{"id":12786,"date":"2023-02-10T00:00:00","date_gmt":"2023-02-09T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/kriticko-i-dizajnersko-misljenje-design-thinking-2\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:53","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:53","slug":"kriticko-i-dizajnersko-misljenje-design-thinking-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/kriticko-i-dizajnersko-misljenje-design-thinking-2\/","title":{"rendered":"Kriti\u010dko i dizajnersko mi\u0161ljenje (Design thinking)"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika1-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-847\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kriti\u010dko mi\u0161ljenje<\/h2>\n\n\n\n<p>\u010covjek mo\u017ee imati divne ljudske vje\u0161tine u sebi. \u010cesto znamo, pogre\u0161no, \u201enjegovati\u201c one koje mo\u017eda i nisu tako divne. Kriti\u010dko mi\u0161ljenje kao ljudska vje\u0161tina (engl. Soft skill) je jedna od divnijih ljudskih vje\u0161tina. Sve vi\u0161e je cijenjena (ili bi barem trebala biti) kako u poslovnom, tako i privatnom aspektu. Neimanje nas mo\u017ee znatno usporiti, ako ne i vratiti u nazad. A u grani\u010dnim slu\u010dajevima, mo\u017eda, i ko\u0161tati \u017eivota.<br>S poslovnog aspekta gledano, zaposlenici s razvijenim kriti\u010dkim mi\u0161ljenjem sposobni su rije\u0161iti slo\u017eene probleme, donositi informirane odluke i, \u0161to je danas vrlo bitno, prilagoditi se okolnostima koje su danas sve promjenjivije. Uostalom, svi smo odlu\u010dili agilno poslovati i pona\u0161ati se.<\/p>\n\n\n\n<p>Sam proces kriti\u010dkog mi\u0161ljenja uklju\u010duje nekoliko koraka:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>identificiranje problema,<\/li><li>prikupljanje informacija i podataka vezanih uz odre\u0111eni problem ili situaciju,<\/li><li>ocjenjivanje to\u010dnosti, relevantnosti i pouzdanosti informacija te<\/li><li>analizu tih istih informacija,<\/li><li>posljedi\u010dno bi trebali znati\/imati\/generirati mogu\u0107a rje\u0161enja ili imati argumente za protiv, i na koncu,<\/li><li>sagledati sve iz razli\u010ditih perspektiva i biti svjesni na\u0161ih predrasuda.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Kompletan proces \u0107e zavr\u0161iti s:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>dono\u0161enjem (dobro obrazlo\u017eene) odluke ili zaklju\u010dka na temelju analize te<\/li><li>procjenom u\u010dinkovitosti same odluke.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Na kraju bi svi trebali biti dovoljno otvoreni za reviziju svega ukoliko je potrebno.<\/p>\n\n\n\n<p>Kriti\u010dko razmi\u0161ljanje zahtijeva otvorenost, skepticizam i predanost dono\u0161enju odluka temeljenih, prije svega, na dokazima. U cijeloj toj \u201epri\u010di\u201c vrlo je bitno ostati nepristran i razmotriti sve relevantne informacije prije dono\u0161enja zaklju\u010dka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je te\u0161ko ostati nepristran, odnosno racionalan?<\/h2>\n\n\n\n<p>Op\u0107enito u \u017eivotu, te\u0161ko je ostati nepristran i racionalan, pogotovo \u0161to \u010dovjek ima tendenciju biti iracionalan.<br>Sklonost iracionalnosti kod ljudi slo\u017een je fenomen na koji utje\u010du brojni \u010dimbenici, uklju\u010duju\u0107i kognitivne predrasude, emocije i tzv. \u201emotivirano zaklju\u010divanje\u201c. Nije ograni\u010den na odre\u0111eni dio mozga, ve\u0107 je rezultat interakcije izme\u0111u razli\u010ditih regija i procesa u mozgu.