{"id":12770,"date":"2023-02-05T00:00:00","date_gmt":"2023-02-04T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/inspirativni-citati-zasto-se-lako-u-njima-prepoznati-ali-ih-je-tesko-slijediti\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:53","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:53","slug":"inspirativni-citati-zasto-se-lako-u-njima-prepoznati-ali-ih-je-tesko-slijediti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/inspirativni-citati-zasto-se-lako-u-njima-prepoznati-ali-ih-je-tesko-slijediti\/","title":{"rendered":"Inspirativni citati. Za\u0161to se lako u njima prepoznati, ali ih je te\u0161ko slijediti?"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Veliki lideri\u2026<\/h2>\n\n\n\n

Nedavno sam nai\u0161ao na jedan inspirativni citat na LinkedInu. Parafrazirano je, nekako ovako, glasio: \u201eVeliki lideri vjeruju da rade za svoj tim, prosje\u010dni lideri vjeruju da njihov tim radi za njih\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVeliki\u201c lideri \u0107e re\u0107i vjerojatno ne\u0161to u stilu \u201ePa da, zato se tako i pona\u0161am\u201c. Oni \u201eprosje\u010dni\u201c \u0107e re\u0107i: \u201eHm, da, ima smisla.\u201c I tu je pri\u010da je stala. Ne zato \u0161to i ovi prosje\u010dni ne \u017eele biti \u201eveliki\u201c nego jednostavno zato jer to tako ne ide.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se lako prepoznamo u inspirativnim izjavama, ali ih jako te\u0161ko slijedimo?<\/h2>\n\n\n\n

Inspirativni citati \u010desto odra\u017eavaju univerzalna ljudska iskustva i emocije.<\/p>\n\n\n\n

Sve je to, otprilike, kao horoskop. Inspirativni, motivacijski\u2026 citati \u0107e dotaknuti na\u0161e skrivene \u017eelje i ciljeve \u0161to mo\u017ee biti sna\u017ean motivator. Me\u0111utim, unato\u010d tome \u0161to smo se prepoznali u citatima, slijediti ih mo\u017ee biti izazovno iz nekoliko razloga.<\/p>\n\n\n\n

Prvi i osnovni razlog je da nedostaju koraci. Zona komfora je sljede\u0107i, \u201edobar\u201c razlog koji \u0107e nas zaustaviti. Razli\u010diti \u017eivotni izazovi, unutarnji otpori, fokus, nedostatak motivacije\u2026 su svi ostali, potencijalno, mogu\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Vjerovanje kao kognitivni proces<\/h2>\n\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Vjerovanje je kognitivni proces u kojem pojedinac prihva\u0107a neku izjavu kao istinitu ili stvarnu, ali na temelju nekog dokaza, pro\u0161log iskustva ili kulturnih\/moralnih normi. To je unutarnji prikaz na\u0161eg razumijevanja svijeta i utjecat \u0107e na na\u0161e misli, osje\u0107aje i vjerojatno pona\u0161anje. Ponekada se vjerovanja\/uvjerenja mogu promijeniti ako nam se prezentiraju nove informacije ili do\u017eivimo neko novo osobno iskustvo. Jer, \u010dovjek je ipak okoli\u0161no i iskustveno bi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, vjerovanje se kao \u201emo\u017edana funkcija\u201c odnosi na na\u010din kako mozak obra\u0111uje informacije da bi oblikovao uvjerenja. Samo formiranje vjerovanja\/uvjerenja je slo\u017een proces koji uklju\u010duje frontalni re\u017eanj mozga, koji je odgovoran za dono\u0161enje odluka, i temporalni re\u017eanj koji je uklju\u010den u obradu senzornih informacija. Danas se smatra da su uvjerenja u mozgu predstavljena kao mre\u017ee neurona koji se aktiviraju kao odgovor na relevantne podra\u017eaje. Te se mre\u017ee neprestano \u201ea\u017euriraju i modificiraju\u201c na temelju na\u0161ih ste\u010denih iskustava te na temelju podataka iz kojih smo dobili neke informacije, potom znanje i u kona\u010dnici \u201emudrost\u201c (DIKW model).<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er se vjeruje da vjerovanja\/uvjerenja mogu imati sna\u017ean utjecaj na na\u0161e emocije, pona\u0161anje i percepciju stvarnosti. Na primjer, vjerovanja o vlastitoj vrijednosti ili svijetu mogu oblikovati na\u0161 \u00a0pogled na \u017eivot i utjecati na na\u0161u interakciju s drugima. Op\u0107enito, vjerovanje kao mo\u017edana funkcija \u00a0nagla\u0161ava slo\u017een me\u0111uodnos izme\u0111u na\u0161ih misli, emocija i iskustava te uloge mozga u \u201eoblikovanju\u201c na\u0161ih uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n

