{"id":12703,"date":"2021-12-13T00:00:00","date_gmt":"2021-12-12T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/zaposljavanje-z-generacije\/"},"modified":"2021-12-13T00:00:00","modified_gmt":"2021-12-12T23:00:00","slug":"zaposljavanje-z-generacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/zaposljavanje-z-generacije\/","title":{"rendered":"Zapo\u0161ljavanje Z generacije"},"content":{"rendered":"

Negdje na netu prona\u0161li smo ne\u0161to \u0161to sli\u010di na jednad\u017ebu, a nekako ovako izgleda: Bb + X + Y \u2260 Z<\/strong>.
S obzirom da se bavimo psihometrijskim istra\u017eivanjima, ne\u0107emo se baviti matematikom.
Ako pogledamo tu jednad\u017ebu, mogli bi smo ju nekako ovako raspisati<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Bb ili babyboomers ili boomeri.
Boomeri su iz pro\u0161log stolje\u0107a i ro\u0111eni su od 1946 do 1964. Boomeri su poslijeratna generacija (WWII). Odrasli su u sjeni rata, recesije\u2026 Nisu imali puno.<\/p>\n\n\n\n

Naslijedila ih je generacija X. Neki su ih nazivali lijenom generacijom i odrasla je u sjeni boomera koji su dominirali politi\u010dkim, obrazovnim, poslovnim i op\u0107enito dru\u0161tvenim svijetom.<\/p>\n\n\n\n

Generacija Y dugo je bila u fokusu svih zbivanja. Zovu ih jo\u0161 milenijalcima, a ro\u0111eni su izme\u0111u ranih 80-tih i 2000-tih. U odnosu na prethodne generacije, kod njih se bilje\u017ei ve\u0107a stopa depresivnih, onih koji prekomjerno u\u017eivaju u alkoholu ili zlorabe supstance, smatraju se hiperaktivnima, ovisnima o duhanu. Zbog rane primjene tehnologije, prva su generacija koja ne tra\u017ei ili te\u0161ko odr\u017eava kontakt o\u010dima, osje\u0107ano su pomalo uskra\u0107eni pa i to ote\u017eava razumijevanje njihovih misli i osje\u0107aja. Dvadeset i \u010detiri sata su izlo\u017eeni razli\u010ditim vijestima. Sje\u0107aju se 9\/11.
Odrasli su u ekonomski nestabilnom okru\u017eenju pa su skloni stvoriti posao ako ga ne mogu na\u0107i. Prva su generacija koja je stupila na tr\u017ei\u0161te radne snage s\u00a0pristupom tehnologiji\u00a0koja im dozvoljava da rade po svom. S njima se pojavljuju digitalni nomadi. I taman kada smo pomislili da nam je dosta promjena u ljudskom pona\u0161aju, da je tradicionalno skroz nestalo, do\u0161li su oni.<\/p>\n\n\n\n

Stigla je nova generacija.<\/h2>\n\n\n\n

\u00a0Za njih mo\u017eemo re\u0107i da su, na neki na\u010din, platili danak razvoju dru\u0161tva.
Generacija Z, koja \u0107e uskoro po\u010deti ulaziti u poslovni svijet, naziv je za pojedince ro\u0111ene izme\u0111u 2000. i 2010.\/2015. Me\u0111utim, \u010desto susre\u0107emo imena poput: mobilna generacija, e-generacija, tiha generacija, mre\u017ena generacija.<\/p>\n\n\n\n

Potpuno su digitalni. Swipeaju. <\/em>Povezani su s cijelim svijetom. Neki bi rekli da su pomalo autisti\u010dni. Ve\u0107ina ljudi ih ne\u0107e ili ne \u017eeli razumjeti. Ne tra\u017ee odobrenje od roditelja, odobrenje nalaze kod prijatelja. Dobro su odgojeni, ali socijalne vje\u0161tine im nisu ne\u0161to s \u010dime \u0107e se pohvaliti. Kognitivno su vrlo dobri, ali im nedostaju specifi\u010dna iskustva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kognitivno…<\/h2>\n\n\n\n