<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjer, amigdala, koja je klju\u010dni dio \u201eemocionalnog mozga\u201c, mo\u017ee utjecati na na\u0161e odluke i pona\u0161anje stvaraju\u0107i osje\u0107aje straha ili zadovoljstva kao odgovor na odre\u0111ene podra\u017eaje. Kada do\u017eivimo sna\u017ene emocije, one mogu nadja\u010dati na\u0161e racionalne procese razmi\u0161ljanja i navesti nas da djelujemo na iracionalan na\u010din. Prefrontalni korteks, koji je odgovoran za \u201eizvr\u0161ne funkcije\u201c kao \u0161to su dono\u0161enje odluka, reguliranje emocija tako\u0111er mo\u017ee igrati ulogu u iracionalnosti. Istra\u017eivanja su pokazala da o\u0161te\u0107enje prefrontalnog korteksa mo\u017ee dovesti do impulzivnog i iracionalnog pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Na predrasude i heuristike koje pridonose iracionalnom razmi\u0161ljanju tako\u0111er utje\u010de na\u010din na koji na\u0161 mozak obra\u0111uje informacije, kao \u0161to je kori\u0161tenje kognitivnih pre\u010daca ili oslanjanje na pro\u0161la iskustva i o\u010dekivanja. Uz to, motivirano zaklju\u010divanje ili sklonost dono\u0161enju unaprijed stvorenog zaklju\u010dka tako\u0111er mo\u017ee pridonijeti iracionalnom razmi\u0161ljanju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Motivirano prosu\u0111ivanje\/zaklju\u010divanje<\/h2>\n\n\n\n<p>Jedna divna ljudska vje\u0161tina je, jer ipak smo samo ljudi ????, i motivirano rasu\u0111ivanje.<br>Motivirano rasu\u0111ivanje vrsta je kognitivne pristranosti koja se odnosi na sklonost pojedinaca da do\u0111u do zaklju\u010daka koji su vo\u0111eni njihovim emocionalnim ili osobnim interesima, a ne objektivnim dokazima. Ili drugim rije\u010dima, kod situacija u kojima mo\u017eemo prepoznati \u201ena\u0161 problem\u201c, osloniti se na to, imamo dobru \u0161ansu da prosu\u0111ujemo vrlo motivirano ????<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjer, ako netko ima jaka zdravstvena, politi\u010dka ili ideolo\u0161ka uvjerenja, mo\u017ee biti motiviran ignorirati ili odbaciti dokaze koji su u suprotnosti s njegovim gledi\u0161tem. Tako\u0111er vrlo \u010desto \u0107e selektivno tra\u017eiti i\/ili tuma\u010diti dokaze na na\u010din koji podupire upravo ta uvjerenja. Ovaj proces motiviranog zaklju\u010divanja mo\u017ee navesti pojedince da do\u0111u do zaklju\u010daka koji se ne temelje na objektivnim dokazima i mogu rezultirati iracionalnim ili pogre\u0161nim razmi\u0161ljanjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Motivirano razmi\u0161ljanje tako\u0111er se mo\u017ee pojaviti u drugim kontekstima, kao \u0161to je to na radnom mjestu, gdje pojedinci mogu biti motivirani npr. za\u0161tititi svoj ugled, status ili financijske interese. U tim situacijama motivirano zaklju\u010divanje mo\u017ee dovesti do iskrivljene ili pristrane percepcije doga\u0111aja i mo\u017ee utjecati na sposobnost dono\u0161enja odluka i rje\u0161avanja problema.<br>Va\u017eno je biti svjestan motiviranog razmi\u0161ljanja i njegovog potencijala da utje\u010de na na\u0161e razmi\u0161ljanje i procese dono\u0161enja odluka. Prepoznavanjem kada smo uklju\u010deni u motivirano razmi\u0161ljanje, mo\u017eemo raditi na tome da to prevladamo i te\u017eimo objektivnijem i racionalnijem razumijevanju svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>U cijeloj toj situaciji, na\u0161 mozak je poslo\u017een ba\u0161 tako da nas vrlo lako mo\u017ee zeznuti????. Pa uz gore opisane dijelove mozga koji nam poma\u017eu da smo, mo\u017eda ipak, iracionalna bi\u0107a, kod motiviranog prosu\u0111ivanja \u0107e se rado u sve uklju\u010diti i ventralni striatum, koji je uklju\u010den u obradu nagra\u0111ivanja pa \u0107e nam pru\u017eiti \u201epozitivan feedback\u201c i to ba\u0161 za ona uvjerenja koja su u skladu s na\u0161im ciljevima i vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koje nam predrasude jo\u0161 rade problem s kriti\u010dkim mi\u0161ljenjem?