{"id":12764,"date":"2023-01-30T00:00:00","date_gmt":"2023-01-29T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/srce-se-ne-defibrilira-onako-kako-to-vidimo-u-filmovima-ili-preko-defibrilacije-do-ruminacije\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:53","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:53","slug":"srce-se-ne-defibrilira-onako-kako-to-vidimo-u-filmovima-ili-preko-defibrilacije-do-ruminacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/srce-se-ne-defibrilira-onako-kako-to-vidimo-u-filmovima-ili-preko-defibrilacije-do-ruminacije\/","title":{"rendered":"Srce se ne defibrilira onako kako to vidimo u filmovima ili preko defibrilacije do ruminacije\u2026"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/defibrilacija-scaled.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-796\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Nedavno sam vidio jedan post na LinkedIn-u \u0161to me potaknulo da i ja ne\u0161to napi\u0161em na tu temu. Mo\u017eda i nema previ\u0161e veze s upravljanjem ljudskim potencijalima, ali.. U stvari dojmila me se slika <strong>Dr Jane<\/strong>, upravo ova koju sam i ja iskoristio.<\/p>\n\n\n\n<p>U principu, o srcu, iako ga svi iz sekunde u sekundu osjetimo i ne razmi\u0161ljamo previ\u0161e.<br>\u010cinjenica da o srcu, kojega i osjetimo i \u201e\u010dujemo\u201c, ne razmi\u0161ljamo previ\u0161e, sjetilo me na to \u0161to je s ostalim organima koje niti vidimo, niti \u010dujemo niti osjetimo. Naravno, mozak \u010dudo, pa je prva asocijacija \u201enevidljivosti\u201c bila upravo na mozak.<\/p>\n\n\n\n<p>Normalni sr\u010dani ritam se sastoji od tri dijela: P val, QRS kompleks i T val. P val je elektri\u010dni impuls koji se \u0161alje od atrija (gornjih komora srca) do ventrikula (donjih komora srca). QRS kompleks je elektri\u010dni impuls koji se \u0161alje od ventrikula do sr\u010danih \u017eila. T val je period oporavka nakon \u0161to se ventrikuli kontrahiraju.<br>Ovisno o osobi, normalni sr\u010dani ritam se kre\u0107e izme\u0111u 60 i 100 otkucaja u minuti. Odstupanja od ovog raspona se, uglavnom, smatra abnormalnim.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve ovo se moglo napisati, nekako otprilike i ovako.<br>Sr\u010dani ciklus odnosi se na slijed doga\u0111aja koji se doga\u0111aju u srcu tijekom jednog potpunog otkucaja srca. Sr\u010dani ciklus uklju\u010duje kontrakciju (sistolu) i opu\u0161tanje (dijastolu) atrija i ventrikula, kao i otvaranje i zatvaranje sr\u010danih zalistaka.<br>Mo\u017eemo ga podijeliti u \u010detiri faze:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Prva faza je atrijalna sistola, tijekom koje se atriji kontrahiraju i potiskuju krv u klijetke.<\/li><li>Druga faza je ventrikularna dijastola, tijekom koje se klijetke opu\u0161taju i pune krvlju.<\/li><li>Tre\u0107a faza je ventrikularna sistola, tijekom koje se klijetke kontrahiraju i pumpaju krv iz srca u plu\u0107a gdje se vr\u0161i izmjena plinova (kisika i uglji\u010dnog dioksida) te krv ide prema ostalim dijelovima tijela.<\/li><li>Zavr\u0161na faza je dijastola atrija, tijekom koje se atriji opu\u0161taju i pune krvlju koja se iz tijela vra\u0107a u srce.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Uz ovu izmjenu plinova interesantna je i jedna pretraga koja je bila vrlo aktualna u doba C-19 (i op\u0107enito kod plu\u0107nih bolesnika), a to je tzv. analiza plinova u arterijskoj krvi.\u00a0 Naj\u010de\u0161\u0107e se vadi iz radijalne arterije s unutarnje strane podlaktice, a u blizini zape\u0161\u0107a. To je ona famozna \u017eila kucavica koju smo tra\u017eili kao klinci. Zanimljivo je i va\u0111enje krvi iz arterije kada \u0161pricu morate \u201eizvu\u0107i\u201c te pri kraju probu\u0161iti (dobro, mo\u017eda se to danas radi modernije  ). Naime, arterijska krv izlazi \u201epod pritiskom\u201c pa se mora izjedna\u010diti s atmosferskim tlakom. Ina\u010de, s obzirom da su arterije poprili\u010dno duboko, nije lako \u201epogoditi\u201c radijalnu arteriju. Ako se \u201efula\u201c, na zape\u0161\u0107u \u0107e nastati dobar hematom.