{"id":12800,"date":"2023-02-25T00:00:00","date_gmt":"2023-02-24T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/zasto-je-poducavanje-davanja-feedbacka-kompleksan-zadatak\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:01","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:01","slug":"zasto-je-poducavanje-davanja-feedbacka-kompleksan-zadatak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/zasto-je-poducavanje-davanja-feedbacka-kompleksan-zadatak\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je (podu\u010davanje) davanja feedbacka kompleksan zadatak?"},"content":{"rendered":"

O va\u017enosti davanja povratne informacije odnosno feedbacka<\/em> ne treba previ\u0161e govoriti i vjerujemo da su danas apsolutno svi shvatili da je to neizostavan i svakodnevan dio \u017eivota i posla. Davanje feedbacka<\/em> \u010desto \u0107emo staviti samo u kontekst bolje u\u010dinkovitosti posla, izvr\u0161avanja zadataka, usmjeravanja zaposlenika\u2026
Nekome je davanje feedbacka<\/em> uro\u0111eno, netko mo\u017ee imati izvjesne izazove oko toga.<\/p>\n\n\n\n


Me\u0111utim, \u0161to se zapravo doga\u0111a kada nekome dajemo feedback<\/em>?
Kod davanja feedbacka, <\/em>\u00a0kod druge strane se odvijaju intenzivni \u201eprocesi\u201c u njenom mozgu. U takvim situacijama postoji pove\u0107ana aktivnost u centrima za nagra\u0111ivanje u mozgu kao \u0161to je ventralni striatum<\/em><\/strong> (<\/em>do sada smo ga nekoliko puta ve\u0107 spominjali u na\u0161im blogovima).
Aktiviranje ventralnog striatuma<\/em> povezano je s pozitivnim osje\u0107ajima nagra\u0111ivanja i motivacije.
Iz ovoga jasno mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u0107e davanje povratne informacije biti sna\u017ean motivator za bilo kojeg pojedinca odnosno zaposlenika i to iz razloga jer \u0107e pridonijeti u ja\u010danju pozitivnog pona\u0161anja, a samim time pove\u0107anju anga\u017emana kako kod razli\u010ditih zadataka tako i u razli\u010ditim aktivnostima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uz ventralni striatum, <\/em>povratna informacija \u0107e aktivirati regije mozga, uklju\u010dene u stvaranje pozornosti (fokusa) te radnu memoriju, kao \u0161to je prefrontalni\u00a0 korteks. Iz ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da \u0107e feedback<\/em> pobolj\u0161ati mogu\u0107nost kognitivne obrade i pam\u0107enja podataka odnosno informacija. Davanje povratne informacije \u0107e, dakle, pobolj\u0161ati i u\u010denje kod zaposlenika (\u0161to je posebno bitno kod mla\u0111ih ljudi odnosno onih koji su nedavno zaposleni).<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to stvari polaze krivo?<\/h2>\n\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Kod podu\u010davanja davanja povratne informacije, na vi\u0161e nivoa stvari mogu oti\u0107i krivo. Da je oti\u0161lo u krivom smjeru, mo\u017eemo zaklju\u010diti i iz toga \u0161to je ljude stalno potrebno podu\u010davati davanju feedbacka.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prvi problem koji imamo je davanje negativnog feedbacka<\/em>.
<\/strong>Dalje, obostrani problem (i kod davatelja i kod primatelja povratne informacije) mo\u017ee biti nepostojanje dovoljne razvijenosti vje\u0161tine aktivnog slu\u0161anja.
Sljede\u0107i problem mo\u017ee biti velika razlika u specifi\u010dnim znanjima odnosno iskustvu.
Poslovno iskusniji ljudi (a pretpostavka je da su lideri poslovno iskusniji ljudi) \u010desto imaju bogatiji vokabular i slo\u017eenije ideje koje \u017eele prenijeti, \u0161to mo\u017ee biti izazovno za komunikaciju s ljudima koji imaju manje rije\u010di ili manje razumiju slo\u017eenije koncepte. Tako\u0111er, \u010desto mo\u017eemo imati tendenciju pretpostaviti da drugi razumiju ono \u0161to mi mislimo, \u0161to \u0107e redovito dovesti do pogre\u0161nih zaklju\u010daka ili nerazumijevanja u komunikaciji.<\/p>\n\n\n\n

