{"id":12694,"date":"2021-04-19T00:00:00","date_gmt":"2021-04-18T23:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.deepproject.hr\/lokus-kontrole\/"},"modified":"2024-11-12T21:38:02","modified_gmt":"2024-11-12T20:38:02","slug":"lokus-kontrole","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/lokus-kontrole\/","title":{"rendered":"Lokus kontrole"},"content":{"rendered":"

Ukratko o samom testu<\/h2>\n\n\n\n

Tvrtka DeeP Research d.o.o. stavlja na tr\u017ei\u0161te Republike Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine najcjelovitiji kognitivni psihometrijski test. Test je jezi\u010dno lokaliziran.<\/p>\n\n\n\n

Test radi procjenu kognitivnih sposobnosti (eng. abbilities).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Uz procjenu sposobnosti radi i procjenu ljudskih vje\u0161tina (engl.<\/strong> skills)<\/strong> odnosno onoga \u0161to smo kroz \u0161kolovanje, iskustvo, okolinski\u2026stekli i primjenjujemo u radu s drugima ili na sebi poput aktivnog slu\u0161anja, aktivnog u\u010denja, kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja, prosudbe, pregovaranja, strategije u\u010denja, razumijevanje teksta, selektivne pa\u017enje\u2026<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Uz navedeno radi i opse\u017eno psiho-socijalno profiliranje koje uklju\u010duje interese ispitanika, njegov temperament, osobine li\u010dnosti\u2026<\/p>\n\n\n\n

Jedna od baterija koja se koristi pri profiliranju osobe je i lokus kontrole, a koja \u0107e u nastavku biti malo detaljnije opisana.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to je to lokus kontrole?<\/h2>\n\n\n\n

Kriza.<\/h3>\n\n\n\n

\u201eDubok, sveobuhvatan poreme\u0107aj u \u017eivotu pojedinca ili funkcioniranju dru\u0161tva sa sna\u017enim i vi\u0161e ili manje te\u0161kim i trajnim posljedicama; prijelomno, prolazno te\u0161ko stanje (dru\u0161tvena, politi\u010dka kriza, ekonomska kriza)\u201c \u00a0(https:\/\/www.enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?id=34066<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

Krizu je te\u0161ko pa mo\u017eda \u010dak i nemogu\u0107e predvidjeti. Nitko nije mogao \u201eplanirati\u201c COVID-19 krizu, no kako ih je te\u0161ko predvidjeti tako je te\u0161ko i procijeniti i sam tijek i trajanje. Iako se kao ljudi \u010desto trudimo pripremiti za neplanirane situacije i\/ili doga\u0111aje, kada se dese to uglavnom ne bude onako kako smo mo\u017eda \u201eo\u010dekivali\u201c. Kada se to ne\u0161to dogodilo, ono postaje sastavni dio na\u0161eg \u017eivota. Kako je \u010dovjek ipak okolinsko i iskustveno bi\u0107e, tijekom \u017eivota smo dobili i neka prethodna iskustva, ali isto tako imamo i neke sposobnosti odnosno vje\u0161tine, a samim time i znanja. Sve \u0107e nam to pomo\u0107i prilikom snala\u017eenja u nepoznatom ili danas mo\u017eemo re\u0107i #novonormalnom.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Percepcija.<\/h3>\n\n\n\n

Rije\u010d percepcija dolazi od latinske rije\u010di percipere<\/em> \u0161to zna\u010di usvojiti. U naravi percepcija predstavlja misaoni proces stvaranja vi\u0111enja o nekom doga\u0111aju, pojavi ili objektu, uglavnom iz na\u0161e okoline. Sintetiziranje informacija i stvaranje percepcije mo\u017ee se odvijati u dva smjera. Od dna prema vrhu, kada mozak obra\u0111uje jednostavne informacije dobivene iz na\u0161ih osjetilnih organa (hladno, sumaglica, ki\u0161a –> ru\u017eno vrijeme) ili od vrha prema dnu kada polazimo od na\u0161ih o\u010dekivanja, nau\u010denih modela pona\u0161anja i sl.<\/p>\n\n\n\n

Bitno je re\u0107i da percepcija nije vjerna slika objektivne stvarnosti, ve\u0107 (na\u0161a) interpretacija te stvarnosti. Primljenim podra\u017eajima dajemo smisao koji se zasniva na na\u0161em prethodnom znanju, o\u010dekivanjima, stavovima, motivima\u2026 kao i na na\u0161oj osobnosti.<\/p>\n\n\n\n

Percepcija neke pojave, doga\u0111aja, situacije kod razli\u010ditih ljudi, uglavnom, se ne mora slagati.<\/p>\n\n\n\n