<\/p>\n\n\n\n<p>E da. Iz spomenute sistole i dijastole \u201eizvodi\u201c se i visina tlaka, naj\u010de\u0161\u0107e u mmHg. To je, u narodu op\u0107e prihva\u0107eni, \u201egornji i donji tlak\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>I prije nego do\u0111em do mozga  , defibrilacija. Defibrilirati iliti o\u017eiviti pacijenta u filmovima je fora. Scenarij nekako ovako izgleda.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\"><li>Asistolija !!!!! (ravna crta  )<\/li><li>Zabrinute face.<\/li><li>Punim!!! (cvili defibrilator)<\/li><li>Odmaknite se!!!!<\/li><li>Dum!<\/li><li>Pa sada ili je \u201epacijent\u201c \u017eiv ili nije, tu se scenarij grana:<ol><li>\u017div: vesele se svi<\/li><\/ol><ol><li>Nije \u017eiv: Pogled u daljinu<\/li><\/ol><\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>No, defibrilator se koristi uglavnom kod sr\u010danih aritmija. Ventrikularne fibrilacije i ventrikularne tahikardije i nema veze sa scenama u filmovima  <\/p>\n\n\n\n<p>Sr\u010dani ciklus kontroliraju elektri\u010dni impulsi koji potje\u010du iz sinusatrijskog (SA) \u010dvora i atrioventrikularnog (AV) \u010dvora. U nedostatku defibrilatora mo\u017ee se napraviti tzv. prekordijalni udarac. \u0160akom, otprilike po sredini prsnog ko\u0161a. Da \u201eprezbrojite\u201c gore spomenute \u010dvorove da ne \u0161alju impulse \u201ebez veze\u201c   Ali, da se tako radi u filmovima, ne bi sve skupa bilo \u201enapeto\u201c.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mozak i \u201earitmije\u201c<\/h2>\n\n\n\n<p>No, \u0161to kada je u \u017eivotu \u201enapeto\u201c? \u0160to kada smo emocionalno povrije\u0111eni?<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161em mozgu je u principu svejedno jesmo li mi povrije\u0111eni emocionalno ili smo se stvarno fizi\u010dki ozlijedili. Kada do\u017eivimo emocionalnu bol, ona aktivira iste \u017eiv\u010dane puteve u mozgu kao i fizi\u010dka bol.<\/p>\n\n\n\n<p>Amigdala je mala struktura u obliku badema smje\u0161tena u mozgu koja je uklju\u010dena u brojne va\u017ene funkcije, uklju\u010duju\u0107i emocije i dono\u0161enje odluka. U situacijama koje se percipiraju kao opasne po \u017eivot, amigdala ima klju\u010dnu ulogu u aktiviranju tjelesne reakcije na stres. Kada amigdala uo\u010di potencijalnu prijetnju, \u0161alje signal hipotalamusu, koji zauzvrat aktivira simpati\u010dki \u017eiv\u010dani sustav. To uzrokuje osloba\u0111anje hormona stresa, poput adrenalina i kortizola, koji poma\u017eu pripremiti tijelo za akciju.<br><br><\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, emocionalna bol tako\u0111er mo\u017ee aktivirati i mre\u017eu zadanog na\u010dina rada (DMN).<\/p>\n\n\n\n<p>DMN je velika mo\u017edana mre\u017ea koja se sastoji od medijalnog prefrontalnog korteksa , stra\u017enjeg dijela cingularng korteksa (\u201edijelovi\u201c mozga) i girusa (girusi su grebeni, a sulkusi su utori na \u201epovr\u0161ini\u201c mozga).<br>DMN je \u201epoznat\u201c po tome \u0161to je aktivan kada osoba nije fokusirana na vanjski svijet, a mozak se nalazi u budnom stanju (ne spavamo). To su situacije kao npr. kada sanjarimo, \u201elutamo mislima\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, kada smo emocionalno povrije\u0111eni, to mo\u017ee dovesti do aktivacije tzv. &#8220;fight or flight&#8221; odgovora organizma ( \u0161to opet uklju\u010duje pove\u0107anje razine stresnih hormona).<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Flight ili fight<\/h2>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/flight-or-fight-scaled.