U takvim situacijama potrebno je razviti vje\u0161tine kao \u0161to su jasno\u0107a, jednostavnost i empatija u komunikaciji kako bi se bolje povezali s drugima. Kod povezivanja s drugima, bitno je istaknuti i vje\u0161tinu pregovaranja.<\/p>\n\n\n\n

Vje\u0161tina pregovaranja<\/h2>\n\n\n\n

Pregovaranje je ljudska vje\u0161tina (soft skill) koja uklju\u010duje sposobnost u\u010dinkovite komunikacije, aktivnog slu\u0161anja i pronala\u017eenja zajedni\u010dkog jezika s drugima kako bi se postigao obostrano prihvatljiv dogovor ili rje\u0161enje problema. Pregovaranje mo\u017eemo opisati kao razgovor s isklju\u010divim ciljem, prije svega postizanja razumijevanja, a onda i \u201ezajedni\u010dkog dogovora\u201c. \u201eZajedni\u010dki dogovor\u201c \u010desto \u0107e uklju\u010divati puno kompromisa.<\/p>\n\n\n\n

U\u010dinkovito pregovaranje zahtijeva niz vje\u0161tina, uklju\u010duju\u0107i aktivno slu\u0161anje, komunikaciju, rje\u0161avanje problema i empatiju.<\/strong> Kod \u201epregovaranja\u201c moramo biti u stanju razumjeti potrebe i ciljeve, kako sebe tako i druge strane. Da bi pregovaranje bilo uspje\u0161no moramo biti sposobni komunicirati svoje potrebe i ciljeve jasno i uvjerljivo, ali i istovremeno biti sposobni slu\u0161ati i razumjeti potrebe i ciljeve druge strane.<\/p>\n\n\n\n

O va\u017enosti vje\u0161tine pregovaranja (isto kao i davanja feedbacka) <\/em>nije potrebno puno govoriti. Pregovaranje je bitno u svim podru\u010djima \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i posao, politiku i osobne odnose. Sposobnost u\u010dinkovitog pregovaranja mo\u017ee dovesti do uspje\u0161nijih ishoda i \u010dvr\u0161\u0107ih odnosa s drugima. Pregovaranje je klju\u010dna liderska vje\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n

Feedback vs komunikacija vs emocionalna inteligencija<\/h2>\n\n\n\n

Kod (podu\u010davanja) davanja feedbacka<\/em> rijetko razmi\u0161ljamo o emocionalnoj inteligenciji i op\u0107enitoj vje\u0161tini komunikacije i kod davatelja i kod primatelja.<\/p>\n\n\n\n

Dok se komunikacija odnosi na razmjenu informacija izme\u0111u dvije ili vi\u0161e strana, a davanje povratne informacije je specifi\u010dna vrsta koja uklju\u010duje davanje informacije o njegovom u\u010dinku ili op\u0107enito pona\u0161anju i djelovanju (nevezano nu\u017eno za posao) i jedan i drugi na\u010din komuniciranja uklju\u010duju razli\u010dite metode, poput govora, pisanja ili neverbalnih znakova. Iako se povratne informacije mogu dostaviti u razli\u010ditim oblicima poput pisanih ili usmenih komentara, pisanih izvje\u0161\u0107a ili ocjena i dalje je komunikacija <\/em>\u201esamo\u201c \u0161iri okvir feedbacka.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U na\u010delu, povratna informacija se mo\u017ee smatrati \u201eposljedicom\u201c komunikacije. Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da je povratna informacija samo jedan aspekt komunikacije i da u\u010dinkovita komunikacija mo\u017ee uklju\u010divati \u0161irok raspon drugih \u010dimbenika kao \u0161to su aktivno slu\u0161anje, neverbalna komunikacija i kori\u0161tenje odgovaraju\u0107eg jezika i tona.<\/p>\n\n\n\n

