{"id":12744,"date":"2023-01-04T00:00:00","date_gmt":"2023-01-03T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/honduras-i-kako-ne-zavrsiti-tamo-ili-zasto-se-treba-igrati-na-poslu\/"},"modified":"2025-10-20T12:41:54","modified_gmt":"2025-10-20T11:41:54","slug":"honduras-i-kako-ne-zavrsiti-tamo-ili-zasto-se-treba-igrati-na-poslu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/honduras-i-kako-ne-zavrsiti-tamo-ili-zasto-se-treba-igrati-na-poslu\/","title":{"rendered":"Honduras i kako (ne) zavr\u0161iti tamo ili za\u0161to se treba igrati na poslu?"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"
A beautiful shot of a tourist visiting Copan Ruinas and its beautiful Mayan ruins in Honduras<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Oni koji me malo bolje znaju, \u010desto su mogli \u010duti dvije moje izjave, \u201emozak je \u010dudo\u201c i \u201esve je stvar perspektive i percepcije\u201c. Evo za\u0161to je to tako ili kako si pomo\u0107i, a da ne zavr\u0161imo u Hondurasu.
Ono \u0161to me potaklo na ovaj tekst je izjava koju mi \u010desto znamo izre\u0107i kod nas u timu, \u201ene\u0107u ti to re\u0107i da te ne zbajasam\u201c. Pa, s obzirom da ja imenica bajas odnosno glagol zbajasati postalo jednako hrvatska rije\u010d, barem koliko i beknuti<\/em> se iliti vratiti nazad u Internet pregledniku, red je da se o tome ne\u0161to napi\u0161e.
Tako\u0111er, kroz na\u0161e psihometrijske procjene primijetili smo da ljudima nedostaju tri stvari, mo\u0107 prosudbe i rasu\u0111ivanja te kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. U stvari, vjerojatno smo svi to s vremena na vrijeme uo\u010dili, ali\u2026<\/p>\n\n\n\n

Ljudski mozak je \u010dudo<\/h2>\n\n\n\n

Ljudski mozak \u010desto se naziva \u010dudom \u0161to je i logi\u010dno jer je nevjerojatno slo\u017een i mo\u0107an organ, o kojem se i dan danas vrlo malo zna. Mo\u017eemo re\u0107i da je on kontrolni centar tijela koji je odgovoran za \u0161irok raspon funkcija, uklju\u010duju\u0107i osjete, pokrete, misli i emocije.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Artificial intelligence brain robotic system vector<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n

Jedna od stvari koja \u010dini ljudski mozak tako nevjerojatnim je njegova sposobnost prilagodbe i promjena. Mozak ima sposobnost \u201ereorganizirati se\u201c i formirati nove veze izme\u0111u stanica, taj proces je poznat kao neuroplasti\u010dnost. Neuroplasti\u010dnost mozgu omogu\u0107uje da se prilagodi novim iskustvima i nau\u010di nove stvari tijekom \u017eivota pojedinca.<\/p>\n\n\n\n

Ljudski mozak tako\u0111er je sposoban za nevjerojatne \u201epothvate\u201c kada je u pitanju pam\u0107enje i rje\u0161avanje problema. Sposoban je obraditi ogromne koli\u010dine informacija i napraviti poveznice izme\u0111u naizgled ne povezivih informacija. To je ono kada vam sine<\/em> dok ujutro sjedite na wc \u0161koljki te potom svi va\u017eni odete na posao. Tako\u0111er je sposoban stvarati nove ideje i rje\u0161avati slo\u017eene probleme. Tu npr. dolazi do izra\u017eaja neuroplasti\u010dnost Hrvata u prilagodbi novim situacijama i povezivanju kraja s krajem <\/em> <\/p>\n\n\n\n

