-i-kako-nam-mogu-pomoci\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:01","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:01","slug":"mogu-li-neki-ljudi-predvidjeti-buducnost-zasto-izjave-pomracio-mu-se-um-pala-mu-je-crna-tabla-imaju-smisla-sto-nam-radi-nasa-podsvijest-i-kako-nam-mogu-pomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/mogu-li-neki-ljudi-predvidjeti-buducnost-zasto-izjave-pomracio-mu-se-um-pala-mu-je-crna-tabla-imaju-smisla-sto-nam-radi-nasa-podsvijest-i-kako-nam-mogu-pomoci\/","title":{"rendered":"Mogu li neki ljudi predvidjeti budu\u0107nost? Za\u0161to izjave \u201epomra\u010dio mu se um\u201c, \u201epala mu je crna tabla\u201c, imaju smisla? \u0160to nam radi na\u0161a podsvijest? I kako nam mogu pomo\u0107i bihevioralni psiholozi?"},"content":{"rendered":"

Kognitivne sposobnosti<\/h2>\n\n\n\n

Kognitivne sposobnosti se odnose na razli\u010dite mentalne procese koje koristimo kako bismo rje\u0161avali probleme, donosili odluke, obra\u0111ivali informacije i uspje\u0161no funkcionirali u svakodnevnom \u017eivotu. One uklju\u010duju \u0161irok raspon mentalnih procesa, uklju\u010duju\u0107i pa\u017enju, percepciju, pam\u0107enje, mi\u0161ljenje, procjenu, razumijevanje, logi\u010dko zaklju\u010divanje, sposobnost rje\u0161avanja problema i kreativnost.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo su va\u017ene za, prije svega, uspje\u0161no funkcioniranje u svakodnevnom \u017eivotu, posebno u podru\u010djima kao \u0161to su obrazovanje, posao i me\u0111uljudski odnosi. Razli\u010dite kognitivne sposobnosti se razvijaju tijekom razli\u010ditih faza \u017eivota, pri \u010demu su najbr\u017ee tijekom djetinjstva i adolescencije. Me\u0111utim, kognitivne sposobnosti se tako\u0111er mogu razvijati i tijekom odrasle dobi, posebno kroz u\u010denje i razli\u010dita iskustva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Postoje razli\u010diti na\u010dini za mjerenje kognitivnih sposobnosti, poput standardiziranih testova odnosno zadataka. Kognitivne sposobnosti se tako\u0111er mogu pobolj\u0161ati kroz razli\u010dite oblike treninga i vje\u017ebanja.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, kako su potrebne u svakodnevnom \u017eivotu, tako su kognitivne sposobnosti klju\u010dne i u mnogim podru\u010djima. Znanstvenici i stru\u010dnjaci iz razli\u010ditih podru\u010dja znanosti nastoje razumjeti na\u0161e kognitivne sposobnosti kako bi mogli razviti bolje strategije za poticanje njihova razvoja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kognitivne sposobnosti i IQ<\/h2>\n\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Kod nas se \u010desto koriste pojmovi inteligencije, procjene inteligencije, mjerenja inteligencije te se svi ti termini ve\u017eu uz pojam kvocijenta inteligencije odnosno IQ-a.<\/p>\n\n\n\n

Iako su kognitivne sposobnosti i IQ (kvocijent inteligencije) sli\u010dni pojmovi, oni nisu isto. IQ se tradicionalno odnosi na mjerenje tzv. op\u0107e inteligencije, koje je uglavnom temeljeno na rezultatima standardiziranih testova inteligencije.<\/p>\n\n\n\n

Kognitivne sposobnosti se sastoje od \u0161ireg skupa mentalnih procesa, a ne samo op\u0107e inteligencije koja se mjeri testovima IQ-a. Kognitivne sposobnosti uklju\u010duju i sposobnosti poput kreativnosti, fleksibilnosti razmi\u0161ljanja, sposobnosti u\u010denja i pam\u0107enja, podjele pa\u017enje, mentalne fleksibilnosti\u2026<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, IQ i kognitivne sposobnosti su povezani pojmovi, ali kognitivne sposobnosti uklju\u010duju \u0161iri spektar mentalnih procesa, dok se IQ obi\u010dno odnosi samo na mjerenje op\u0107e inteligencije (G faktor).<\/p>\n\n\n\n

