Da bi smo to razumjeli, potrebno je i ljude razumjeti. Dodatni je \u201ebonus\u201c znati i \u0161to i kako se doga\u0111a u backgroundu.<\/em> Od tuda moje izjave da ljude ne treba \u201e\u010ditati\u201c, samo je potrebno dovoljno se potruditi i razumjeti ih. I do ovih saznanja o kojima \u0107u pisati, sovjetska psihologinja Bluma Zeigarnik do\u0161la je na ra\u010dun toga jer je ljude promatrala i poku\u0161ala stvoriti pri\u010du oko onoga \u0161to i kako rade te ih na koncu i razumjeti za\u0161to to\u010dno tako rade.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, za ovaj meme \u201ekriva\u201c je Bluma Zeigarnik, koja je primijetila da \u0107e konobar bolje (za)pamtiti svoje narud\u017ebe sve dok mu niste platili ra\u010dun. \u010cim je napravio closure<\/em> odnosno ra\u010dun je pla\u0107en, konobar \u0107e se te\u0161ko (ili nikako) sjetiti detalja narud\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n U naravi, ovaj tekst\/meme predstavlja \u201ezadatak\u201c koji je na kraju \u201eprekinut\u201c tvrdnjom da \u010ditatelj nije pro\u010ditao odre\u0111eno slovo. U na\u0161em mozgu ta \u0107e \u010dinjenica stvoriti osje\u0107aj neugode, osje\u0107aj ne\u010dega \u0161to se u psihologiji zove kognitivna disonanca. Nedovr\u0161enost. Naravno, to \u0107e nas potaknuti da se \u201evratimo\u201c i jo\u0161 jednom provjerimo tekst kako bi se rije\u0161ili \u201enedosljednosti u na\u0161em \u017eivotu\u201c. I naravno, ako smo to po prvi put vidjeli, izmamit \u0107e nam smije\u0161ak na licu.<\/p>\n\n\n Naravno da su ovo najprije i\u0161li iskoristiti zli marketinga\u0161i \ud83d\ude42 Zeigarnikov efekt (nisam siguran da li dobro dekliniram \ud83d\ude42 ) je mo\u0107an na\u010din za zadr\u017eavanje pozornosti publike jer \u0107e, izme\u0111u ostalog, nepotpuna ili isprekidana informacija stvoriti osje\u0107aj znati\u017eelje i intrige te \u0107e ljude dr\u017eati zaokupljene njihovom porukom. Naime, ljudski mozak ima tendenciju biti privu\u010den nedovr\u0161enim ili prekinutim zadacima, a upravo taj efekt je jedan od na\u010dina na koji se ta ljudska \u017eelja mo\u017ee iskoristiti za stvaranje privla\u010dnih i nezaboravnih poruka.<\/p>\n\n\n\n U prijevodu, Zeigarnikov efekt je psiholo\u0161ko na\u010delo koje ukazuje na \u010dinjenicu da ljudi imaju tendenciju bolje i lak\u0161e pamtiti nadovr\u0161ene ili prekinute zadatke bolje nego one dovr\u0161ene. Vjerojatno ste to shvatili i na primjeru serija gdje je svaka \u201esamostalna\u201c. Vrlo vjerojatno se pri gledanju sljede\u0107e epizode ne sje\u0107ate \u0161to je bilo u prethodnoj. Me\u0111utim, ako serija ima kontinuitet, vrlo je vjerojatno da \u0107ete se sje\u0107ati. Zeigarnikov u\u010dinak primije\u0107en je u \u0161irokom rasponu situacija, od pam\u0107enja nedovr\u0161enih zadataka do prisje\u0107anja nedovr\u0161enih pri\u010da, pjesama i viceva pa i tra\u010deva \ud83d\ude42 .<\/p>\n\n\n\n Danas se smatra da je Zegarnikov efekt povezan s nizom kognitivnih i neuralnih procesa. Neka istra\u017eivanja sugeriraju da bi u\u010dinak mogao biti povezan s na\u010dinom na koji na\u0161a radna memorija obra\u0111uje i daje prioritet informacijama, pri \u010demu se nedovr\u0161enim zadacima daje ve\u0107i prioritet od dovr\u0161enih. Tako\u0111er, ovo se mo\u017ee povezati i s otpu\u0161tanjem odre\u0111enih neurotransmitera u mozgu, poput dopamina i norepinefrina, koji su povezani s motivacijom, pa\u017enjom i uzbu\u0111enjem.