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-797\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Ova veza izme\u0111u emocija i fiziolo\u0161kih reakcija tijela regulirana je od strane osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubre\u017ena \u017elijezda (HPA &#8211; Hipotalamusno-hipofizno-nadbubre\u017ena osovina). Hipotalamus potom odre\u0111uje da li se treba aktivirati &#8220;fight or flight&#8221; odgovor, a hipofiza i nadbubre\u017ena \u017elijezda proizvode hormone stresa koji se distribuiraju po tijelu, uklju\u010duju\u0107i adrenalin i kortizol.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u010din &#8220;bori se ili bje\u017ei&#8221;, poznat i kao odgovor na stres, fiziolo\u0161ki je odgovor koji priprema tijelo da odgovori na uo\u010denu prijetnju.<br>U re\u017eimu &#8220;borbe&#8221; tijelo osloba\u0111a hormone poput adrenalina i noradrenalina. Adrenalin pove\u0107ava broj otkucaja srca, krvni tlak i razinu \u0161e\u0107era u krvi, pripremaju\u0107i tijelo za fizi\u010dki napor. Noradrenalin tako\u0111er pove\u0107ava broj otkucaja srca i krvni tlak, kao i usmjeravanje protoka krvi u mi\u0161i\u0107e i dalje od, u tom trenutku, nebitnih funkcija kao \u0161to je probava.<\/p>\n\n\n\n<p>U re\u017eimu &#8220;bijega&#8221; tijelo osloba\u0111a hormone poput kortizola. Kortizol pove\u0107ava razinu \u0161e\u0107era u krvi, potiskuje imunolo\u0161ki sustav i pove\u0107ava osjetljivost amigdale, centra za strah u mozgu, \u0161to mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja tjeskobe. Kortizol tako\u0111er poti\u010de otpu\u0161tanje inzulina i drugih hormona koji reguliraju metabolizam i glad.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je napomenuti da se ti hormoni i odgovaraju\u0107i fiziolo\u0161ki odgovor me\u0111usobno ne isklju\u010duju i da me\u0111u njima postoji odre\u0111eni stupanj preklapanja. Tako\u0111er, reakcija borbe ili bijega normalna je reakcija tijela na percipirani stres, ali kada se aktivira pre\u010desto ili predugo, mo\u017ee imati negativne u\u010dinke na fizi\u010dko i mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki od na\u010dina djelovanja kortizola:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Pove\u0107an broj otkucaja srca: Kortizol mo\u017ee uzrokovati pove\u0107anje broja otkucaja srca, tako\u0111er poznato kao tahikardija. To je odgovor na odgovor &#8220;bori se ili bje\u017ei&#8221;, koji je izazvan stresom.<\/li><li>Povi\u0161eni krvni tlak: Kortizol tako\u0111er mo\u017ee uzrokovati pove\u0107anje krvnog tlaka, \u0161to mo\u017ee dodatno opteretiti kardiovaskularni sustav.<\/li><li>Oslabljen imunolo\u0161ki sustav: Kortizol mo\u017ee oslabiti imunolo\u0161ki sustav, \u010dine\u0107i tijelo osjetljivijim na infekcije i bolesti.<\/li><li>Probavni problemi: Kortizol mo\u017ee uzrokovati probavne probleme kao \u0161to su mu\u010dnina, povra\u0107anje i proljev.<\/li><li>Nesanica: Kortizol tako\u0111er mo\u017ee ometati san, \u0161to dovodi do nesanice.<\/li><li>Pove\u0107an rizik od depresije i anksioznosti: Dugotrajna izlo\u017eenost kortizolu mo\u017ee pove\u0107ati rizik od razvoja depresije i anksioznih poreme\u0107aja<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">DMN mre\u017ea<\/h2>\n\n\n\n<p>Mre\u017ea zadanog na\u010dina rada (DMN) je mre\u017ea regija mozga koja je aktivna kada se mozak &#8220;odmara&#8221; i nije fokusiran na vanjske zadatke ili podra\u017eaje. Smatra se da je DMN uklju\u010den u razne funkcije kao \u0161to su samo refleksija (promi\u0161ljanje), pam\u0107enje i regulacija emocija.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to je re\u010deno DMN koristimo kada sanjarimo ili jo\u0161 bolje, na kraju dana kada o njemu promi\u0161ljamo odnosno kada smo sami sa svojim mislima.