Sistemske pogre\u0161ke<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111utim, u svoj svojoj savr\u0161enosti i na\u0161 mozak ima pravo na pogre\u0161ke, pa \u010dak i one sistemske<\/em>. Jedna od takvih sistemskih pogre\u0161aka zove se kognitivna pristranost, odnosno zbajasani smo<\/em> .
Kognitivna pristranost odnosi se na sustavne obrasce odstupanja od norme ili racionalnosti u prosudbi, pri \u010demu se zaklju\u010dci o drugim ljudima i situacijama mogu izvoditi na nelogi\u010dan na\u010din. Te su pristranosti \u010desto rezultat poku\u0161aja mozga da pojednostavi obradu informacija. Kognitivne pristranosti mogu dovesti do iskrivljenja percepcije, neto\u010dne prosudbe, nelogi\u010dnog tuma\u010denja ili onoga \u0161to se op\u0107enito naziva iracionalno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Postoji puno razli\u010ditih vrsta kognitivnih predrasuda poput:<\/p>\n\n\n\n

  • Pristranosti sidrenja,<\/li>
  • Heuristike dostupnosti,<\/li>
  • Pristranost potvrda,<\/li>
  • Efekt kadriranja,<\/li>
  • Halo efekt.<\/li><\/ul>\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Ovaj efekt kadriranja, priznati \u0107ete, svi ponekad koristite. \u010cesto se koristi i u marketin\u0161ke svrhe, pa npr. ne\u0107ete re\u0107i 3 od 10 kupaca ne\u0107e koristiti neki proizvod nego \u0107ete re\u0107i da je 7 od 10 kupaca zadovoljno va\u0161im proizvodom. To je tzv. uljep\u0161avanje i vama ostavljamo za doma\u0107u zada\u0107u da ispi\u0161ete deset uljep\u0161avanja<\/u><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

    Kognitivne predrasude mogu imati zna\u010dajan utjecaj na dono\u0161enje odluka i rje\u0161avanje problema, jer mogu navesti pojedince da donose prosudbe koje se ne temelje na objektivnoj stvarnosti. Prepoznavanje i upravljanje kognitivnim predrasudama va\u017ean je dio kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i dono\u0161enja odluka jer mo\u017ee pomo\u0107i pojedincima da donesu objektivnije i to\u010dnije prosudbe.<\/p>\n\n\n\n

    Za\u0161to je kognitivna pristranost opasna na poslu?<\/h2>\n\n\n\n

    Kognitivna pristranost mo\u017ee biti opasna na poslu jer mo\u017ee navesti pojedince na dono\u0161enje prosudbi koje se ne temelje na objektivnoj stvarnosti, \u0161to mo\u017ee imati negativne posljedice za dono\u0161enje odluka i rje\u0161avanje problema. Na primjer, ako pojedinac pati od pristranosti potvrde, mo\u017ee tra\u017eiti samo informacije koje potvr\u0111uju njihova postoje\u0107a uvjerenja i ignorirati ili odbaciti informacije koje su u suprotnosti s njihovim uvjerenjima. To mo\u017ee dovesti do nepotpunih ili iskrivljenih pogleda na stvarnost, \u0161to mo\u017ee rezultirati lo\u0161im odlukama ili neotkrivenim problemima.<\/p>\n\n\n\n

    Kognitivna pristranost tako\u0111er mo\u017ee dovesti do nepravednog postupanja prema drugima i mo\u017ee pridonijeti stvaranju toksi\u010dnog radnog okru\u017eenja. Na primjer, ako je pojedinac pod utjecajem halo efekta, mo\u017ee stvoriti pretjerano pozitivno ili negativno mi\u0161ljenje o nekome na temelju jedne karakteristike, umjesto da uzme u obzir niz \u010dimbenika. \u00a0
    Halo efekt mo\u017ee biti i opasan kod rekrutmenta, a ako ne koristimo neku od objektivnih procjena. Tako\u0111er, \u010desto ljudi znaju za nekoga re\u0107i \u201ekliknuli smo si na prvu\u201c. Pa nismo si kliknuli na prvu i nije se desilo nikakvo \u010dudo, samo smo bili zbajasani i u nekome smo prepoznali ono \u201e\u0161to nosimo\u201c u sebi. U nekim slu\u010dajevima to mo\u017ee zavr\u0161iti dobro, ali \u010desto smo si znali u bradu, ipak re\u0107i, \u201ee ba\u0161 me razo\u010darao\/la\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    Op\u0107enito, kognitivna pristranost mo\u017ee biti opasna na poslu jer mo\u017ee dovesti do iskrivljenih pogleda na stvarnost, lo\u0161eg dono\u0161enja odluka i nepravednog postupanja prema drugima. Za pojedince je va\u017eno da budu svjesni vlastitih kognitivnih predrasuda i da poduzmu korake da njima upravljaju kako bi donosili objektivnije i to\u010dnije prosudbe.<\/p>\n\n\n\n