<\/p>\n\n\n\n Kao takav, sam Zegarnikov efekt je dugi niz godina u praksi i mo\u017ee se re\u0107i da je poprili\u010dno dobro prou\u010den fenomen koji \u0107e nam dati priliku da razumijemo(!), ne da \u201e\u010ditamo\u201c, na\u010dine na koje na\u0161 mozak obra\u0111uje i daje prioritet razli\u010ditim informacijama. Vjerojatno se svi mo\u017eemo slo\u017eiti da ima va\u017ean utjecaj u komunikaciji, pa i odnosima s javno\u0161\u0107u, marketingu, ali isto tako mo\u017eemo ga koristiti u u\u010denju i razvoju zaposlenika.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za\u0161to bi smo to radili? Kako bi poslali, ostavili\u2026 jasnu i nezaboravnu poruku.<\/p>\n\n\n\n Meni osobno, sam efekt je interesantan i sa stanovi\u0161ta biheviorizma iako nije direktno povezan. Naime, biheviorizam je smjer, koji se bavi prou\u010davanjem kako okoli\u0161ni \u010dimbenici, u ovom slu\u010daju predstavljanja \u201eisprekidanih\u201c i\/ili nepotpunih informacija, mogu utjecati na pona\u0161anje pojedinca. Otuda moja izreka, koju su mnogi koji s nama u DeeP Projectu sura\u0111uju \u010duli, da je \u010dovjek okoli\u0161no i iskustveno bi\u0107e.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pa tako bihevioristi na Zaigarnikov(u) gledaju sa stanovi\u0161ta da je u\u010dinak ja\u010di kod zadataka koji se percipiraju (a opet je sve stvar u perspektivi i percepciji \ud83d\ude42 ) kao va\u017eni ili ako su povezani s ciljevima osobe. Dodatno, u\u010dinak mo\u017eemo pobolj\u0161ati pru\u017eanjem feedbacka. <\/em>Ovakav na\u010din rada, meni osobno, poma\u017ee da shvatim kako razli\u010diti okolinski utjecaji mogu utjecati na u\u010denje i pam\u0107enje kod zaposlenika, odnosno op\u0107enito kod ljudi.<\/p>\n\n\n\n Kako sam ve\u0107 rekao, u\u010dinak je povezan s otpu\u0161tanjem odre\u0111enih neurotransmitera u mozgu, poput dopamina i norepinefrina. Ovi neurotransmiteri povezani su s motivacijom, pa\u017enjom i uzbu\u0111enjem, a mogu se otpustiti kao odgovor na osje\u0107aj znati\u017eelje i intrige koji nastaje zbog prekinutog zadatka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sam \u201emozgovni proces\u201c odvija se u prefrontalnom korteksu, a koji je uklju\u010den u rad na\u0161e radne memorije, procesiranja pa\u017enje. Tako\u0111er su uklju\u010deni i bazalni gangliji koji utje\u010du na motori\u010dku kontrolu i u\u010denje temeljeno na nagra\u0111ivanju. Ku\u017eili <\/em>su to i na\u0161i roditelji koji su se dr\u017eali pravila: najprije zada\u0107a, pa \u0107e\u0161 se onda igrati. \ud83d\ude42 Tako\u0111er, istra\u017eivanja pokazuju da je aktivnost hipokampusa ve\u0107a kada se osoba prisjetiti nedovr\u0161enog zadatka u odnosu na situaciju kada se osoba prisjeti zavr\u0161enog zadatka.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107i pojam koji nam je preostao je, ve\u0107 spomenuta, kognitivna disonanca. U naravi, kognitivna disonanca nastaje kada postoje neslaganja oko na\u0161ih stavova, uvjerenja ili vrijednosti i na\u0161ih postupaka ili okolnosti u kojima smo se na\u0161li.<\/strong> Ovakvo stanje mo\u017ee, ponekad, biti neugodno i uglavnom \u0107e nas potaknuti na to da poku\u0161amo rije\u0161iti ili barem smanjiti disonancu.<\/p>\n\n\n\n Kada osoba osjeti kognitivnu disonancu, aktivirati \u0107e se nekoliko dijelova mozga.