Komunikacija kao problem?<\/h2>\n\n\n\n

Sveop\u0107a digitalizacija neupitno je donijela (i) neke dobre promjene. Brzina i dostupnost, veliki broj kanala komunikacije, bolja globalna povezanost, lak\u0161a dostupnost informacija, me\u0111utim dovodi se pitanje pove\u0107ana koli\u010dina komunikacije te izazovi u interpretaciji.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de koli\u010dine informacija, uzmite si za usporedbu va\u0161e djedove i bake koji su na izbor imali (ve\u0107inu \u017eivota) jedan ili dva televizijska programa, nekoliko radijskih programa i jedne ili dvoje dnevnih novina koje su vi\u0161e ili manje pa\u017eljivo pro\u010ditali. Postavlja se pitanje koliko smo mi evolucijski napredovali s obzirom na pove\u0107anu koli\u010dinu informacija.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, uz sve dobre stvari, digitalizacija donosi mo\u017eda i ozbiljnije probleme. Mijenja nas na psiho-socijalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n

Ono o \u010demu ne bi bilo lo\u0161e razmisliti je:<\/p>\n\n\n\n

  • U digitalnoj komunikaciji nedostaje \u201eljudski dodir\u201c te postoji odsutnost neizravnih oblika komunikacije, kao \u0161to su izrazi lica, ton i govor tijela \u0161to nam mo\u017ee stvoriti osje\u0107aj nepovezanosti i nedostatka autenti\u010dnosti.<\/li>
  • Sljede\u0107i gotovo siguran problem je u tuma\u010denju, gdje nesporazumi mogu nastati jer su interpretacije poruka subjektivne i mogu se razlikovati od osobe do osobe. To mo\u017ee stvoriti probleme u razumijevanju poruke i uzrokovati konfuziju.<\/li>
  • U digitalnoj komunikaciji \u010desto \u0107e do\u0107i do nedostatka konteksta u kojem se poruka izra\u017eava, a to mo\u017ee dovesti do pogre\u0161nog tuma\u010denja poruke.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    S obzirom na trendove remote<\/em> na\u010dina rada, ulaska istog u benefite bilo bi preoptimisti\u010dno (i opasno?) govoriti o izolaciji gdje prekomjerna uporaba digitalnih alata mo\u017ee dovesti do izolacije, jer umjesto da se ljudi osobno povezuju oni se, oslanjaju\u0107i se na digitalne alate, sve vi\u0161e otu\u0111uju kako od suradnika, timova tako i od obitelji.<\/p>\n\n\n\n

    Sve ovo \u0107e posljedi\u010dno voditi do umanjenja vje\u0161tine komunikacije u\u017eivo, jer vje\u0161tine mo\u017eemo nau\u010diti, ali ako ih ne prakticiramo, lako \u0107emo ih i \u201eIzgubiti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    Uzimaju\u0107i sve navedeno u obzir, te\u0161ko je ne razmi\u0161ljati o svemu navedenom u trenutku davanja feedbacka<\/em> \u0161to bi svakako trebalo biti u \u017eivo. Pogotovo ako se radi o negativnom feedbacku<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

    Komunikacija i funkcija mozga ili za\u0161to je potrebno znati komunicirati (u slu\u010daju davanja feedbacka)?<\/h2>\n\n\n\n

    Komunikacija ima zna\u010dajan utjecaj na rad mozga jer uklju\u010duje slo\u017eene procese obrade jezika, socijalne kognicije i pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

    Kada komuniciramo s drugima, mozak obra\u0111uje informacije iz na\u0161ih osjetila i koristi ih za tuma\u010denje zna\u010denja rije\u010di ili gesta koje primamo.<\/strong> To uklju\u010duje aktivaciju nekoliko regija mozga, uklju\u010duju\u0107i slu\u0161ni korteks za obradu govornog jezika, vizualni korteks za obradu vizualnih znakova i prefrontalni korteks za obradu i interpretaciju vi\u0161e razine.<\/p>\n\n\n\n