    Kako se boriti protiv kognitivne pristranosti?<\/h2>\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Postoji nekoliko strategija koje pojedinci mogu koristiti u borbi protiv kognitivnih predrasuda:<\/p>\n\n\n\n

    1. Prepoznajte da kognitivne predrasude postoje: prvi korak u borbi protiv kognitivnih predrasuda je biti svjestan da one postoje. To vam mo\u017ee pomo\u0107i da budete svjesniji vlastitih predrasuda i da prepoznate kada one mogu utjecati na va\u0161u prosudbu.<\/p>\n\n\n\n

    2. Tra\u017eite razli\u010dite perspektive: Osobno \u010desto znam re\u0107i da je stvar u perspektivi i percepciji te to dodatno naglasiti primjerom \u017eabe i ptice. Njihov pogled iz \u017eablje i pti\u010dje perspektive na to drvo nije definitivno isti. Jednoj to drvo mo\u017ee biti izuzetno veliko, a drugoj izuzetno malo. Ali isto se tako \u017eabi mo\u017ee promijeniti perspektiva, ako zavr\u0161i u ne\u010dijem kljunu. U tom slu\u010daju njena \u0107e percepcija biti dvostruko promijenjena Izlo\u017eenost razli\u010ditim perspektivama mo\u017ee pomo\u0107i u izazovu i pro\u0161irenju va\u0161eg razmi\u0161ljanja te mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju utjecaja kognitivnih predrasuda.<\/p>\n\n\n\n

    3. Koristite vje\u0161tine kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja: Vje\u017ebanje vje\u0161tina kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, kao \u0161to su postavljanje pitanja, procjena dokaza i razmatranje vi\u0161estrukih gledi\u0161ta, mo\u017ee vam pomo\u0107i da donesete objektivnije i to\u010dnije prosudbe.<\/p>\n\n\n\n

    4. Tra\u017eite povratnu informaciju: O feedbacku smo puno, ali ne i dovoljno govorili. Bitan je uvijek i u svim situacijama. I klimanje glavom mo\u017ee biti feedback. Mo\u017ee biti i bolji, ali je jo\u0161 uvijek feedback. T<\/em>ra\u017eenje povratne informacije od drugih mo\u017ee vam pomo\u0107i da prepoznate i ispravite sve predrasude u svom razmi\u0161ljanju iako to u ovim hybridnim, remote work<\/em> na\u010dinima rada postaje sve te\u017ea i te\u017ea zada\u0107a odnosno uloga.<\/p>\n\n\n\n

    5. Vje\u017ebajte svjesnost: Usmjerenost na vlastite misli i emocije mo\u017ee vam pomo\u0107i da prepoznate i upravljate svim predrasudama koje mogu utjecati na va\u0161u prosudbu, drugim rije\u010dima, budite emocionalno inteligentniji.<\/p>\n\n\n\n

    Zahvaljuju\u0107i, upravo onoj spominjanoj neuroplasti\u010dnosti, sve se to mo\u017ee nau\u010diti.<\/em>
    Slijede\u0107i ove strategije, mo\u017eete se boriti protiv kognitivnih predrasuda i donositi objektivnije i to\u010dnije prosudbe.<\/p>\n\n\n\n

    Funkcioniranje ljudskog mozga i kriti\u010dko mi\u0161ljenje<\/h2>\n\n\n\n

    Spomenuli smo da je ljudski mozak odgovoran za mnoge funkcije, uklju\u010duju\u0107i kriti\u010dko mi\u0161ljenje. Kriti\u010dko mi\u0161ljenje je sposobnost analiziranja i vrednovanja informacija, argumenata i dokaza kako bi se donijele informirane odluke ili oblikovali logi\u010dni zaklju\u010dci. Uklju\u010duje propitivanje pretpostavki, analizu argumenata i razmatranje vi\u0161estrukih perspektiva.<\/p>\n\n\n\n