Pod kognitivnim dijelom mislimo na to da: dobro deduktivno i induktivno rasu\u0111uju, dobro raspore\u0111uju informacije, dobro matemati\u010dki rasu\u0111uju i pamte, vrlo su mentalno fleksibilni, dobri u radu s brojevima, originalni su i prepoznaju obrasce. Perceptivna brzina im je dobra, ali su vrlo osjetljivi na probleme. Dobro im je vrijeme reakcije, vrlo su selektivne pa\u017enje te ograni\u010deni u podjeli pa\u017enje. Uglavnom dobro razumijevaju i vizualiziraju.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, nedostaju im, kako smo rekli specifi\u010dna iskustva pa su ne\u0161to lo\u0161iji u aktivnom u\u010denju i slu\u0161anju, vrlo su kriti\u010dni ali s druge strane im je prosudba i odlu\u010divanje lo\u0161e. Nemaju strategije u\u010denja i matemati\u010dko rasu\u0111ivanje, lo\u0161i su u pregovaranju i imaju onaj gard.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u010cine se srame\u017eljivima. Osje\u0107aju se nevidljivima. Pona\u0161aju se savjesno prema okoli\u0161u. Boje se neuspjeha, ali novac im nije najbitnija stvar u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Po Maslowu su poprili\u010dno samoaktualizirani, puno vi\u0161e od ostatka populacije \u0161to zna\u010di da su vrlo brzo na\u0161li svoj smisao postojanja, ali isto tako moraju vidjeti i smisao u poslu, mora im biti zanimljivo kako bi se mogli dodatno pronalaziti.<\/p>\n\n\n\n

Ako \u0107emo biti vrlo op\u0107eniti, mo\u017eemo re\u0107i da je akronim FOMO\u00a0 zbog njih 2013 dodan u Oxsfordski rije\u010dnik. Iako ve\u0107 pomalo odrasli, svojevrsna su velika djeca. Zadr\u017eali su ono \u0161to mi \u201eodrasli\u201c nismo mogli, a to je dijete u sebi. Usprkos djetetu u sebi imaju velika tehnolo\u0161ka znanja, ali istovremeno su i vrlo kreativni. Neki \u0107e re\u0107i da ih je te\u0161ko kontrolirati.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto \u0107emo \u010duti da znaju koja su im prava, ali skloni su zaboraviti svoje obaveze. Ne osje\u0107aju se du\u017eni nikome pa shodno tome nisu niti previ\u0161e lojalni. Lako i \u010desto \u0107e promijeniti posao.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010dajka koja ih razdvaja od ostalih generacija jest da generacija Z ne poznaje svijet prije weba i da je prva globalna generacija kao i tehnolo\u0161ki najpismenija generacija. Po\u010detak generacije Z razli\u010dito je definiran u razli\u010ditim zemljama. Najva\u017enija razlika koja razlikuje generaciju Z od generacije Y je ta \u0161to su \u010dlanovi generacije Z od ro\u0111enja izlo\u017eeni komunikacijskoj i medijskoj tehnologiji. Zbog multimedijskog tehnolo\u0161kog napretka, generacija Z izlo\u017eena je multimedijskim aktivnostima u ve\u0107oj mjeri nego bilo kojoj drugoj, osim prilikom spavanja.<\/p>\n\n\n\n

Odrastaju\u0107i tijekom financijske krize, svijet do\u017eivljavaju kao manje siguran. Svjesni su da prilike moraju tra\u017eiti sami, a ne samo \u010dekati ih, pa su puno snala\u017eljiviji od prethodnih generacija. Zbog pristupa Internetu imaju i bolji uvid u globalne doga\u0111aje.<\/p>\n\n\n\n

Sada kada smo ih ukratko poku\u0161ali opisati i \u201estaviti u neke okvire\u201c, \u0161to je najve\u0107a gre\u0161ka koja se radi u pristupu njima, okviri, mo\u017eemo se vratiti na njihovo zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n\n\n\n

Svjesni smo da su neka zanimanja vrlo deficitarna, da se firme \u010desto me\u0111usobno kanibaliziraju da bi privukli odre\u0111ene pojedince i da se postupak zapo\u0161ljavanja poku\u0161ava \u010dim vi\u0161e skratiti, kako nitko ne bi gubio previ\u0161e vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