I gdje je tu problem?<\/h2>\n\n\n\n

Problem le\u017ei u prvoj re\u010denici prethodnog odlomka. \u201e..Vjerovanje je kognitivni proces u kojem pojedinac prihva\u0107a neku izjavu kao istinitu ili stvarnu, ali na temelju nekog dokaza, pro\u0161log iskustva ili kulturnih\/moralnih normi\u2026\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Poseban je problem iskustvo. Danas digitalizacija \u201eoduzima\u201c sve vi\u0161e iskustva koje se odnose na ljudske vje\u0161tine. \u201eStarije\u201c generacije, boomeri, iksovci, djelomi\u010dno i milenijalsi <\/em>su ta iskustva \u2013 ljudske vje\u0161tine imali vremena i ste\u0107i, mla\u0111im generacijama je puno te\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Drugi problem je \u201eu glavi\u201c \ud83d\ude42 odnosno u frontalnom re\u017enju mozga koji je odgovoran za dono\u0161enje odluka. Prosu\u0111ivanje i dono\u0161enje odluka je jo\u0161 jedna vje\u0161tina koju su neki imali mogu\u0107nost razviti, dok drugi nisu.<\/p>\n\n\n\n

I koje je rje\u0161enje?<\/h2>\n\n\n\n

Rje\u0161enje su naravno HR-ovci zadu\u017eeni za u\u010denje i razvoj. Njihov zadatak je dati i mijenjati iskustvo i \u201evelikim\u201c i \u201eprosje\u010dnim\u201c liderima.
To iskustvo mo\u017ee se mijenjati kroz igru.<\/p>\n\n\n\n

LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae kao igra<\/h2>\n\n\n\n

Ljudske vje\u0161tine mo\u017eemo razvijati uz pomo\u0107 LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae. LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae metoda je facilitacije koja koristi Lego kockice za pomo\u0107 ljudima u istra\u017eivanju slo\u017eenih problema, stvaranju ideja i pronala\u017eenju rje\u0161enja. Metoda se temelji na ideji da igranje kockicama mo\u017ee potaknuti dublju razinu razmi\u0161ljanja i u\u010denja. Kroz proces izgradnje i razmi\u0161ljanja o svojim kreacijama, sudionici mogu izraziti svoje misli i ideje na vizualniji i, \u0161to je vrlo bitno, opipljiviji na\u010din. LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae mo\u017ee se koristiti za razvoj raznih ljudskih vje\u0161tina, uklju\u010duju\u0107i rje\u0161avanje problema, kreativno razmi\u0161ljanje, suradnju i komunikaciju. \u010cesto se koristi u poslovnim okru\u017eenjima za izgradnju tima i strate\u0161kog planiranja, ali se tako\u0111er mo\u017ee koristiti u obrazovnim ili osobnim razvojnim okru\u017eenjima. Tijekom treninga LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae od sudionika se tra\u017ei da naprave modele pomo\u0107u Lego kockica koje predstavljaju njihove misli, ideje i koncepte vezane uz odre\u0111eni problem, izazov\u00a0ili deficitarnu vje\u0161tinu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Kori\u0161tenje Lego kockica na ovaj na\u010din ima za cilj anga\u017eirati i lijevu i desnu stranu mozga, \u0161to \u0107e pomo\u0107i u poticanju kreativnog i analiti\u010dkog razmi\u0161ljanja. Grade\u0107i svoje modele i raspravljaju\u0107i o njima, sudionici su u mogu\u0107nosti istra\u017eivati slo\u017eena pitanja na vizualniji i taktilniji na\u010din, \u0161to \u0107e olak\u0161ati dublje razumijevanje i potaknuti na kvalitetnije dono\u0161enje mi\u0161ljenja odnosno zaklju\u010daka. I najbitnije, \u201edobit\u201c \u0107e iskustvo.
Stjecanje voditeljskih vje\u0161tina idealna su \u201etema\u201c za LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae metodu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to igra?<\/h2>\n\n\n
\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

Igra je va\u017ean dio ljudskog razvoja, a pokazalo se da ima niz dobrobiti za odrasle, uklju\u010duju\u0107i pobolj\u0161anje emocionalnog blagostanja i pove\u0107anje kreativnosti. Uklju\u010divanje u igru tako\u0111er mo\u017ee aktivirati amigdalu, jer \u010desto uklju\u010duje do\u017eivljavanje i obradu emocija. Na primjer, kada odrasli igraju dru\u0161tvene igre, mogu do\u017eivjeti osje\u0107aje u\u017eitka, uzbu\u0111enja ili natjecanja. Ove emocije mo\u017ee obraditi i regulirati amigdala.<\/p>\n\n\n\n