<\/h2>\n\n\n\n<p>Cognitive bias, kognitivne pristranosti, kognitivne predrasude ili samo predrasude, jo\u0161 su jedan \u201eproblem\u201c koji nam radi na\u0161 mozak. Kognitivni pre\u010daci su, jednostavno re\u010deno, sistemske gre\u0161ke u na\u0161em mozgu.<\/p>\n\n\n\n<p>Predrasude mogu biti velika prepreka u\u010dinkovitom kriti\u010dkom razmi\u0161ljanju. Neke uobi\u010dajene predrasude koje mogu utjecati na proces kriti\u010dkog mi\u0161ljenja uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Potvrdna pristranost: Tendencija tra\u017eenja informacija koje podupiru postoje\u0107a uvjerenja i ignoriranje informacija koje im proturje\u010de.<\/li><li>Pristranost sidrenja: Tendencija da se previ\u0161e oslanjamo na prvu informaciju na koju nai\u0111emo kada se donosi odluka.<\/li><li>Retrospektivna pristranost: Tendencija vjerovanja, nakon \u0161to se doga\u0111aj dogodio, da bi se moglo predvidjeti ili o\u010dekivati da \u0107e se dogoditi.<\/li><li>Pristranost dostupnosti: Tendencija oslanjanja na lako dostupne informacije, umjesto tra\u017eenja najboljih informacija, prilikom dono\u0161enja odluke.<\/li><li>Pretjerano samopouzdanje: sklonost precjenjivanju vlastitih sposobnosti ili to\u010dnosti vlastitih uvjerenja i predvi\u0111anja.<\/li><li>Halo efekt: Tendencija da jedna pozitivna karakteristika utje\u010de na na\u0161 ukupni dojam o osobi ili situaciji.<\/li><li>Stereotipi: Tendencija stvaranja pretpostavki o osobi ili skupini na temelju pro\u0161lih iskustava ili uvjerenja.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to je va\u017eno za re\u0107i je da se moramo nau\u010diti biti svjesni tih predrasuda i raditi na tome da im se suprotstavimo kako bismo napravili po\u0161tene i to\u010dne procjene. To mo\u017ee uklju\u010divati tra\u017eenje razli\u010ditih ili mijenjanje postoje\u0107ih perspektiva, vi\u0161estruke provjere pretpostavki te stalno preispitivanje vlastitih uvjerenja i procesa dono\u0161enja odluka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako digitalizacija utje\u010de na razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja ili gdje \u0107e te sakriti \u010dovjeka kojeg ste ubili? Na drugu stranicu Google pretra\u017eiva\u010da<\/h2>\n\n\n\n<p>Digitalizacija ima i pozitivne i negativne u\u010dinke na razvoj vje\u0161tina kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. S jedne strane, pove\u0107ani pristup informacijama i sposobnost povezivanja s drugima iz cijelog svijeta ima potencijal pro\u0161iriti perspektive i pobolj\u0161ati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje. S druge strane, obilje informacija dostupnih na internetu mo\u017ee dovesti do preoptere\u0107enosti informacijama, zbog \u010dega je te\u0161ko odvojiti to\u010dne i pouzdane informacije od dezinformacija i pristranosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Pove\u0107ana upotreba dru\u0161tvenih medija i drugih digitalnih platformi tako\u0111er mo\u017ee pridonijeti \u0161irenju dezinformacija i oja\u010dati postoje\u0107e predrasude. <strong>Naime, algoritmi koje koriste tra\u017eilice i dru\u0161tveni mediji mogu oja\u010dati \u201ena\u0161e filtere\u201c na prave informacije na na\u010din da nam se prezentiraju informacije koje su u skladu s na\u0161im postoje\u0107im uvjerenjima i mi\u0161ljenjima, umjesto predstavljanja razli\u010ditih perspektiva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koji su dijelovi mozga uklju\u010deni u razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja?<\/h2>\n\n\n\n<p>Kriti\u010dko mi\u0161ljenje uklju\u010duje vi\u0161e podru\u010dja mozga i slo\u017een je, multidisciplinarni proces. Evo nekih od klju\u010dnih regija mozga uklju\u010denih u kriti\u010dko razmi\u0161ljanje:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Prefrontalni korteks: Ovaj dio mozga je odgovoran za dono\u0161enje odluka, rje\u0161avanje problema i kontrolu pa\u017enje.<\/li><li>Prednji cingularni korteks: Ovo podru\u010dje je uklju\u010deno u pra\u0107enje pogre\u0161aka, generiranje alternativa i rje\u0161avanje sukoba.<\/li><li>Hipokampus: Ovo podru\u010dje je va\u017eno za formiranje i vra\u0107anje sje\u0107anja, \u0161to je klju\u010dno u procjeni informacija i dono\u0161enju odluka.<\/li><li>Bazalni gangliji: Ovo podru\u010dje je uklju\u010deno u procjenu novih informacija i va\u017eno je u dono\u0161enju odluka i odabiru postupaka\/radnji.<\/li><li>Amigdala: Ova dio mozga je uklju\u010den u \u201eobradu\u201c emocija i mo\u017ee utjecati na dono\u0161enje odluka. Zbog uplitanja emocija, naravno.<\/li><li>Tjemeni re\u017eanj: Ovo podru\u010dje je uklju\u010deno u prostornu orijentaciju i pa\u017enju, \u0161to mo\u017ee biti va\u017eno u procjeni informacija i dono\u0161enju odluka.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je napomenuti da kriti\u010dko mi\u0161ljenje nije ograni\u010deno na jedan dio mozga, te da uklju\u010duje koordinaciju i integraciju vi\u0161e regija i funkcija mozga. Dodatno, na razvoj vje\u0161tina kriti\u010dkog mi\u0161ljenja mo\u017ee se pozitivno utjecati stimulativnim okru\u017eenjem.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika2-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-848\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to danas ljudima nedostaje kriti\u010dko mi\u0161ljenje?<\/h2>\n\n\n\n<p>Postoje istra\u017eivanja koja upu\u0107uju na to da su vje\u0161tine kriti\u010dkog mi\u0161ljenja u padu. Uzroke tomu mo\u017eemo tra\u017eiti na nekoliko fronta:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Obrazovanje: \u010cesto \u0107emo se susresti s tvrdnjom da obrazovni sustav ne stavlja dovoljan naglasak na razvoj vje\u0161tina kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, ve\u0107 se fokusira na pam\u0107enje informacija i manje-vi\u0161e standardizirane provjere znanja koje ne zahtijevaju <em>out of the box <\/em>razmi\u0161ljanje. (Osim kod onih koji su odlu\u010dili ne u\u010diti, pa su uvijek nadahnuti kako prepisati. ????)<\/li><li>Tehnologija: Pove\u0107ana uporaba tehnologije i dru\u0161tvenih medija dovela je do kra\u0107eg raspona pozornosti, smanjene sposobnosti usredoto\u010divanja i oslanjanja na trenuta\u010dno zadovoljstvo, \u0161to sve mo\u017ee sprije\u010diti razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Dovoljno je samo sjetiti se <em>kako skrolamo i svajpamo <\/em>po mobitelu. ????<\/li><li>Dezinformacije: Proliferacija dezinformacija i la\u017enih vijesti na internetu mo\u017ee nam ote\u017eati razlikovanje to\u010dnih od neto\u010dnih informacija i mo\u017ee uni\u0161titi na\u0161e vje\u0161tine kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja.<\/li><li>Grupno mi\u0161ljenje: Kako \u201epsihologija mase\u201c odradi svoje na npr. nekoj nogometnoj utakmici, tako \u201epsihologija grupnog mi\u0161ljenja\u201c odradi svoj dio posla kod kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, pa \u0107emo vrlo lako imati tendenciju prilago\u0111avanja mi\u0161ljenjima grupe i izbjegavanje suprotnih mi\u0161ljenja (da ne talasamo ????).<\/li><li>Pristranost potvrde: Tendencija tra\u017eenja informacija koje potvr\u0111uju na\u0161a mi\u0161ljenja ili stavove, zgodna je disciplina uz pomo\u0107 koje potvr\u0111ujemo postoje\u0107a uvjerenja te smo u stanju ignorirati informacije koje nam proturje\u010de.