U stvari je lo\u0161a pretpostavka da se vrijeme gubi. Da, proces zapo\u0161ljavanja mora biti brz, ali u njemu se puno toga mo\u017ee napraviti.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom odabira kandidata i istra\u017euju\u0107i njihovo pona\u0161anje, do\u0161li smo do vrlo zanimljivih \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n

Gdje je nestao \u010dovjek?<\/h2>\n\n\n\n

Za jedno nam ne trebaju nikakva istra\u017eivanja. Ako gledamo \u201epovijest\u201c generacija shvatiti \u0107emo da je nestao \u010dovjek. <\/em><\/strong>\u00a0<\/em>Kroz generacije ga je sve manje i manje bilo u fokusu i sve je manje i manje do\u017eivljavan. Specifi\u010dno kod Z-generacije, online im je prijatelj, online im je ljubav, online im je \u0161kola, online im je novi posao, online im je trgovina, online im je zabava\u2026., a \u010dovjeka nema. Prvo \u0161to treba napraviti i kod zapo\u0161ljavanja i tijekom njihovog radnog vijeka (barem na po\u010detku) je vratiti \u010dovjeka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U ICT sektoru psihometrijsko je testiranje na lo\u0161em glasu, vjerojatno je to nekakakv kognitivni bias <\/em>vlasnika i direktora koji se nevoljko prisje\u010daju papaer-pen testova i testiranja koja su trajala satima. Kako je COVID-19 ubrzao digitalizaciju svih sektora, isto se desilo i sa procesima zapo\u0161ljavanja. Tako su i psihometrijski testovi digitalizirani i skra\u0107eni na optimalna vremena. Oni bolji su djelomi\u010dno ili do kraja gejmificirani<\/em> i ne sadr\u017eavaju puno samoprocjena.<\/p>\n\n\n\n

No prije nego krenemo na razlike koje nalazimo kod ostatka populacije (radno sposobne) i Z generacije, mi \u0107emo re\u0107i da su oni dobra djeca, kognitivno vrlo dobra, s nedostatkom iskustva i zbog toga je to generacija koja tra\u017ee mentora, prijatelja \u010diji \u0107e me\u0111usobni odnos biti prije svega, ne autokratski nego meritokratski i \u017eiv.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Svaka kompanija ima u cilju zadr\u017eati svoga zaposlenika, sam proces zapo\u0161ljavanja, onboardinga, <\/em>uvo\u0111enja u posao, skup je proces. Puno je bolje onda jo\u0161 malo ulo\u017eiti u razvoj toga zaposlenika, potaknuti njegovu samoaktualizaciju (da on na\u0111e svoju svrhu i cilj unutar kompanije) i njegov razvoj te ga time dugoro\u010dno zadr\u017eati, smanjiti turnover<\/em> i posti\u0107i lojalnost (jer, sjetimo se da se Z generacija ne osje\u0107a du\u017ena nikome).<\/p>\n\n\n\n

Dalje, oni imaju jednu veliku prednost. U svojim mislima, da ne ka\u017eemo glavama, su samostalni, nezavisni. U stvari su zavisni o roditeljima. No takav setup<\/em> im omogu\u0107ava da ne moraju imati potpuni commitment<\/em> prema poslodavcu a time i poslu. Me\u0111utim, da li je to lo\u0161e? Vjerojatno niije. Oni \u0107e odraditi svoj posao i svoje zadatke, ali mo\u017eemo re\u0107i, vi\u0161e na na\u010din kako su oni zamislili, nego kako smo mi to htjeli.<\/p>\n\n\n\n

I sada se postavlja pitanje, tko se treba prilago\u0111avati? Mi? Stariji? Ili Z generacija. Osobno bi rekli da je to dvosmjeran proces.<\/p>\n\n\n\n

Saznanja o Z-generaciji<\/h2>\n\n\n\n

Ako pro\u0111emo kroz bazu psihometrijskog istra\u017eivanja, nekoliko \u010dinjenica govori puno o njima, ali i o nama, kao poslodavcima.<\/p>\n\n\n\n