U razli\u010ditim kriznim situacijama mo\u017ee do\u0107i do promjene percepcije te je zbog toga vrlo bitna na\u0161a mogu\u0107nost sagledavanja situacija iz razli\u010ditih uglova. Mogu\u0107nost sagledavanja situacije na druga\u010dije na\u010dine poma\u017ee nam kod zadr\u017eavanja kontrole i lak\u0161eg no\u0161enja s razli\u010ditim ishodima. \u00a0Ukoliko inzistiramo na \u201euniverzalnim\u201c rje\u0161enjima i nismo spremni prilagoditi na\u0161e poglede razli\u010ditim situacijama dovodimo se u situaciju da negiramo dijelove realnosti te samim time dovodimo sebe i\/ili druge u opasnost, propu\u0161tamo poslovne i osobne prilike i sl.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to lokus kontrole?<\/h3>\n\n\n\n

Dana\u0161nji na\u010dini \u017eivota, briga za zaposlenje, problemi kod balansiranja privatnih i poslovnih obveza, relativno malo vremena za izvr\u0161avanje svih dnevnih zadataka\/zada\u0107a generira sve vi\u0161e i vi\u0161e stresnih situacija odnosno kriza.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kroz razli\u010dita istra\u017eivanja do\u0161lo se do zaklju\u010dka da se neki ljudi jednostavno dobro snalaze u stresnim situacijama dok se drugi pona\u0161aju suprotno. Na pona\u0161anje u stresnim situacijama, izme\u0111u ostalog, \u00a0utje\u010de percepcija i lokus kontrole.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao ljudi, svi smo razli\u010diti. Razlikujemo se po mno\u0161tvu svojih dobrih i onih manje dobrih osobina i vje\u0161tina. Tako\u0111er, svi imamo razli\u010dite modele psiholo\u0161kog pona\u0161anja odnosno druga\u010dije do\u017eivljavamo odre\u0111ene osobe, situacije, pojave te samim time i druga\u010dije djelujemo u razli\u010ditim situacijama.<\/p>\n\n\n\n

Razlog za\u0161to svi druga\u010dije djelujemo je lokus kontrole. Razlikujemo vanjski i unutarnji lokus kontrole. Razlika izme\u0111u lokusa je u tome kako pojedinci vide koliko mogu utjecati na ishode u svojim \u017eivotima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pojedinci s unutra\u0161njim lokusom kontrole vjeruju kako su posljedice njihovih djelovanja rezultat njihovog osobnog truda, mogu\u0107nosti ili osobnosti. Osobe s jakim uvjerenjem u unutra\u0161nju kontrolu su samopouzdanije i odlu\u010dnije, propitkuju, aktivno tra\u017ee informacije koje \u0107e im pomo\u0107i da postignu svoje ciljeve te vi\u0161e primje\u0107uju prilike za napredak.<\/p>\n\n\n\n

Pojedinci s vanjskim lokusom kontrole vjeruju da vanjski doga\u0111aji imaju veliki utjecaj na njihove \u017eivote te da su \u017ertve okolnosti, drugih stvari i ljudi. \u010cesto \u0107e nam da ti do znanja da je ne\u0161to van njihove kontrole.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto kraja<\/h2>\n\n\n\n

Kriza i krizne situacije je ne\u0161to \u0161to nas, na svojevrsni na\u010din, definira.
Percepcija, proces kojim sintetiziramo podatke iz okoline odnosno osjetilnih sustava te im dajemo zna\u010denje.
Lokus kontrole ozna\u010dava percepciju kojom vidimo kontrolu u na\u0161im \u017eivotima kao vanjsku ili unutarnju i vrsta je percepcije kojom zadovoljavamo na\u0161e potrebe. Neki bi rekli da nam je tako lak\u0161e \u017eivjeti, a neki da je tako lak\u0161e pre\u017eivjeti No, \u017eivjeti ili pre\u017eivjeti je opet stvar percepcije <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ukratko o samom testu Tvrtka DeeP Research d.o.o. stavlja na tr\u017ei\u0161te Republike Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine najcjelovitiji kognitivni psihometrijski test. Test je jezi\u010dno lokaliziran. Test radi procjenu kognitivnih sposobnosti (eng. abbilities). Uz procjenu sposobnosti radi i procjenu ljudskih vje\u0161tina (engl. skills) odnosno onoga \u0161to smo kroz \u0161kolovanje, iskustvo, okolinski\u2026stekli i primjenjujemo u radu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12698,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[65],"tags":[],"class_list":["post-12694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-non-hr-people"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12694"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12694\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12697,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12694\/revisions\/12697"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/deepproject.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}