    Dru\u0161tvena kognicija ili sposobnost razumijevanja i interakcije s drugima tako\u0111er igra klju\u010dnu ulogu u komunikaciji.<\/strong> U komunikaciji sudjeluje mre\u017ea mo\u017edanih regija koja se sastoji od medijalnog prefrontalnog korteksa, temporoparijetalnog spoja i amigdale, a koji su uklju\u010deni u socijalnu percepciju, empatiju i emocionalnu regulaciju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Pa\u017enja je jo\u0161 jedan va\u017ean \u010dimbenik u komunikaciji, jer nam omogu\u0107uje da svoje kognitivne resurse usmjerimo na relevantne aspekte komunikacijske razmjene. To uklju\u010duje aktivaciju mo\u017edanih regija uklju\u010duju\u0107i parijetalni korteks i dorzalnu mre\u017eu pa\u017enje, \u0161to nam poma\u017ee da selektivno obratimo pozornost na va\u017ene znakove i zanemarimo distrakcije.<\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Sve u svemu, komunikacija uklju\u010duje slo\u017eenu povezanost senzorne obrade, jezika, socijalne kognicije i pa\u017enje, koji aktiviraju razli\u010dite regije mozga i neuronske mre\u017ee. U\u010dinkovita komunikacija zahtijeva sposobnost obrade i tuma\u010denja dolaznih informacija, kao i sposobnost kori\u0161tenja jezika i dru\u0161tvenih znakova za preno\u0161enje informacija drugima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Komunikacija i emocionalna inteligencija<\/h2>\n\n\n\n

    Komunikacija i emocionalna inteligencija usko su povezane, jer emocionalna inteligencija uklju\u010duje sposobnost opa\u017eanja i upravljanja vlastitim emocijama, kao i emocijama drugih. U\u010dinkovita komunikacija zahtijeva sposobnost razumijevanja i reagiranja na emocionalni kontekst razgovora, kao i sposobnost izra\u017eavanja vlastitih emocija na konstruktivan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

    Postojanje (i razvijanje) emocionalne inteligencije pomo\u0107i \u0107e nam prije svega razumjeti vlastite emocije, a samim time prepoznati i razumjeti emocije drugih. Samim time lak\u0161e \u0107emo upravljati svojim emocijama \u010dime \u0107emo dobiti komunikaciju koja je smirena, ali usmjerena na rje\u0161avanje problema i konflikata.<\/p>\n\n\n\n

    Emocionalna inteligencija tako\u0111er uklju\u010duje sposobnost razvijanja dru\u0161tvenih vje\u0161tina, poput aktivnog slu\u0161anja, empatije i sposobnosti u\u010dinkovite komunikacije s drugima \u0161to nam je izuzetno va\u017eno kod davanja povratne informacije.<\/p>\n\n\n\n

    Tako\u0111er, emocionalna inteligencija klju\u010dna je za u\u010dinkovito davanje povratnih informacija. Mo\u017ee pomo\u0107i pojedincima da budu samosvjesni, empati\u010dni i vje\u0161ti komunikatori te im mo\u017ee omogu\u0107iti da daju povratne informacije na na\u010din koji je konstruktivan, pun po\u0161tovanja i usmjeren na izgradnju pozitivnih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

    Pretpostavke o komunikaciji<\/h2>\n\n\n\n

    Neu\u010denje ljudi efektivnoj komunikaciji unutar tvrtke mo\u017eemo gledati s nekoliko aspekata.<\/p>\n\n\n\n

    • \u010cesto se pretpostavlja da je komunikacija prirodna vje\u0161tina koju \u0107e pojedinci razviti tijekom vremena \u0161to \u010desto nije to\u010dno.<\/li>
    • U nekim slu\u010dajevima tvrtke mo\u017eda ne\u0107e dati prioritet treninzima komunikacije, jer ih ne vide kao klju\u010dne za postizanje svojih poslovnih ciljeva, a \u0161to tako\u0111er nije to\u010dno. U\u010dinkovita komunikacija klju\u010dna je za izgradnju \u010dvrstih odnosa, postizanje ciljeva i rje\u0161avanje sukoba.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Komunikacija, davanje povratnih informacija i emocionalna inteligencija usko su povezani jer su sve to bitne komponente u\u010dinkovite me\u0111uljudske komunikacije.<\/p>\n\n\n\n