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Da nije sve tako, mo\u017eda crno, govori nam i \u010dinjenica da se vje\u0161tine kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, kao u ostalom i sve ljudske vje\u0161tine, mogu nau\u010diti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Jo\u0161 jedna vrijedna ljudska vje\u0161tina<\/h2>\n\n\n\n<p>Design thinking \u00a0je sljede\u0107a vrijedna ljudska vje\u0161tina koja je posljednjih godina postala sve tra\u017eenija. Kako svijet oko nas postaje sve slo\u017eeniji, a organizacije nastoje ostati konkurentne i inovativne, sposobnost kreativnog razmi\u0161ljanja, razumijevanja potreba korisnika i razvoja rje\u0161enja koja zadovoljavaju te potrebe postala je klju\u010dna prednost.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekuje se da \u0107e potra\u017enja za Design thinkingom nastaviti rasti u budu\u0107nosti, potaknuta nizom \u010dimbenika uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>sve ve\u0107a slo\u017eenost problema i potreba za interdisciplinarnim pristupom kod njihovog rje\u0161avanja,<\/li><li>sve ve\u0107a va\u017enost Design thinkinga usmjerenog na korisnika i potreba da kompanije razumiju i zadovolje potrebe svojih kupaca.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Design thinking je, <em>bottom line,<\/em> pristup inovacijama usmjeren na \u010dovjeka, a \u0161to uklju\u010duje empatiju, eksperimentiranje i izradu prototipova. Sam po sebi, to je kreativan proces koji nastoji razumjeti potrebe korisnika i razviti rje\u0161enja koja zadovoljavaju te potrebe na odr\u017eiv i, u kona\u010dnici, skalabilan odnosno pro\u0161iriv na\u010din. Design thinking obi\u010dno uklju\u010duje pet faza:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>razumijevanje korisnika i njihovih potreba kroz promatranje i istra\u017eivanje,<\/li><li>jasno artikuliranje problema i stvaranje zajedni\u010dkog razumijevanja izazova,<\/li><li>generiranje \u0161irokog spektra ideja i potencijalnih rje\u0161enja putem <em>brainstorminga<\/em> i suradnje,<\/li><li>stvaranje fizi\u010dkih ili digitalnih demoa rje\u0161enja za testiranje i ponavljanje,<\/li><li>testiranje i procjenu rje\u0161enja s korisnicima i ponavljanje rje\u0161enja dok se ne razvije kona\u010dni proizvod.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Design thinking zahtijeva suradnju, eksperimentiranje pa i ponavljanje. Mo\u017eemo ga definirati kao fleksibilan i ponavljaju\u0107i proces koji poti\u010de pojedince da prihvate neuspjeh kao priliku za u\u010denje i da nastave usavr\u0161avati rje\u0161enja dok ne zadovolje potrebe korisnika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koja je korelacija izme\u0111u kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i Design thinkinga?<\/h2>\n\n\n\n<p>Kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i Design thinking su komplementarne vje\u0161tine kojima je cilj rje\u0161avanje slo\u017eenih problema na strukturiran i u\u010dinkovit na\u010din.<\/p>\n\n\n\n<p>Kriti\u010dko mi\u0161ljenje je kognitivni proces koji uklju\u010duje analizu informacija, procjenu argumenata i dono\u0161enje informiranih odluka na temelju dokaza i obrazlo\u017eenja. To je klju\u010dni aspekt rje\u0161avanja problema, jer omogu\u0107uje pojedincima da analiziraju i razumiju problem, identificiraju potencijalna rje\u0161enja i donesu racionalne odluke na temelju dostupnih informacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Design thinking je, s druge strane, pristup inovaciji usmjeren na \u010dovjeka koji uklju\u010duje empatiju, eksperimentiranje i izradu prototipova. To je kreativan proces koji uklju\u010duje razumijevanje potreba korisnika, izradu prototipa rje\u0161enja i ponavljanje tih rje\u0161enja dok se ne razvije kona\u010dni proizvod.