Osim dobrobiti igre za emocionalno blagostanje, istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da igra mo\u017ee pozitivno utjecati, upravno, na funkcioniranje amigdale. Na primjer, jedno je istra\u017eivanje pokazalo da je igranje povezano sa smanjenom aktivno\u0161\u0107u amigdale i pove\u0107anom aktivno\u0161\u0107u prefrontalnog korteksa, koji je uklju\u010den u razmi\u0161ljanje i dono\u0161enje odluka na vi\u0161oj razini.\u00a0Ovo sugerira da igra mo\u017ee pomo\u0107i u regulaciji amigdale i pobolj\u0161anju kognitivnog funkcioniranja kod odraslih.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u ostalog, LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae se mo\u017ee se koristiti za olak\u0161avanje prosu\u0111ivanja i dono\u0161enja odluka na vi\u0161e na\u010dina.
Na primjer, mo\u017ee se koristiti za:<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Pomo\u0107 pojedincima ili grupama da bolje razumiju i razjasne svoje vrijednosti, ciljeve i prioritete<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Da istra\u017ee i generiraju potencijalne mogu\u0107nosti odnosno rje\u0161enja za problem<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Procjenu i uspore\u0111ivanje prednosti i mana razli\u010ditih opcija<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Dono\u0161enje informirane i dobro obrazlo\u017eene odluke.<\/p>\n\n\n\n

Kori\u0161tenjem Lego kockica za predstavljanje razli\u010ditih ideja, opcija ili scenarija, sudionici mogu lak\u0161e vizualizirati i razmotriti implikacije razli\u010ditih izbora.\u00a0To im mo\u017ee pomo\u0107i da donose informiranije i u\u010dinkovitije odluke.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U kontekstu liderstva, LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae koristimo kao pomo\u0107 kod razvoja strate\u0161kog razmi\u0161ljanja i vje\u0161tine dono\u0161enja odluka. Proces omogu\u0107uje liderima da vizualiziraju svoje ideje i rje\u0161enja na opipljiv na\u010din, olak\u0161avaju\u0107i komunikaciju i suradnju unutar svojih timova. Tako\u0111er se mo\u017ee koristiti kao pomo\u0107 liderima kod razvoja kreativnosti, empatije i emocionalne inteligencije. Grade\u0107i modele i raspravljaju\u0107i o njima, lideri mogu istra\u017eivati razli\u010dite perspektive, osporiti svoje pretpostavke i razviti \u201efina\u201c rje\u0161enja za slo\u017eene probleme.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0107enito, LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae vrijedan je alat za lidere koji \u017eele pobolj\u0161ati svoje vje\u0161tine i poticati inovativnije suradni\u010dko radno okru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, motivacijska izjava s po\u010detka teksta je apsolutno valjana motivacijska izjava. Ako je \u201e\u017eiva\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to je amigdala? (za one koji nisu vidjeli prethodne \u010dlanke)<\/h2>\n\n\n\n

Amigdala je mala struktura u obliku badema smje\u0161tena u mozgu koja je uklju\u010dena u brojne va\u017ene funkcije, uklju\u010duju\u0107i emocije i dono\u0161enje odluka. U situacijama koje se percipiraju kao opasne po \u017eivot, amigdala ima klju\u010dnu ulogu u aktiviranju tjelesne reakcije na stres. Kada amigdala uo\u010di potencijalnu prijetnju, \u0161alje signal hipotalamusu, koji zauzvrat aktivira simpati\u010dki \u017eiv\u010dani sustav. To uzrokuje osloba\u0111anje hormona stresa, poput adrenalina i kortizola, koji poma\u017eu pripremiti tijelo za akciju. Odgovor na stres pove\u0107ava broj otkucaja srca, krvni tlak i disanje te preusmjerava protok krvi u mi\u0161i\u0107e i druge organe koji su potrebni za borbu ili bijeg. U situacijama opasnim po \u017eivot, amigdala poma\u017ee osigurati da tijelo bude spremno odgovoriti na prijetnju. Va\u017eno je napomenuti da se amigdala tako\u0111er mo\u017ee aktivirati kao odgovor na situacije koje nisu opasne po \u017eivot, primjerice kada se osje\u0107amo tjeskobno ili pod stresom. U tim slu\u010dajevima odgovor na stres mo\u017eda ne\u0107e biti potreban, a aktivacija amigdale mo\u017ee biti \u0161tetna za na\u0161e blagostanje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliki lideri\u2026 Nedavno sam nai\u0161ao na jedan inspirativni citat na LinkedInu. Parafrazirano je, nekako ovako, glasio: \u201eVeliki lideri vjeruju da rade za svoj tim, prosje\u010dni lideri vjeruju da njihov tim radi za njih\u201c. \u201eVeliki\u201c lideri \u0107e re\u0107i vjerojatno ne\u0161to u stilu \u201ePa da, zato se tako i pona\u0161am\u201c. Oni \u201eprosje\u010dni\u201c \u0107e re\u0107i: \u201eHm, da, ima […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12771,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12770"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12774,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12770\/revisions\/12774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}