      U\u010dinkovita komunikacija ne uklju\u010duje samo prijenos informacija, ve\u0107 i primanje i tuma\u010denje povratnih informacija te razumijevanje emocija i potreba uklju\u010denih pojedinaca. Emocionalna inteligencija neophodna je za razumijevanje i upravljanje vlastitim emocijama, kao i za prepoznavanje i reagiranje na emocije drugih. Davanje povratnih informacija zahtijeva i u\u010dinkovite komunikacijske vje\u0161tine i emocionalnu inteligenciju, kao i sposobnost pru\u017eanja konstruktivnih i djelotvornih povratnih informacija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Ostali \u201eproblemi\u201c kod davanja feedbacka<\/em><\/h2>\n\n\n
      \n
      \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

      Kod davanja povratnih informacija treba, uz spomenutu vje\u0161tinu aktivnog slu\u0161anja i pregovaranja, voditi ra\u010duna i o tome koliko je davatelj\/primatelj introvertirana osoba.<\/p>\n\n\n\n

      Davanje i primanje povratnih informacija mo\u017ee biti izazov za svakoga, bez obzira na to je li introvertiran ili ekstrovertiran. Me\u0111utim, introvertirane osobe mogu se suo\u010diti s nekim jedinstvenim izazovima kada je u pitanju davanje i primanje povratnih informacija, osobito ako im je neugodno zbog sukoba ili asertivnosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Jedan od izazova s kojim se introvertirani pojedinci mogu suo\u010diti, kada daju povratne informacije, je nevoljkost da govore i istaknu se. Introvertima je mo\u017eda ugodnije slu\u0161ati i promatrati, a mo\u017eda \u0107e im biti te\u017ee afirmirati se u razgovoru. Zbog toga im mo\u017ee biti te\u0161ko dati povratnu informaciju, osobito ako je povratna informacija kriti\u010dna ili negativna.<\/p>\n\n\n\n

      Drugi izazov s kojim se introvertirani pojedinci mogu suo\u010diti kada daju i primaju povratne informacije, je \u00a0sklonost pretjeranom razmi\u0161ljanju ili preispitivanju. Introverti mogu biti vi\u0161e introspektivni i refleksivni te mogu provesti vi\u0161e vremena analiziraju\u0107i vlastite misli i osje\u0107aje. Zbog toga im mo\u017ee biti izazov dati povratnu informaciju u danom trenutku, osobito ako se osje\u0107aju nesigurno ili tjeskobno zbog razgovora.<\/p>\n\n\n\n

      Tako\u0111er, dobro je porazmisliti, kod davanja povratne informacije, i o ljudima s visokim rezultatima na ljestvici psiholo\u0161ke povla\u0161tenosti.<\/p>\n\n\n\n

      Maslow i davanje povratne informacije<\/h2>\n\n\n\n

      U na\u0161em radu \u010desto koristimo procjenu Maslowljeve hijerarhije potreba kod pojedinaca, a ovdje \u0107emo se osvrnuti na istu kod davanja povratne informacije.<\/p>\n\n\n\n

      Maslowljeva hijerarhija potreba je psiholo\u0161ka teorija koja opisuje ljudsku motivaciju i razli\u010dite potrebe koje moraju biti zadovoljene da bi pojedinci dosegli svoj puni potencijal.<\/p>\n\n\n\n

      Kada dajemo povratne informacije, va\u017eno je razmotriti kako \u0107e povratne informacije utjecati na potrebe primatelja na svakoj razini hijerarhije.<\/p>\n\n\n\n