Osjetljivost na probleme ili predvi\u0111anje budu\u0107nosti<\/h2>\n\n\n\n

Osjetljivost na probleme je, jedna od,\u00a0 kognitivnih sposobnosti koja se odnosi na sposobnost da osoba prepozna kada problem postoji ili je vjerojatno da \u0107e se pojaviti. Pojedinci s visokom osjetljivo\u0161\u0107u na probleme mogu brzo identificirati probleme i potencijalne probleme, te su sposobni predvidjeti posljedice razli\u010ditih smjerova djelovanja.<\/strong> Tako\u0111er, osobe s visokom osjetljivo\u0161\u0107u na probleme \u010desto su u stanju identificirati potencijalne probleme prije nego \u0161to se pojave, \u0161to im omogu\u0107uje poduzimanje proaktivnih mjera kako bi sprije\u010dili njihovu pojavu. Tako\u0111er su sposobni prepoznati kada problem postoji i vje\u0161ti su u pronala\u017eenju rje\u0161enja za rje\u0161avanje problema.
Osjetljivost na probleme klju\u010dna je komponenta mnogih profesija\/zanimanja, uklju\u010duju\u0107i menad\u017eere, odnosno, op\u0107enito osobe, kojima je u opisu posla dono\u0161enje razli\u010ditih odluka i rje\u0161avanje problema.
Oni koji posjeduju visoku razinu osjetljivosti na probleme \u010desto su sposobni brzo identificirati probleme koji mogu utjecati na organizaciju ili tim i poduzeti odgovaraju\u0107e mjere za njihovo ubla\u017eavanje.
Op\u0107enito, osjetljivost na probleme va\u017ena je kognitivna sposobnost koja pojedincima omogu\u0107uje da prepoznaju probleme i odgovore na njih na pravovremen i u\u010dinkovit na\u010din. To je vrijedna sposobnost, kako u osobnom tako i u profesionalnom kontekstu, a pojedinci koji razviju ovu sposobnost mogu biti uspje\u0161niji u svojim nastojanjima. Ili vidoviti? \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n\n

Danas, osjetljivost na probleme kao kognitivnu sposobnost mo\u017eemo precizno \u201eizmjeriti\u201c kod ispitanika.<\/p>\n\n\n\n

Podsvijest<\/h2>\n\n\n\n

Vjerojatno nam se svima desilo da smo na ne\u0161to pomislili i to se dogodilo. Od sretnih do nesretnih stvari, situacija, doga\u0111aja. Daje li nam podsvijest, uz opisanu osjetljivost na probleme, dodatnu mogu\u0107nost predvi\u0111anja nepredvidivog?<\/p>\n\n\n\n

Naravno da ne, vrijeme kristalnih kugli je odavno, na \u017ealost, pro\u0161lost.<\/p>\n\n\n\n

Ako uspore\u0111ujemo osjetljivost na probleme i podsvijest bitno je re\u0107i da se podsvijest odnosi na nejasne, neartikulirane misli, \u017eelje, motivacije i emocije koje se nalaze ispod svjesne razine. Podsvjesni procesi su uglavnom automatski i neovisni o volji osobe. Iako postoji povezanost izme\u0111u svjesnog i podsvjesnog uma, osjetljivost na probleme se uglavnom odnosi na svjesnu svijest i kognitivne procese koji su povezani s brzim prepoznavanjem problema i potencijalnih problema. Podsvjesne misli i emocije mogu utjecati na na\u0161u sposobnost prepoznavanja problema, ali nisu direktno povezane s osjetljivo\u0161\u0107u na probleme kao kognitivnom sposobno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, sada dolazimo do klju\u010dne stvari. Osjetljivost na probleme je mogu\u0107nost brzog prepoznavanja trenutnih i potencijalnih problema dok podsvjesni um mo\u017ee obraditi informacije i tra\u017eiti rje\u0161enja za probleme dok je svjesni um zauzet drugim zadacima ili aktivnostima. Kada se podsvjesni um fokusira na problem, mo\u017ee se dogoditi da se osoba odjednom sjeti ne\u010dega va\u017enog ili na\u0111e rje\u0161enje za problem koji je neko vrijeme bio nerje\u0161iv.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Primjerice, ako osoba poku\u0161ava rije\u0161iti neki problem, ali ne uspijeva nakon dugog razmi\u0161ljanja i poku\u0161avanja, podsvjesni um mo\u017ee nastaviti obraditi informacije o problemu. Kada se osoba kasnije mo\u017eda usredoto\u010di na ne\u0161to drugo ili se opusti, rje\u0161enje problema mo\u017ee iznenada \u201edo\u0107i u svijest\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, kada se osoba suo\u010di s novom situacijom, mo\u017ee se nenadano sjetiti sli\u010dne situacije iz pro\u0161losti koju je ve\u0107 do\u017eivjela i koja je povezana s trenutnom situacijom. Podsvjesni um mo\u017ee pomo\u0107i u povezivanju te informacije i omogu\u0107iti osobi da bolje razumije situaciju i donese odluku.<\/p>\n\n\n\n