Samoaktualizacija.<\/strong> Maslow ju je opisao nekako ovako: \u201eGlazbenik mora stvarati glazbu, slikar mora slikati, pjesnik mora pisati kako bi prona\u0161ao mir. Ono \u0161to \u010dovjek mo\u017ee biti, on mora biti.<\/em>\u201c Z-generacija je samoaktualizirana 76,39%, dok je kod ostatka populacije to 73,67%. Ako uzmemo u obzir \u010dinjenicu da samoaktualizacija raste s godinama starosti i da su oni daleko mla\u0111i od nas, ispada da mi nikada ne\u0107emo biti \u201etoliko zadovoljni sami sobom\u201c kao \u0161to su oni ve\u0107 danas.<\/p>\n\n\n\n

Otvorenost iskustvima<\/strong>. Iako su metropoliti, barem virtualni. Iako se sve \u0161to se moglo dogoditi ve\u0107 dogodilo i oni su ro\u0111eni i nau\u010deni \u017eivjeti s time i ne predstavlja im apsolutno nikakav problem, niti bi trebalo, naravno, (rasne netrpeljivosti, LGBT pokreti i sl\u2026) za o\u010dekivati bi bilo da su otvoreniji prema iskustvima vi\u0161e o od ostatka populacije, to nije to\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Skala psiholo\u0161ke povla\u0161tenosti. <\/strong>To je skala koja mjeri uvjerenje osobe da zaslu\u017euje povla\u0161teni tretman neovisno o drugim, ekstrinzi\u010dnim \u010dimbenicima. Kod Z generacije to je daleko vi\u0161e izra\u017eeno.<\/p>\n\n\n\n

Uz ovih nekoliko parametara napomenuli bi da im je kriti\u010dko razmi\u0161ljanje<\/strong> puno ja\u010de izra\u017eeno (6 postotnih poena), dok su kod prosudbe i odlu\u010divanja<\/strong> za oko 7 postotnih poena \u201eslabiji\u201c (\u0161to je statisti\u010dki puno jer moramo uzeti u obzir i one ispod i one iznad prosjeka). Drugim rije\u010dima ov dokazuje njihov gard <\/em>\u00a0kojega ponekad imaju.<\/p>\n\n\n\n

Kada sagledamo sve ovo \u0161to mo\u017eemo i\u0161\u010ditati iz psihometrijsog testa, nije se te\u0161ko odlu\u010diti i u kona\u010dnici ih \u201enagovoriti\u201c da pristanu na \u201egubitak\u201c od sat vremena. Puno bolje \u0107emo znati da li su oni \u201edobar fit\u201c za nas i da li smo mi \u201edobar fit\u201c za njih. Prije svega, lak\u0161e \u0107emo ih razumjeti, a samim time i planirati njihov daljnji razvoj. Time \u0107emo dugoro\u010dno razviti onaj dobar mentorski, meritokratski odnos kakav oni trebaju i u kona\u010dnici zaslu\u0161uju.<\/em><\/p>\n\n\n\n

I da zaklju\u010dimo: To su kognitivno dobra, razumna djeca, a prilagodbe su potrebne i na jednog i na drugoj strani. Prilagodba bazirana na razumijevanju bit \u0107e daleko bolja i u kona\u010dnici bezbolnija.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U ovoj pri\u010di ne postoji dobra ili lo\u0161a strana, ne postoje oni koji znaju prava, ali ne i obaveze. I jedno i drugo je obostran odnos, a ovako mo\u017ee biti daleko kvalitetniji. I naravno, u taj odnos trebaju ulo\u017eiti sve zainteresirane strane.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

I da, Bb+X+Y nije jednako Z!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dario Car, Petar \u010cali\u0107<\/p>\n\n\n\n

DeeP Research d.o.o za psihometrijska istra\u017eivanja<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Negdje na netu prona\u0161li smo ne\u0161to \u0161to sli\u010di na jednad\u017ebu, a nekako ovako izgleda: Bb + X + Y \u2260 Z.S obzirom da se bavimo psihometrijskim istra\u017eivanjima, ne\u0107emo se baviti matematikom.Ako pogledamo tu jednad\u017ebu, mogli bi smo ju nekako ovako raspisati. Bb ili babyboomers ili boomeri.Boomeri su iz pro\u0161log stolje\u0107a i ro\u0111eni su od 1946 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12704,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[65],"tags":[69],"class_list":["post-12703","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-non-hr-people","tag-psihometrijski-testrecruitmenttest-osobnostitestovi-za-zaposljavanjez-generacijaz-generationzaposljavanje"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12703","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12703"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12703\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}