<\/p>\n\n\n\n Jedan od uklju\u010denih dijelova mozga je anteriorni cingularni korteks (ACC), koji se nalazi u prednjem dijelu na\u0161eg mozga i odgovoran je za obradu informacija vezanih uz emocije i konflikte. Anteriorni cingularni korteks \u00a0se aktivira kada osoba osjeti kognitivnu disonancu i uglavnom \u0107e ukazivati na emocionalnu nelagodu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Drugi dio mozga koji se mo\u017ee aktivirati u slu\u010daju kognitivne disonance je dorzolateralni prefrontalni korteks (DLPFC), koji je uklju\u010den u obradu informacija, planiranje i dono\u0161enje odluka. Kada osoba poku\u0161a rije\u0161iti kognitivnu disonancu, DLPFC mo\u017ee pomo\u0107i u analiziranju informacija i dono\u0161enju odluka o tome kako se nositi s disonancom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tre\u0107i dio mozga koji \u0107e nam se vjerojatno aktivirati je striatum, a koji igra va\u017enu ulogu u motivaciji i nagra\u0111ivanju nas samih. Smanjivanjem kognitivne disonance on \u0107e se aktivirati kako bi kod nas potaknuo osje\u0107aj nagrade i zadovoljstva.<\/p>\n\n\n\n Dvije su stvari bitne. \u010cesto \u0107emo se sami nagraditi, npr. nakon u\u010denja ili obavljenog zadatka. \u0160to je u redu. \ud83d\ude42 Tako\u0111er, svi smo skloni uzimanju razli\u010ditih stimulansa kako bi ne\u0161to lak\u0161e odradili. Dada, i kava je stimulans. Nisam rekao ni\u0161ta lo\u0161e \ud83d\ude42 <\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, postavlja se jedno pitanje. Ljudski organizam je jako lijepo poslo\u017een. Uglavnom \ud83d\ude42 A na\u0161 mozak je \u010dudo! Pa za\u0161to onda ne iskori\u0161tavamo ono \u0161to imamo?<\/p>\n\n\n\n I zato Zeigarnikov(u) i kognitivnu disonancu mo\u017eemo \u201eiskoristiti\u201c kao metodu kod u\u010denja ili obavljanja bilo kojeg posla, a umjesto kave kao stimulansa, mo\u017eemo koristiti LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae metodu. Recimo, software developeri i projektni manageri su u uvijek u “me\u0111usobnoj” kognitivnoj disonanci \ud83d\ude42<\/p>\n\n\n\n S dobro prilago\u0111enim scenarijima mo\u017eemo prije svega sve iskoristiti kao metodu u\u010denja i razvoja zaposlenika, ali uz to, ovakav na\u010din rada mo\u017eemo koristiti i za prihva\u0107anje (ili bolje razumijemo ako ka\u017eemo adoption)<\/em> nekih novih procesa, modela rada i sl.<\/p>\n\n\n\n Jer, daleki je put od implementacije (bilo \u010dega) do prihva\u0107anja (bilo \u010dega).<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nedovr\u0161ena pri\u010da Ovaj meme, slikicu \u010desto koristimo u na\u0161im prezentacijama kada \u017eelimo ukazati na predvidljivost ljudskog pona\u0161anja. Me\u0111utim, sada \u0107emo napraviti korak dalje. Ve\u0107ina ljudi je napravila upravo onako kako je napisano na ovom memeu. Za\u0161to?Da bi smo to razumjeli, potrebno je i ljude razumjeti. Dodatni je \u201ebonus\u201c znati i \u0161to i kako se doga\u0111a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12799,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12795"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12798,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12795\/revisions\/12798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/nedovrsena-prica-scaled.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nMarketing<\/h2>\n\n\n\n
Zeigarnikov efekt i pona\u0161anje ljudskog mozga<\/h2>\n\n\n\n
Zeigarnikov efekt i biheviorizam<\/h2>\n\n\n\n
Kako funkcionira mozak kod Zeigarnikovog efekta<\/h2>\n\n\n\n
Osobno vjerujem da je u cijelu pri\u010du uklju\u010den i hipokampus. Obzirom da on ima bitnu ulogu u procesima pam\u0107enja i u\u010denja, a u trenutku kada neki \u201ezadatak\u201c prekidamo, on nastavlja s obradom povezanih informacija na isti na\u010din. Iz tog razloga je dobro i \u201eodmaknuti\u201c se nekada od \u201eproblema\u201c jer \u0107e nam neoptere\u0107eno, malo kasnije, ideja vjerojatno \u201esama sinuti\u201c.<\/p>\n\n\n\nKognitivna disonanca<\/h2>\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Disonanca-scaled.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\nKognitivna disonanca i u\u010denje<\/h2>\n\n\n\n