    Vjeruje se da prefrontalni korteks, koji se nalazi u prednjem dijelu mozga, igra klju\u010dnu ulogu u kriti\u010dkom razmi\u0161ljanju. Ovo podru\u010dje mozga odgovorno je za razmi\u0161ljanje na vi\u0161oj razini, uklju\u010duju\u0107i rje\u0161avanje problema, dono\u0161enje odluka i planiranje. Ostala podru\u010dja mozga koja su uklju\u010dena u kriti\u010dko razmi\u0161ljanje uklju\u010duju hipokampus, koji je odgovoran za pam\u0107enje i u\u010denje, i amigdalu, koja je uklju\u010dena u emocije i dono\u0161enje odluka. Amigdala je ne\u0161to \u0161to je meni osobno, jednako izazivalo divljenje kao i ljudski mozak. S time da amigdalu nisam previ\u0161e spominjao da me ljudi ne bi \u010dudno gledali <\/p>\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

    Postoji niz \u010dimbenika koji mogu utjecati na vje\u0161tine kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, uklju\u010duju\u0107i genetiku, obrazovanje i iskustvo. Neki ljudi mogu biti prirodno skloniji kriti\u010dkom razmi\u0161ljanju, dok \u0107e drugi mo\u017eda morati raditi na razvijanju tih vje\u0161tina. Uklju\u010divanje u aktivnosti koje izazivaju mozak i zahtijevaju rje\u0161avanje problema i dono\u0161enje odluka mo\u017ee pomo\u0107i u pobolj\u0161anju vje\u0161tina kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n

    S obzirom da genetiku, barem mi, kod ljudi ne mo\u017eemo mijenjati, ne mo\u017eemo previ\u0161e utjecati niti na obrazovanje, onda nam ostaje iskustvo. Uz pomo\u0107 dodanog iskustva<\/em> mo\u017eemo utjecati na vje\u0161tine. Za razliku od kognitivnog spektra, vje\u0161tine stje\u010demo kroz \u017eivot i mo\u017eemo ih usavr\u0161avati. Uglavnom ovise o na\u0161em iskustvu. Nama su interesantne <\/em>sljede\u0107e vje\u0161tine:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    • kriti\u010dko razmi\u0161ljanje,<\/strong><\/li>
    • aktivno slu\u0161anje,<\/strong><\/li>
    • aktivno u\u010denje,<\/strong><\/li>
    • prosudba i odlu\u010divanje,<\/strong><\/li>
    • nadzor odnosno evaluacija samog sebe i stvari, doga\u0111aja i ljudi oko nas.<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Za\u0161to amigdala?<\/h2>\n\n\n\n

      Jer volim \u017eivotinje. Imam ma\u010dku To\u010dku, pit bulla Samba i vladaricu Svemira ma\u010dku Zarez (jer To\u010dka, logi\u010dno\u2026). Mnogo je sli\u010dnosti izme\u0111u ljudi i \u017eivotinja u psiho-socijalnom smislu. I ljudi i \u017eivotinje imaju dru\u0161tvene<\/em> i emocionalne<\/em> \u017eivote te oboje do\u017eivljavaju i izra\u017eavaju \u0161irok raspon emocija. Ljudi i \u017eivotinje tako\u0111er imaju sli\u010dne mo\u017edane strukture i putove koji su uklju\u010deni u socijalnu i emocionalnu obradu, uklju\u010duju\u0107i amigdalu i prefrontalni korteks.<\/p>\n\n\n\n

      Poput ljudi, \u017eivotinje tako\u0111er stvaraju dru\u0161tvene veze, uspostavljaju hijerarhije dominacije i sudjeluju u dru\u0161tvenim igrama. Oni tako\u0111er do\u017eivljavaju i izra\u017eavaju \u0161irok raspon emocija, uklju\u010duju\u0107i radost, strah, ljutnju i ljubav. Osim toga, \u017eivotinje su sposobne suosje\u0107ati i mogu reagirati na emocionalna stanja drugih, kako unutar svoje vrste, tako i me\u0111u vrstama.<\/p>\n\n\n\n

      Op\u0107enito, psiho-socijalni \u017eivoti ljudi i \u017eivotinja vi\u0161e su sli\u010dni nego \u0161to su razli\u010diti, i jedni i drugi su sposobni iskusiti i izraziti \u0161irok raspon emocija i uklju\u010diti se u slo\u017eena dru\u0161tvena pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n