Dodatno, \u010desto \u0107emo neugodne informacije na neki na\u010din potiskivati, mo\u017eda o njima i njihovim posljedicama ne \u017eelimo niti razmi\u0161ljati, me\u0111utim ako (djelomi\u010dno) mo\u017eemo kontrolirati svjesni dio, sa podsvjesnim to ne mo\u017eemo. I opet \u0107e se desiti isto. Podsvjesni um nastavlja obra\u0111ivati informacije o problemu, a onda nije daleko do toga kada \u0107e \u201eneugodno rje\u0161enje\u201c do\u0107i do svijesti. Drugim rije\u010dima, desilo se ne\u0161to ru\u017eno, ne\u0161to \u0161to nismo \u017eeljeli. Ne, nismo predvidjeli neki nesretan doga\u0111aj, nego nam je podsvijest odlu\u010dila \u201eservirati\u201c ono \u010dime se nismo htjeli baviti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ukratko, podsvjesni um mo\u017ee biti vrlo koristan u pronala\u017eenju rje\u0161enja za probleme, \u010dak i kada se \u010dini da se svjesni um ne mo\u017ee nositi s tim.<\/p>\n\n\n\n

Intuicija i podsvijest<\/h2>\n\n\n\n

Postoji povezanost izme\u0111u intuicije i podsvijesti, jer se intuicija \u010desto smatra procesom dono\u0161enja odluka ili zaklju\u010daka koji se temelje na nekom unutarnjem osje\u0107aju ili instinktu, a ne na razmi\u0161ljanju ili logici. Podsvjesni um \u010desto igra va\u017enu ulogu u ovom procesu, jer se smatra da je intuicija produkt kombinacije svjesnog i nesvjesnog procesiranja informacija.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, osoba mo\u017ee donijeti intuitivnu odluku na temelju svojih prethodnih iskustava i emocija, a da nije svjesna kako je do\u0161la do tog zaklju\u010dka. Podsvjesno procesiranje informacija mo\u017ee pomo\u0107i u stvaranju osje\u0107aja ili instinkta koji mogu poslu\u017eiti kao osnova za intuiciju.<\/p>\n\n\n\n

Intuicija se mo\u017ee opisati kao unutarnji osje\u0107aj, instinkt ili spoznaja koja nam omogu\u0107uje da donesemo zaklju\u010dke ili odluke na brzi na\u010din i bez previ\u0161e razmi\u0161ljanja, ali na \u017ealost i bez kori\u0161tenja logike odnosno logi\u010dkog razmi\u0161ljanja. To je \u010desto ne\u0161to \u0161to osje\u0107amo u “trbuhu” ili u “srcu”, \u0161to ne mo\u017eemo jasno definirati ili objasniti.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, smatra se da intuicija nije uvijek pouzdana, jer mo\u017ee biti rezultat sistemskih gre\u0161aka u na\u0161em mozgu (engl. Cognitive bias \u2013 dosta smo o tome ve\u0107 pisali).<\/p>\n\n\n\n

Bilo kako bilo, kada zbrojimo osjetljivost na probleme, podsvijest i intuiciju, \u010dini se da \u010dovjek mo\u017ee predvi\u0111ati budu\u0107nost <\/strong>\ud83d\ude42 \ud83d\ude42 \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n\n

Funkcioniranje mozga kod \u201ekori\u0161tenja\u201c kognitivne sposobnosti osjetljivosti na probleme<\/h2>\n\n\n\n

Pregled dijelova mozga koji u\u010destvuju u \u201eodra\u0111ivanju\u201c kognitivne sposobnosti osjetljivosti na probleme, opisat \u0107emo sada kako bi se mogli kasnije vratiti na taj dio kod \u201epomra\u010denja uma\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Kada se radi o osjetljivosti na probleme, nekoliko podru\u010dja mozga igra va\u017enu ulogu u ovoj kognitivnoj sposobnosti. Primarni kandidati su podru\u010dja mozga koja su uklju\u010dena u obradu informacija, kao \u0161to su prefrontalni korteks i parijetalni korteks.<\/p>\n\n\n\n