      Fiziolo\u0161ke i potrebe za sigurno\u0161\u0107u \u0107emo presko\u010diti, jer vjerujemo da nema previ\u0161e potrebe za \u010destim davanjem tako ekstremnih povratnih informacija pa \u0107emo se zadr\u017eati na vi\u0161im nivoima.<\/p>\n\n\n\n

      \u2022 Dru\u0161tvene potrebe: Povratne informacije koje utje\u010du na dru\u0161tveni polo\u017eaj ili osje\u0107aj pripadnosti pojedinca mogu biti zna\u010dajne. Na primjer, ako zaposlenik dobije povratnu informaciju da ne sura\u0111uje dobro sa svojim kolegama, to mo\u017ee utjecati na njegovu sposobnost da se osje\u0107a povezano i podr\u017eano na poslu.<\/p>\n\n\n\n

      \u2022 Potrebe za po\u0161tovanjem: Povratne informacije koje utje\u010du na osje\u0107aj vlastite vrijednosti i postignu\u0107a pojedinca mogu biti posebno va\u017ene. Na primjer, ako zaposlenik dobije povratnu informaciju da ne radi dobro ili ne ispunjava o\u010dekivanja, to mo\u017ee utjecati na njegov osje\u0107aj kompetentnosti i samopouzdanja.<\/p>\n\n\n\n

      \u2022 Potrebe za samoaktualizacijom: povratne informacije koje podr\u017eavaju rast i razvoj pojedinca mogu pomo\u0107i u promicanju samoaktualizacije. Na primjer, ako zaposlenik dobije povratnu informaciju da ima dobre rezultate u odre\u0111enom podru\u010dju i da ima potencijal za daljnji razvoj, to ga mo\u017ee motivirati da te\u017ei vi\u0161im razinama postignu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

      Na kraju<\/h2>\n\n\n\n

      Iako davanje povratne informacije \u010desto gledamo u smislu pobolj\u0161anja u\u010dinka, ono je vrlo bitno i sa aspekta izgradnje povjerenja.<\/p>\n\n\n\n

      Tako\u0111er, pru\u017eanje povratnih informacija dvosmjeran je proces i zahtijeva od pojedinaca da budu otvoreni i voljni primiti povratne informacije, kao i dati ih. U\u010de\u0107i ljude kako u\u010dinkovito davati povratne informacije, pojedinci mogu potaknuti \u201ekulturu otvorenosti i komunikacije\u201c pri \u010demu smo voljni davati i primati povratne informacije kako bi postali \u201ebolje verzije\u201c nas samih.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      U na\u010delu, ljudi su stvoreni da imaju strah od sukoba, uglavnom im je neugodno davati kritike i boje se gubitka i\/ili nedostatka povjerenja. I sve su to razlozi za\u0161to je davanje feedbacka<\/em> \u201estresan posao\u201c i upravo zbog svega toga podu\u010davanje ljudi komunikaciji, razvijanju emocionalne inteligencije i \u201esocijalnih\u201c vje\u0161tina te u kona\u010dnici feedbaka <\/em>vodi tvrtku ka izgradnji povjerenja, poticanju kulture kontinuiranog u\u010denja i razvoja te pobolj\u0161anju u\u010dinka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      A sve je to korporativna kultura kakvu \u017eelimo.<\/p>\n\n\n\n

      Davanje (podu\u010davanje) feedbacka <\/em>nije niti malo jednostavan zadatak za bilo koga, a \u010desto se gleda samo u kontekstu u\u010dinkovitosti.<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      O va\u017enosti davanja povratne informacije odnosno feedbacka ne treba previ\u0161e govoriti i vjerujemo da su danas apsolutno svi shvatili da je to neizostavan i svakodnevan dio \u017eivota i posla. Davanje feedbacka \u010desto \u0107emo staviti samo u kontekst bolje u\u010dinkovitosti posla, izvr\u0161avanja zadataka, usmjeravanja zaposlenika\u2026Nekome je davanje feedbacka uro\u0111eno, netko mo\u017ee imati izvjesne izazove oko toga. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12805,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12800","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12800","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12800"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12800\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12804,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12800\/revisions\/12804"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12800"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12800"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12800"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}