      Amigdala je mala struktura u obliku badema smje\u0161tena u mozgu koja je uklju\u010dena u brojne va\u017ene funkcije, uklju\u010duju\u0107i emocije i dono\u0161enje odluka. U situacijama koje se percipiraju kao opasne po \u017eivot, amigdala ima klju\u010dnu ulogu u aktiviranju tjelesne reakcije na stres. Kada amigdala uo\u010di potencijalnu prijetnju, \u0161alje signal hipotalamusu, koji zauzvrat aktivira simpati\u010dki \u017eiv\u010dani sustav. To uzrokuje osloba\u0111anje hormona stresa, poput adrenalina i kortizola, koji poma\u017eu pripremiti tijelo za akciju. Odgovor na stres pove\u0107ava broj otkucaja srca, krvni tlak i disanje te preusmjerava protok krvi u mi\u0161i\u0107e i druge organe koji su potrebni za borbu ili bijeg. U situacijama opasnim po \u017eivot, amigdala poma\u017ee osigurati da tijelo bude spremno odgovoriti na prijetnju. Va\u017eno je napomenuti da se amigdala tako\u0111er mo\u017ee aktivirati kao odgovor na situacije koje nisu opasne po \u017eivot, primjerice kada se osje\u0107amo tjeskobno ili pod stresom. U tim slu\u010dajevima odgovor na stres mo\u017eda ne\u0107e biti potreban, a aktivacija amigdale mo\u017ee biti \u0161tetna za na\u0161e blagostanje.<\/p>\n\n\n\n

      Zbog amigdale se \u010desto pona\u0161amo poput \u017eivotinje.<\/em><\/p>\n\n\n\n

      Koja je poveznica izme\u0111u mozga, amigdale, kognitivnih bajasa <\/em>\u00a0i iskustva?<\/h2>\n\n\n\n

      \u017divotno iskustvo mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na psiho-socijalni razvoj osobe. Psiho-socijalni razvoj odnosi se na na\u010din na koji se ne\u010dija osobnost, emocije i odnosi s drugima razvijaju i mijenjaju tijekom vremena.<\/p>\n\n\n\n

      \u017divotna iskustva mogu oblikovati ne\u010diju osobnost i pona\u0161anje na vi\u0161e na\u010dina. Na primjer, pozitivna iskustva, kao \u0161to su odnosi koji pru\u017eaju podr\u0161ku i uspje\u0161na postignu\u0107a, mogu izgraditi samopo\u0161tovanje i samopouzdanje. Negativna iskustva, poput zlostavljanja ili zanemarivanja, mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje i dobrobit osobe.<\/p>\n\n\n\n

      \u017divotna iskustva tako\u0111er mogu oblikovati dru\u0161tveni i emocionalni razvoj osobe. Na primjer, na\u010din na koji je osoba odgajana i odnosi koje stvara u ranoj dobi mogu utjecati na njene dru\u0161tvene vje\u0161tine i sposobnost da kasnije u \u017eivotu formiraju i odr\u017eavaju zdrave odnose.<\/p>\n\n\n\n

      Sve u svemu, \u017eivotno iskustvo igra zna\u010dajnu ulogu u oblikovanju psiho-socijalnog razvoja osobe, a na\u010din na koji osoba do\u017eivljava \u017eivotne doga\u0111aje i reagira na njih mo\u017ee imati trajan utjecaj na njezinu osobnost i pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n

      Tako\u0111er, iskustvo <\/em>\u00a0je nekome donijelo vi\u0161e, a nekome manje emocionalne inteligencije. Istra\u017eivanja su pokazala da bi amigdala mogla igrati ulogu u emocionalnoj inteligenciji. Amigdala je uklju\u010dena u obradu emocionalnih informacija i aktivira se kao odgovor na emocionalne podra\u017eaje. Neka su istra\u017eivanja otkrila da osobe s vi\u0161om emocionalnom inteligencijom imaju bolju sposobnost reguliranja svojih emocionalnih odgovora i da je to povezano s ni\u017eom aktivacijom amigdale kao odgovora na emocionalne podra\u017eaje.<\/p>\n\n\n\n