Prefrontalni korteks se nalazi u prednjem dijelu mozga i igra klju\u010dnu ulogu u procesima kao \u0161to su planiranje, dono\u0161enje odluka, pa\u017enja i radna memorija. Ovo podru\u010dje mozga je povezano s brzim prepoznavanjem problema, jer se bavi procesuiranjem informacija i planiranjem akcija za rje\u0161avanje problema.<\/p>\n\n\n\n

Parijetalni korteks se nalazi u gornjem dijelu mozga i igra klju\u010dnu ulogu u percepciji, pa\u017enji i svjesnosti okoline. Ovo podru\u010dje mozga je povezano s brzim prepoznavanjem problema s obzirom da se bavi procesuiranjem informacija koje dolaze iz vanjskog svijeta, uklju\u010duju\u0107i informacije o situacijama koje bi mogle biti problemati\u010dne.<\/p>\n\n\n\n

Kod prepoznavanja potencijalnih emocionalnih problema u igru se mo\u017ee uklju\u010diti i amigdala koja je odgovorna za procese povezane s emocijama.<\/p>\n\n\n\n

Pomra\u010denje uma<\/h2>\n\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Op\u0107enito, pomra\u010denje ili zamra\u010denje uma se odnosi na stanje u kojem osoba gubi sposobnost jasnog i racionalnog razmi\u0161ljanja, dono\u0161enja odluka i kontrole nad svojim pona\u0161anjem. Ovo stanje mo\u017ee biti uzrokovano razli\u010ditim faktorima, kao \u0161to su fizi\u010dke povrede, neurolo\u0161ki poreme\u0107aji, emocionalni stres, zlouporaba droga i alkohola ili druge psihi\u010dke smetnje.<\/p>\n\n\n\n

U takvim situacijama, osoba mo\u017ee imati osje\u0107aj da joj je um “zamra\u010den” ili “zatamnjen”, \u0161to mo\u017ee uzrokovati pote\u0161ko\u0107e u komunikaciji, smanjenju kognitivnih funkcija i pote\u0161ko\u0107e u obavljanju svakodnevnih zadataka. Osoba mo\u017ee biti zbunjena, dezorijentirana, anksiozna, depresivna ili sklonija impulzivnom pona\u0161anju.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, pomra\u010denje uma mo\u017ee se pojaviti u razli\u010ditim oblicima, ovisno o uzroku koji ga izaziva. Na primjer, u slu\u010daju neurolo\u0161kih poreme\u0107aja poput epilepsije, pomra\u010denje uma mo\u017ee biti pra\u0107eno napadajima ili gubitkom svijesti, dok kod stresnih situacija poput traumatskih doga\u0111aja ili velikog gubitka, mo\u017ee do\u0107i do gubitka fokusa, pote\u0161ko\u0107a u koncentraciji i pote\u0161ko\u0107a u dono\u0161enju odluka.<\/p>\n\n\n\n

Nama je \u201einteresantno\u201c ono pomra\u010denje uma koje se dogodilo kao posljedica da nas je netko, jednostavno, izludio.
U cijeloj toj pri\u010di, najbitniji je dio (ako zaobi\u0111emo razli\u010dite neurolo\u0161ke probleme i sl.) kontrola na\u0161ih emocija.
U tom kontekstu, pomra\u010denje ili zamra\u010denje uma se odnosi na situaciju u kojoj prejake emocije ili stres mogu dovesti do gubitka kontrole nad na\u0161im razmi\u0161ljanjem i pona\u0161anjem. U takvim situacijama dolazi do \u201eprekida veze\u201c izme\u0111u donjeg dijela mozga (gdje se nalaze emocionalni odgovori) i gornjeg dijela mozga (gdje se nalaze kontrolne funkcije).<\/strong>
Odnosno, ranije spomenuti prefrontalni korteks, dio mozga koji je odgovoran za razmi\u0161ljanje i prosu\u0111ivanje se \u201eisklju\u010di\u201c. \u00a0I nastane \u201emrak\u201c!<\/strong>
Kada se to dogodi, ljudi vi\u0161e ne mogu racionalno razmi\u0161ljati, donositi dobre odluke ili kontrolirati svoje emocionalne reakcije.<\/p>\n\n\n\n

Ovakvo pona\u0161anje mozga divno je opisao (i puno detaljnije) dr. Daniel Siegel kroz svoj \u201eHand Model of the Brain): <\/strong>https:\/\/www.youtube.com\/watch?app=desktop&v=gm9CIJ74Oxw<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to su nam simpa I-O psiholozi (industrijsko organizacijski psiholozi) i bihevioralni psiholozi?<\/h2>\n\n\n\n