<\/p>\n\n\n\n<p>I kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i Design thinking zahtijevaju otvoren i fleksibilan pristup rje\u0161avanju problema, kao i sposobnost kreativnog razmi\u0161ljanja i ponavljanja ideja. Kada se kombinira, kriti\u010dko razmi\u0161ljanje pru\u017ea strukturiran i racionalan pristup evaluaciji \u201edizajnerskih rje\u0161enja\u201c, dok Design thinking pru\u017ea kreativan i empati\u010dan pristup stvaranju i usavr\u0161avanju rje\u0161enja. Korelacija izme\u0111u kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i Design thinkinga le\u017ei u njihovom zajedni\u010dkom cilju stvaranja u\u010dinkovitih rje\u0161enja za slo\u017eene probleme kroz strukturiran i kreativan proces.<\/p>\n\n\n\n<p>Na ove teze mo\u017eemo \u201enasloniti\u201c i dijelove mozga i na\u010dine njihovog funkcioniranja.<br>Naime, iste regije mozga uklju\u010dene su i u kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i Design thinking, iako se specifi\u010dni procesi i funkcije koje su uklju\u010dene mogu razlikovati.<br>Kriti\u010dko mi\u0161ljenje je kognitivni proces koji uklju\u010duje procjenu informacija, argumenata i dokaza na sustavan i logi\u010dan na\u010din kako bi se do\u0161lo do dobro obrazlo\u017eenih zaklju\u010daka. Prefrontalni korteks, koji je, kako smo ve\u0107 rekli, uklju\u010den u dono\u0161enje odluka, rasu\u0111ivanje i rje\u0161avanje problema i igra klju\u010dnu ulogu u kriti\u010dkom mi\u0161ljenju.<br>S druge strane, Design thinking je pristup rje\u0161avanju problema koji nagla\u0161ava empatiju, kreativnost i eksperimentiranje. Kod njega, ventralni striatum, koji je uklju\u010den u procesiranje nagra\u0111ivanja i motivaciju, pru\u017ea pozitivnu \u201eenergiju\u201c za kreativne i inovativne ideje.<br><br>Za kraj, iako neke od istih regija mozga uklju\u010denih u kriti\u010dko razmi\u0161ljanje, poput prefrontalnog korteksa, tako\u0111er mogu biti uklju\u010dene u Design thinking, specifi\u010dni procesi i funkcije koji su uklju\u010deni mogu se razlikovati. Kriti\u010dko razmi\u0161ljanje nagla\u0161ava logi\u010dnu i sustavnu procjenu informacija, dok Design thinking nagla\u0161ava empatiju, kreativnost i eksperimentiranje.<br><br>I kada tako gledamo na \u201ecijelu pri\u010du\u201c, zar nije lijepo imati integrirane vje\u0161tine poput kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i emocionalnu inteligenciju (Design thinking)?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u010covjek je iskustveno i okoli\u0161no bi\u0107e<\/h2>\n\n\n\n<p>Na\u0161e iskustvo i okolina oblikuju neke od na\u0161ih ljudskih vje\u0161tina, glavno pitanje je kako mo\u017eemo \u201enadoknaditi\u201c deficitarno iskustvo, a da ne \u010dekamo deset godina da ga \u201esteknemo\u201c prirodnim putem.<\/p>\n\n\n\n<p>Odgovor je jednostavan, vratimo se u djetinjstvo kada smo najlak\u0161e \u201eskupljali\u201c na\u0161e ljudske ili ako \u0107emo pojednostavniti, <em>socijalne<\/em> vje\u0161tine i \u201edizajnersko razmi\u0161ljanje\u201c. Vrlo vjerojatno se sje\u0107amo svi kako smo se igrali grani\u010dara, kako smo se \u201eborili\u201c i na terenu i izvan njega, ali ne i kako smo u\u010dili zbrajati ili mno\u017eiti ????<\/p>\n\n\n\n<p>I sada nam se postavlja pitanje, mo\u017ee li Lego\u00ae Serious Play\u00ae pomo\u0107i u razvoju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja? Mo\u017ee.