      Honduras<\/h2>\n\n\n\n

      Stvoreni smo takvi da smo podlo\u017eni kognitivnim predrasudama. Socio-psiholo\u0161ke promjene koje su se dogodile tijekom pandemije COVID-19 odnijele<\/em> su nam svima neki dio iskustva. Nama starijima su odnijele, a mla\u0111e generacije nisu ga niti imale priliku ste\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

      I zato, ako nam se \u010dini da je mo\u0107<\/em> prosudbe nestala, da je kriti\u010dko mi\u0161ljenje poljuljano i ako ste pobrojali deset situacija koje ste frejmali <\/em>\u00a0odnosno uljep\u0161ali\u2026 dobro vam se \u010dini <\/p>\n\n\n\n

      S obzirom da je emocionalna inteligencija slo\u017eena osobina na koju utje\u010du razli\u010diti \u010dimbenici, uklju\u010duju\u0107i genetiku, \u017eivotno iskustvo i okolinu. Jer, \u010dovjek je okolinsko i iskustveno bi\u0107e<\/strong>, a sirota amigdala ne mo\u017ee sve, a mozak nam ima sistemsku pogre\u0161ku\u2026 preostaje nam da se razvijamo. Kroz razli\u010dite treninge. I ne, ne\u0107e vam pomo\u0107i razli\u010diti internetovski savjeti kada pojedinci polaze od nekog svog iskustva te se trude formirati univerzalno mi\u0161ljenje i nametnuti ga vama. Dapa\u010de, to \u0161to ste zbajasani samo \u0107e vam pomo\u0107i<\/em> da se pona\u0161ate suprotno od onoga kako bi ste trebali.<\/p>\n\n\n\n

      I zato. U\u010denje i razvoj odnosno razvoj ljudskih vje\u0161tina je ono \u0161to nam preostaje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Razvoj ljudskih vje\u0161tina<\/h2>\n\n\n\n

      Ljudske vje\u0161tine mo\u017eemo razvijati uz pomo\u0107 LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae. LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae metoda je facilitacije koja koristi Lego kockice za pomo\u0107 ljudima u istra\u017eivanju slo\u017eenih problema, stvaranju ideja i pronala\u017eenju rje\u0161enja. Metoda se temelji na ideji da igranje kockicama<\/em> mo\u017ee potaknuti dublju razinu razmi\u0161ljanja i u\u010denja. Kroz proces izgradnje i razmi\u0161ljanja o svojim kreacijama, sudionici mogu izraziti svoje misli i ideje na vizualniji i \u0161to je vrlo bitno, opipljiviji na\u010din. LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae mo\u017ee se koristiti za razvoj raznih ljudskih vje\u0161tina, uklju\u010duju\u0107i rje\u0161avanje problema, kreativno razmi\u0161ljanje, suradnju i komunikaciju. \u010cesto se koristi u poslovnim okru\u017eenjima za izgradnju tima i strate\u0161kog planiranja, ali se tako\u0111er mo\u017ee koristiti u obrazovnim ili osobnim razvojnim okru\u017eenjima.<\/p>\n\n\n\n

      Tijekom treninga LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae od sudionika se tra\u017ei da naprave modele pomo\u0107u Lego kockica koje predstavljaju njihove misli, ideje i koncepte vezane uz odre\u0111eni problem, izazov ili deficitarnu vje\u0161tinu<\/strong>. Voditelj zatim vodi grupu kroz strukturirani proces razmi\u0161ljanja i rasprave, koriste\u0107i Lego modele kao po\u010detnu to\u010dku.<\/p>\n\n\n\n

      Kori\u0161tenje Lego kockica na ovaj na\u010din ima za cilj anga\u017eirati i lijevu i desnu stranu mozga, \u0161to \u0107e pomo\u0107i u poticanju kreativnog i analiti\u010dkog razmi\u0161ljanja. Grade\u0107i svoje modele i raspravljaju\u0107i o njima, sudionici su u mogu\u0107nosti istra\u017eivati slo\u017eena pitanja na vizualniji i taktilniji na\u010din, \u0161to \u0107e olak\u0161ati dublje razumijevanje i potaknuti na kvalitetnije dono\u0161enje mi\u0161ljenja odnosno zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n