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema dr. Caroline Leaf, klini\u010dkoj i kognitivnoj neuroznanstvenici, kada smo sami sa svojim mislima ponovno \u201epokre\u0107emo\u201c mozak te aktiviramo DMN mre\u017eu \u010dime pobolj\u0161avamo \u201ezdravlje i vitalnost\u201c mozga. Ova se mre\u017ea nikad do kraja ne isklju\u010duje, ali zahtijeva da odre\u0111eno vrijeme u danu provedemo podalje od tehnologije kako bi smo uistinu i (is)koristili mozak, odnosno dobro razmislili, a \u010dime omogu\u0107avamo njegov napredak.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, studije su pokazale da se DMN aktivira i kada pojedinci do\u017eive emocionalnu bol te se aktivnost DMN pove\u0107ava, osobito u medijalnom prefrontalnom korteksu (mPFC) i posteriornom cingularnom korteksu (PCC). Naime, smatra se da ta podru\u010dja osim \u0161to igraju ulogu u promi\u0161ljanju, povezani su u s obradom i povezivanjem emocionalnih informacija sa sje\u0107anjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Takva poja\u010dana aktivnost u DMN-u mo\u017ee imati i negativne posljedice. Istra\u017eivanje je pokazalo da je pove\u0107ana aktivnost u DMN-u povezana s ruminacijom, \u0161to je ponavljaju\u0107e i pretjerano fokusiranje na negativne emocije i misli. Ruminacija mo\u017ee dovesti do produljenja emocionalne boli i mo\u017ee pridonijeti razvoju poreme\u0107aja mentalnog zdravlja kao \u0161to su depresija i anksioznost. Naime, kada nas ne\u0161to emocionalno \u201emu\u010di\u201c, \u201ezahvaljuju\u0107i\u201c aktivaciji DMN mre\u017ee poku\u0161avamo o tome promi\u0161ljati nadaju\u0107i se da \u0107e nam promi\u0161ljanje rije\u0161iti problem. No, \u010desto se doga\u0111a upravo suprotno. Zaglavit \u0107emo u \u201enever ending story-ju\u201c koja \u0107e nas stalno, iz po\u010detka, povre\u0111ivati.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/deepproject.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/brain-network-scaled.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-799\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n<p>Konstantno pro\u017eivljavanje negativnih misli, ne samo da je prijetnja za na\u0161e psiho-fizi\u010dko zdravlje nego \u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Poja\u010davati tugu<\/li><li>Intenzivirati i produljiti na\u0161u ljutnju<\/li><li>Intelektualno i emocionalno \u0107e nas iscrpiti<\/li><li>Potisnuti motivaciju i onemogu\u0107iti na\u0161u sposobnost da se usredoto\u010dimo i produktivno razmi\u0161ljamo.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>I zato, kada osjetite da vam srce ubrzano lupa, duboko di\u0161ete, znoje se dlanovi (ako to nije \u201enormalna\u201c pojava) \u2026, nemojte se zapitati \u0161to ste napravili sebi (ili nekome drugome) nego \u0161to ste napravili svome mozgu.<\/p>\n\n\n\n<p>Jer, sve je u glavi  <\/p>\n\n\n\n<p>I za kraj, kada se usporedi magnetska rezonanca mozga s po\u010detka njenog kori\u0161tenja, tamo negdje s po\u010detka 80-tih i danas, vidi se da ljudski mozak izgleda puno manje \u201ezapetljan\u201c. Za\u0161to?<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e smo vremena provodili sami sa sobom, razmi\u0161ljaju\u0107i, \u010ditaju\u0107i\u2026 Digitalizacija je donijela da se s mobitelom budimo i s mobitelom lije\u017eemo i da smo vrlo malo vremena sami sa sobom.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno sam vidio jedan post na LinkedIn-u \u0161to me potaknulo da i ja ne\u0161to napi\u0161em na tu temu. Mo\u017eda i nema previ\u0161e veze s upravljanjem ljudskim potencijalima, ali.. U stvari dojmila me se slika Dr Jane, upravo ova koju sam i ja iskoristio. U principu, o srcu, iako ga svi iz sekunde u sekundu osjetimo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12769,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12764"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12764\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12768,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12764\/revisions\/12768"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}