<br>Lego Serious Play smo <em>uncoverali<\/em> u \u010dlanku: <a href=\"https:\/\/deepproject.hr\/en\/sve-sto-ste-htjeli-znati-o-lego-serious-play-metodi-a-niste-se-usudili-pitati\/\">https:\/\/deepproject.hr\/sve-sto-ste-htjeli-znati-o-lego-serious-play-metodi-a-niste-se-usudili-pitati\/<\/a> pa \u0107emo sada stati samo na primjeru kako se Lego Serious Play mo\u017ee koristiti za podr\u0161ku razvoju vje\u0161tina kriti\u010dkog mi\u0161ljenja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Definicija problema: Tvrtka se bori s niskim anga\u017emanom zaposlenika i tra\u017ei nove na\u010dine pove\u0107anja motivacije i zadovoljstva.<\/li><li>Izrada Lego modela: Sudionici su dobili set Lego\u00ae kockica i zamoljeni su da naprave model koji predstavlja njihovo trenutno razumijevanje problema niske anga\u017eiranosti zaposlenika. Poti\u010de ih se da budu kreativni i da izraze svoje ideje na opipljiv na\u010din.<\/li><li>Razmjena mi\u0161ljenja i rasprava: od sudionika se tra\u017ei da podijele svoje modele i objasne svoje mi\u0161ljenje iza dizajna. Tako\u0111er ih se poti\u010de da postavljaju pitanja, nadogra\u0111uju me\u0111usobne ideje i osporavaju pretpostavke.<\/li><li>Razmi\u0161ljanje i analiza: Od sudionika se tra\u017ei da razmisle o svojim modelima i razmotre kako bi se mogli pobolj\u0161ati ili modificirati kako bi se bolje pozabavili problemom niske anga\u017eiranosti zaposlenika. Poti\u010de ih se na kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i razmatranje alternativnih perspektiva.<\/li><li>Izrada rje\u0161enja: Od sudionika se tra\u017ei da izgrade zajedni\u010dki model koji predstavljaju cjelinu svih uvida, stajali\u0161ta, ideja i mi\u0161ljenja. U zajedni\u010dkom modelu uklanjaju se neva\u017eni dijelovi modela svake osobe tako da ostaju samo apsolutna jezgra i najva\u017eniji dijelovi. Poti\u010de ih se da budu kreativni, da razmi\u0161ljaju izvan okvira i da razmotre potencijalni u\u010dinak svojih rje\u0161enja.<\/li><li>Zavr\u0161na rasprava: Od sudionika se tra\u017ei da podijele svoje modele rje\u0161enja te da rasprave o svojim prednostima i slabostima. Tako\u0111er ih se poti\u010de da razmotre izvedivost i potencijalni u\u010dinak rje\u0161enja, te da kriti\u010dki razmi\u0161ljaju o mogu\u0107im ishodima.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ovaj se proces mo\u017ee ponoviti vi\u0161e puta, a sudionici nadogra\u0111uju svoje prethodne modele i usavr\u0161avaju svoja rje\u0161enja. Kori\u0161tenje Lego kockica kao alata za komunikaciju i kreativnost mo\u017ee pomo\u0107i u pobolj\u0161anju suradnje, potaknuti razli\u010dito razmi\u0161ljanje i podr\u017eati razvoj vje\u0161tina kriti\u010dkog mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Slika3-1024x613.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-849\"\/><\/figure><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kriti\u010dko mi\u0161ljenje \u010covjek mo\u017ee imati divne ljudske vje\u0161tine u sebi. \u010cesto znamo, pogre\u0161no, \u201enjegovati\u201c one koje mo\u017eda i nisu tako divne. Kriti\u010dko mi\u0161ljenje kao ljudska vje\u0161tina (engl. Soft skill) je jedna od divnijih ljudskih vje\u0161tina. Sve vi\u0161e je cijenjena (ili bi barem trebala biti) kako u poslovnom, tako i privatnom aspektu. Neimanje nas mo\u017ee znatno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12789,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12786"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12786\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12790,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12786\/revisions\/12790"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}