      Za\u0161to igra?<\/h2>\n\n\n\n

      Igra je va\u017ean dio ljudskog razvoja, a pokazalo se da ima niz dobrobiti za odrasle, uklju\u010duju\u0107i pobolj\u0161anje emocionalnog blagostanja i pove\u0107anje kreativnosti. Uklju\u010divanje u igru tako\u0111er mo\u017ee aktivirati amigdalu, jer \u010desto uklju\u010duje do\u017eivljavanje i obradu emocija. Na primjer, kada odrasli igraju dru\u0161tvene igre, mogu do\u017eivjeti osje\u0107aje u\u017eitka, uzbu\u0111enja ili natjecanja. Ove emocije mo\u017ee obraditi i regulirati amigdala.<\/p>\n\n\n

      \n
      \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n

      Osim dobrobiti igre za emocionalno blagostanje, istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da igra mo\u017ee pozitivno utjecati, upravno, na funkcioniranje amigdale. Na primjer, jedno je istra\u017eivanje pokazalo da je igranje povezano sa smanjenom aktivno\u0161\u0107u amigdale i pove\u0107anom aktivno\u0161\u0107u prefrontalnog korteksa, koji je uklju\u010den u razmi\u0161ljanje i dono\u0161enje odluka na vi\u0161oj razini. Ovo sugerira da igra mo\u017ee pomo\u0107i u regulaciji amigdale i pobolj\u0161anju kognitivnog funkcioniranja kod odraslih.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Izme\u0111u ostalog, LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae se mo\u017ee se koristiti za olak\u0161avanje prosu\u0111ivanja i dono\u0161enja odluka na vi\u0161e na\u010dina.
      Na primjer, mo\u017ee se koristiti za:<\/p>\n\n\n\n

      \u2022 Pomo\u0107 pojedincima ili grupama da bolje razumiju i razjasne svoje vrijednosti, ciljeve i prioritete<\/p>\n\n\n\n

      \u2022 Da istra\u017ee i generiraju potencijalne mogu\u0107nosti odnosno rje\u0161enja za problem (jer ne\u0107e nam uvijek pomo\u0107i wc \u0161koljka )<\/p>\n\n\n\n

      \u2022 Procjenu i uspore\u0111ivanje prednosti i mana razli\u010ditih opcija<\/p>\n\n\n\n

      \u2022 Dono\u0161enje informirane i dobro obrazlo\u017eene odluke.<\/p>\n\n\n\n

      Kori\u0161tenjem Lego kockica za predstavljanje razli\u010ditih ideja, opcija ili scenarija, sudionici mogu lak\u0161e vizualizirati i razmotriti implikacije razli\u010ditih izbora. To im mo\u017ee pomo\u0107i da donose informiranije i u\u010dinkovitije odluke.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

      Uz standardne Lego Serious Play scenarije DeeP Project je razvio i one koji razvijaju ljudske vje\u0161tine poput:<\/p>\n\n\n\n

      • kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja,<\/strong><\/li>
      • aktivnog slu\u0161anja,<\/strong><\/li>
      • aktivnog u\u010denja,<\/strong><\/li>
      • prosudbe i odlu\u010divanja te<\/strong><\/li>
      • nadzora odnosno evaluacija samog sebe i stvari, doga\u0111aja i ljudi oko nas.<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n

        LEGO\u00ae SERIOUS PLAY\u00ae je sna\u017ena metodologija koja poma\u017ee zaposlenicima da tvrtku u kojoj rade vide u holisti\u010dkom smislu te si lak\u0161e daju odgovor na vje\u010dito pitanje: a gdje sam tu ja?<\/strong> Kada si je na\u0161 zaposlenik dao odgovor na to, klju\u010dno, pitanje – puno je manja vjerojatnost da \u0107e oti\u0107i.<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Oni koji me malo bolje znaju, \u010desto su mogli \u010duti dvije moje izjave, \u201emozak je \u010dudo\u201c i \u201esve je stvar perspektive i percepcije\u201c. Evo za\u0161to je to tako ili kako si pomo\u0107i, a da ne zavr\u0161imo u Hondurasu.Ono \u0161to me potaklo na ovaj tekst je izjava koju mi \u010desto znamo izre\u0107i kod nas u timu, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12745,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12744","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12744"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12744\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12751,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12744\/revisions\/12751"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}