U kontekstu promatranja osjetljivosti na probleme, radi se o psiholo\u0161kom konstruktu koji se odnosi na sposobnost identificiranja i rje\u0161avanja problema na u\u010dinkoviti na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Ova sposobnost povezana je s kognitivnim procesima kao \u0161to su razmi\u0161ljanje, planiranje, kreativnost, apstraktno razmi\u0161ljanje i analiti\u010dke sposobnosti. Psihologija prou\u010dava spomenutu sposobnost iz razli\u010ditih perspektiva, uklju\u010duju\u0107i kognitivnu, razvojnu, socijalnu i organizacijsku psihologiju.<\/p>\n\n\n\n

Organizacijska psihologija prou\u010dava kako se osjetljivost na probleme primjenjuje u kontekstu radnih mjesta i organizacija. Ova disciplina prou\u010dava na\u010dine na koje ljudi donose odluke, upravljaju vremenom i koriste svoje kognitivne sposobnosti za rje\u0161avanje problema u poslovnom okru\u017eenju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Organizacijski psiholozi bave se prou\u010davanjem ljudskog pona\u0161anja i procesa unutar organizacija te razvijanjem strategija i intervencija koje pobolj\u0161avaju performanse organizacija. Osjetljivost na probleme jedna je od kognitivnih sposobnosti koja se odnosi na sposobnost prepoznavanja i rje\u0161avanja slo\u017eenih problema.<\/p>\n\n\n\n

LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae<\/h2>\n\n\n\n

Interdisciplinarnost organizacijskih i bihevioralnih psihologa daje im mogu\u0107nost kori\u0161tenja razli\u010ditih alata, tehnika i metodologija u kontekstu boljeg funkcioniranja organizacije.<\/p>\n\n\n\n

Zato bihevioralni psiholozi i organizacijski psiholozi mogu koristiti LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae kako bi istra\u017eivali osjetljivost na probleme i prou\u010davali ljudsko pona\u0161anje u kontekstu kreativnosti, igre i interakcije s drugima.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae je metodologija koju koriste organizacijski psiholozi i drugi stru\u010dnjaci za poticanje kreativnog razmi\u0161ljanja, suradnje i rje\u0161avanja problema u organizacijama. Temelji se na kori\u0161tenju Lego kockica kao alata za gra\u0111enje metafori\u010dkih modela koji prikazuju probleme i izazove s kojima se organizacije suo\u010davaju.<\/p>\n\n\n\n

Osjetljivost na probleme ima va\u017enu ulogu u kori\u0161tenju LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00aea, jer se kroz njega poti\u010de sudionike da prepoznaju i razumiju probleme te da kreativno razmi\u0161ljaju o njihovom rje\u0161avanju. Organizacijski psiholozi koji koriste LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae kroz (izme\u0111u ostalog) prizmu kognitivne sposobnosti osjetljivosti na probleme mogu istu razvijati i pobolj\u0161avati kroz treninge odnosno \u201eigru\u201c kao \u0161to je LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, ako govorimo o \u201epomra\u010denju\u201c gdje je kontrola emocija va\u017ena komponenta emocionalne inteligencije, a LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae mo\u017ee pomo\u0107i zaposlenicima da razviju ovu vje\u0161tinu tako \u0161to ih u\u010di kako prepoznati svoje emocije, razumjeti kako utje\u010du na njihovo pona\u0161anje i kako ih kontrolirati u stresnim situacijama. LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae tako\u0111er mo\u017ee pomo\u0107i zaposlenicima da nau\u010de kako izraziti svoje emocije na prikladan na\u010din, \u0161to je va\u017eno za uspje\u0161nu komunikaciju na radnom mjestu.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kognitivne sposobnosti Kognitivne sposobnosti se odnose na razli\u010dite mentalne procese koje koristimo kako bismo rje\u0161avali probleme, donosili odluke, obra\u0111ivali informacije i uspje\u0161no funkcionirali u svakodnevnom \u017eivotu. One uklju\u010duju \u0161irok raspon mentalnih procesa, uklju\u010duju\u0107i pa\u017enju, percepciju, pam\u0107enje, mi\u0161ljenje, procjenu, razumijevanje, logi\u010dko zaklju\u010divanje, sposobnost rje\u0161avanja problema i kreativnost. Vrlo su va\u017ene za, prije svega, uspje\u0161no funkcioniranje u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12829,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12824","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12824","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12824"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12824\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12828,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12824\/revisions\/12828"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12829"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12824"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12824"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12824"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}